Koristi od sankcija za rusku i šansa za srpsku privredu

Ruske kompanije računaju da će imati koristi od embarga koji su ruske vlasti uvele na uvoz prehrambenih proizvoda iz SAD, Evropske unije, Kanade, Australije, a iz nekog razloga i Norveške, piše informativni portal NJUZru (NEWS.ru).

Zabrana se, između ostalog, odnosi na meso, kobasice, mlečne proizvode, povrće, korenaste useve, voće, orašaste plodove, ribu, morske plodove. Ruski proizvođači računaju na to da će restriktivne mjere na uvoz evropskih proizvoda povećati popularnost ruske robe koja je do sada bila „u senci“.  

Unutar EU zabrana iz Rusije shvata se ozbiljno, a prema procjenama EU ruski embargo utiče na izvoz poljoprivrednih proizvoda u Rusiju koji je u 2013. godini vredeo 12 milijardi dolara. Poljoprivredni proizvođači u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Belgiji, Letoniji i naročito Poljskoj trpe velike gubitke. Poljska je najveći svjetski proizvođač i izvoznik jabuka, a 60 procenata svog izvoza isporučivala je na rusko tržište, što je u sezoni 2013–2014. iznosilo bezmalo 500.000 tona. Predstavnik Evropske komisije Frederik Vansan ruske sankcije ocenio „politički motivisanim“ i potvrdio da EU namerava Svetskoj trgovinskoj organizaciji podnese žalbu na postupke Rusije. 

Kako se ističe, za sada je najviše, u moralnom pogledu, pretrpjela Norveška koja nije članica EU, ali jeste NATO-a i koja se nije pridružila sankcijama EU i SAD nametnutim Rusiji. Ocenjujući da je to neopravdano, norveški ministar spoljnh poslova Borge Brende naveo je da je Rusija privremeno zabranila uvoz govedine, svijetine, peradi, ribe, sira, mleka, voća i povrća iz Norveške.

Ruski zvaničnici planiraju da nakon zabrane uvoza prehrambenih proizvoda iz SAD i EU, nadomeste deficit uvozom hrane iz južnoameričkih i drugih prijateljskih zemalja. Šef trgovinske organizacije Čilea Andres Reboledo rekao je da su se on i zvaničnici iz drugih ambasada latinoameričkih zemalja već sastali sa ruskim zvaničnicima kako bi razmotrili povećanje izvoza hrane iz latinoameričkih zemalja u Rusiju. On je istakao da su ruske vlasti obećale da će proširiti listu proizvoda koje bi Čile mogao izvesti u Rusiju.

Takođe sve je više zahtjeva ruskih uvoznika za kupovinu voća i povrća iz Srbije, a veća tražnja se očekuje za svinjskim i junećim mesom, ali i za alkoholnim pićima. Zato su  u Privrednoj komori Srbije preduzeti koraci na ukrupnjivanju ponude u zemlji i direktnom povezivanju proizvođača sa kupcima iz Rusije. Međutim, kako ukazuje Dejan Delić – samostalni savetnik Odbora za ekonomske odnose sa inostranstvom PKS: “Ma kolika god bila nestašica za nekim proizvodima na ovom velikom tržištu, nadležni ruski državni organi neće odustati od stroge kontrole uvezene robe, insistirajući na propisanom kvalitetu i zdravstvenoj ispravnosti.“

U Privrednoj komori Srbije očekuju dalji rast vrijednosti međusobne robne razmjene, naročito srbijanskog izvoza, ali i novih investicija ruskih kompanija, čemu će doprinijeti velika ulaganja u energetici, saobraćaju i dolazak ruskih banaka i osiguranja. Potvrdio je to i Konstantin Kosačev, član najužeg rukovodstava Jedinstvene Rusije i direktor „Rosotrudničestva”, odnosno Ruske državne agencije za međunarodnu humanitarnu pomoć i saradnju.

On je tom prilikom izjavio da „izvoz srpskih poljoprivrednih proizvoda u Rusiju omogućuje fantastične projekte, ne manje vredne od gasovoda”, i da je siguran „da će se rusko tržište sada mnogo više otvoriti za srpske poljoprivredne proizvode”.