Ambasada Rusije u CG: Neke zemlje pokušavaju da učine legalnom špijunažu na Internetu

Nekon sve češćeg ,,curenja informacija“ o špijunaži preko interneta, ali i preko mobilne i fiksne telefonije, ljudi se sve više pitaju koliko su zaista slobodni u modernoj komunikaciji. Zato se i dosta očekivalo od Globalnog sastanka o upravljanu internetom, koji se održao u Sao Paolu u aprili 2014. godine. Međutim vijesti iz Brazila i nisu baš za utjehu. Iz ambasade Ruske Federacije u Crnoj Gori, stiglo nam je saopštenje povomdom ovog samita.

Saoštenje Ruske ambasade u Crnoj Gori, dostavljeno redakciji, prenosimo integralno. 

Ruska Federacija, koja je uzela aktivno učešće u Globalnom sastanku o upravljanju Internetom (Sao Paolo, april 2014. godine), izražava zabrinutost zbog angažiranog i netransparentnog pristupa organizaciji i održavanju navedenog događaja.

Moramo da konstatujemo da Globalni sastanak nije otkrio ciljeve zbog kojih se sazivao. Pitanja zaštite ljudskih prava na nedodirljivost privatnog života od „prisluškivanja“ telefonskih razgovora i elektronske špijunaže od strane specijalnih službi pojedinih zemalja ostala su van okvira dokumenata koja su bila usvojena na Globalnom sastanku: principa i „mape puta“ („road map“) upravljanja Internetom.

Obrnuto, navedeni dokumenti faktički utvrđuju pravo specijalnih službi zemalja, na čijoj teritoriji se nalaze osnovni čvorovi Internet-protoka, na nekontrolisano prikupljanje informacija o građanima širom svijeta. Kako se čini, toliko neuravnoteženi rezultati sastanka će potpomagati digitalnu nejednakost između razvijenih zemalja i zemalja u tranziciji, kao i neodređenost principa državnog suvereniteta.

Izaziva zabrinutost ignorisanje i snižavanje u završnim dokumentima Globalnog sastanka uloge UN, Međunarodne unije za telekomunikacije i drugih relevantnih međuvladinih organizacija. Stav u odnosu na UN se kosi sa rezolucijom Generalne Skupštine UN koja je bila donijeta u novembru 2013. godine na inicijativu Brazila i Njemačke kao koordinirani odgovor svjetske zajednice na masovna kršenja ljudskih prava u obliku nacionalnog i eksteritorijalnog praćenja poruka, njihovih zahvatanja i prikupljanja ličnih podataka.

Ne uzimaju se u obzir takođe preporuke navedene rezolucije o razrađivanju od strane država-članica UN novih principa i standarda u ovoj oblasti.

Ruska Federacija polazi od neobavezujućeg karaktera principa i „mape puta“ upravljanja Internetom, koji su bili usvojeni uz narušavanje proceduralnih zahtjeva (bez konsenzusa) i u kojima, u suštini, ignorisani
su primjedbe većine država i nevladinih organizacija.

Polazimo od toga da završni dokumenti Globalnog sastanka ne mogu da se u budućnosti koriste kao međunarodno odobreni dokumenti. Bilo koja pozivanja na navedene dokumente od strane relevantnih međunarodnih organizacija čine se nekorektnim.