Latinska Amerika uz Rusiju, briga ih za sankcije EU i SAD-a

Rusija neće gladovati zato što je uvela zabranu uvoza prehrambenih proizvoda iz EU, SAD, Kanade i Norveške, jer će se zemlje Latinske Amerike pobrinuti da im na trpezi ništa ne zafali, uprkos porukama iz Brisela da „to nije pošteno”.

Argentina, Brazil, Čile, Peru, Urugvaj, Ekvador, koji su veliki proizvođači mesa, ribe, voća i povrća, već su nezvanično proglašeni najvećim dobitnicima zatezanja odnosa između Rusije i Zapada.

Međutim, Evropska unija im zamjera da profitiraju od trenutne situacije sa sankcijama. Kao da profit nije vladajuća sila koja obrće cio svijet, prenosi Politika.

„Možemo da razumijemo da pojedini proizvođači, izvoznici i privatne kompanije traže nova tržišta za svoje proizvode, ali ne možemo da shvatimo kako to da ih vlade ovih zemalja podržavaju”, rekao je jedan visoki diplomata iz Brisela.

I dok se sa ruske granice vraćaju kamioni sa tovarima voća i povrća, a zemlje EU organizuju hitne razgovore o tome kako da nadoknade novonastale gubitke, Brisel upozorava Latinsku Ameriku da je Moskva „nesiguran i slab trgovinski partner i da će stupanjem sa Rusijom u kratkoročni ekonomski odnos izgubiti mnogo dugoročnije i pouzdanije partnere”.

Hrane neće faliti

Latinska Amerika ne osvrće se na gunđanje iz Brisela, niti prihvata optužbe da igra prljavu igru.

Brazil je ovlastio 90 svojih klanica da odmah počnu da pakuju piletinu, govedinu i svinjetinu i isporuče ih u Rusiju. Obilje najbolje morske ribe i raznovrsnih školjki, rakova i hobotnica krenulo je za Moskvu iz Čilea, odakle stižu vino, grožđe i avokado. Argentina pojačava svoju ponudu voća, povrća kikirikija, sira i govedine, a Urugvaj i Ekvador takođe ne mare za namrgođeni Brisel i Vašington… Prepakuju se banane, svježe cveće, kafa, čajevi, šumsko voće, kakao i čokolada, šećer, alkoholna pića i voćni sokovi.

Rusija se poslije raspada Sovjetskog Saveza trudila da snabdije svoje prazne rafove svim vrstama hrane iz cijelog svijeta. Kako je rasla srednja klasa, tako je Rusija postajala značajan uvoznik, ne samo osnovnih životnih namirnica, već i specijaliteta iz egzotičnih krajeva.

Na vrste hrane koje su obuhvaćene sadašnjim jednogodišnjim sankcijama Rusija je prošle godine potrošila 25 milijardi dolara, a trećina tog novca utrošena je za isplaćivanje uvoza iz zemalja EU i SAD.

Latinska Amerika je spremno dočekala šansu za veliki biznis i bez trunke griže savjesti spremna je da isporuči Rusiji sve što joj treba, i više od toga.

To će posebno dobro doći Argentini koja je zbog spekulanata u takozvanim lešinarskim fondovima na ivici bankrota. Argentina je prije dvije godine izvezla prehrambene proizvode u Rusiju u vrijednosti od milijardu dolara.

Već prošle godine razmjena između „strateških partnera”, Argentine i Rusije, narasla je za više od 30 procenata na 2,63 milijarde dolara, prema podacima zajedničke argentinsko-ruske privredne komore.

Argentina je u oba svjetska rata u kojima nije učestvovala hranila zaraćene strane i uvijek, čak i u bankrotu, imala je veliki suficit u razmjeni sa inostranstvom. Poslije tih ratova u državnoj banci u Buenos Ajresu nije se moglo proći od nagomilanih zlatnih poluga.

Putin sve pripremio

Buenos Ajresu ne pada na pamet da se solidariše sa EU ili SAD i da ne iskoristi ovu šansu za dobar posao.

Uz sve ostale zemlje iz bližeg i daljeg okruženja, uključujući i Srbiju, ruski ministar poljoprivrede Nikolaj Fjodorov pomenuo je da su zemlje Latinske Amerike jako tržište koje kuca na ruska vrata.

Sa druge strane, pregovori EU sa grupama latinoameričkih zemalja oko lakšeg pristupa njihovih proizvoda na evropsko tržište traju već petnaest godina bez ikakvih opipljivih rezultata. Sada Brisel pokušava da se pozove na moralne principe i da ubijedi Južnu Ameriku da njihova trgovina sa Rusijom nije u skladu sa principima lojalnosti.

Vladimir Putin i Si Đinping su prije manje od dva mjeseca obišli nekoliko latinoameričkih zemalja i sa njima potpisali niz dogovora o trgovinskoj razmjeni i bližoj političkoj saradnji. Teren za slučaj da se zaoštri trgovinski rat protiv Rusije već je bio pripremljen.

To je otvoreno potvrdio argentinski funkcioner Horhe Kapitanič koji je uprkos protestu Brisela rekao da će država podržati privatni sektor kako bi mogao da odgovori svim potrebama ruskog tržišta.

Zajedno sa ostalih nekoliko latinoameričkih zemalja, oni će popuniti prazninu nastalu ruskom zabranom uvoza hrane iz EU i SAD. A to je, kad se pretvori u novac, suma od više od pet milijardi dolara.