Kecmanović: Medlin Olbrajt je odletela jašući na metli

Piše: Nenad Kecmanović

Odavno je rečeno „o mrtvima sve najbolje“.  Ako ima izuzetaka, onda je jedan od malobrojnih i Medlin Olbrajt.

Većina Srba rekla bi: „o pokojnici sve najgore“. Kao što je i ona njima: „odvratni Srbi!“

Povodom smrti Medlin Olbrajt,u gotovo svim beogradskim dnevnim novinama pojavila se štura informacija u neutralnom tonu, sa osnovnim biografskim podacima o izuzetno uspješnoj političkoj karijeri. Da nije rečenice u kojoj se usput spominje da se zalagala za bombardovanje Srpske i Srbije, stekao bi se utisak da nam je najvažnije što je bila prva žena državni sekretar u istoriji SAD.

Duži tekst joj je posvetio beogradski nedjeljnik koji je u njenoj autobiografiji istraživao zašto je Medlin Olbrajt mrzila Srbe. I, nije ga našao jer ćerka češkog diplomate Jozefa Korela, koji je dugo i uspješno službovao u obje Jugoslavije i cijenio i obožavao Beograd, nije imala nijedno traumatično iskustvo u beogradskom djetinjstvu i ranoj mladosti. Naprotiv!

A u autobiografiji ne spomnje ni neko svoje kasnije lično razočaranje.

Štaviše, ona otklanja i ovdašnja nagađanjnja o nekoj neuzvraćenoj ili otkazanoj  mladalačkoj beogradskoj ljubavi.

Ni njen nastavak životnog puta u SAD nije bio posut trnjem: brak sa imućnim Olbrajtom, troje djece, politički uspon do najviše državne funkcije koju može da postigne osoba koja nije rođena u SAD.

No, njen rethodnik Henri Kisindžer, rođen kao Nijemac, zasjenio je svog predsjednika Niksona.

Zbignjev Bžežinski, rođen u Poljskoj, kao savjetnik za nacionalnu bezbjednost kasnije je značio i više i duže nego predsjednik Karter.

I Medlin Olbrajt bila je i mnogo više nego šef Stejt departmenta, ali ne toliko po svojim intelektualnim i političim sposobnostima.

Bila je porodični prijatelj porodice Klinton i imala veliki lični uticaj na predsjednika Bilija, koji je tokom desetak godina vladao Amerikom na vrhuncu njene moći i samim tim drmao cijelom planetom.

Kada su u Ovalnom kabinetu Bijele kuće donosili odluke o vojnim intervencijama širom svijeta, agresivna i ratoborna Medlin je ohrabrivala sekretara za odbranu Kolina Pauela: „Zašto imamo najmoćniju armiju na planeti ako se kolebamo  da je upotrijebimo“.

General je vodio računa bar o svojim vojnicima da se ne vrate kući u limenim sanducima, a državnu sekretarku su zvali Klitonovim psom rata.

Iako bez formalne funkcije, Medlin je i nakon isteka drugog Klintonovog mandata nastavila da utiče i u Obaminoj, takođe demokratskoj, administraciji preko Klintonove.

Hilari ju je naslijedila na funkciji i bila apsolutni favorit za novog predsjednika SAD, sve do neočekivane pobjede Donalda Trampa. Četiri Trampove godine, tokom kojih je Medlin mogla samo iz pozadine da radi na rušenju legalnog i legitimnog predsjednika, bile su period predaha za Srbiju i Srpsku.

No, prije nego što je demokrata Džozef Bajden i bio inaugurisan, Medlin je živnula na međunarodnoj sceni.

Sa akademskim ekspertima, Serverom i Bugajskim, te dva uticajna člana senatskog odbora izlobirala je da se u spoljnopolitičoj agendi novog predsjednika na visokom šestom mjestu nađe „povratak nezavršenim poslovima na Balkanu“.

A to je praktično najavilo nove američke radove na ukidanju Srpske i otimanju KiM.

Da je zloćudni uticaj Medlin Olbrajt nadilazio neprijateljstvo samo prema Srbima, svjedoči izjava iz vremena zlatnog doba jedine supersile i njene vlastite karijere.

„Nije pravedno da neizmjerne sibirske prirodne resurse koristi samo jedna zemlja, jer pripadaju cijelom čovječanstvu!“

Iako i Rusi i Kinezi često spominju da je bombardovanje Srbije bez saglasnosti SB UN za njih bilo upozorenje dokle su SAD spremne da idu, već ova izjava M. O. bila je više nego jasna sažeta poruka. A kada je drugom prilikom trijumfalno dodala „Mi imamo pravo i da bombardujemo jer mi smo Amerika!“ – zaokružila je scenario…

Opkoljavanje Rusije raketnim bazama NATO-a, zatim bombrdovanje i otimanje dijelova zemlje u kojima su koncentrisani gasni, naftni i rudni, praktično neiscrpni, resursi, izmišljotine o ruskim hakerima koji su režirali pretprošle američke izbore, o malignom ruskom uticaju na Balkanu, o tome da Srbija ne može sjediti na dvije stolice, o SPC kao ključnom faktoru širenja opakog„srpskog svijeta“ – bile su „argumenti“ uvodne medijske satanizacije Rusije i njenih srpskih prijatelja.

Međutim, jedno su dugogodišnje pripreme za realizaciju projekta Medlin Olbrajt, a sasvim drugo realizacija koja se, evo, spotakla u Ukrajini.

Sibirsko prirodno bogatstvo je, umjesto američkog plijena, postalo rusko oružje, moćnije od supersoničnog.

Ipak, izjava koju je Medlin Olbrajt dala nakon angloameričke invazije na na Irak spada u antologiju nečovještva.

Na novinarsko pitanje o stravičnom bilansu žrtava intervencije među kojima su i hiljade iračke djece, odgovorila je: „To ipak nije prevelika cijena za širenje demokratije“.

Da morbidni cinizam pred kojim zastaje dah bude veći, invazija je pokrenuta zbog Sadamovih fabrika za proizvodnju hemijskog oružja, za koje je već u toku osvajanja Bagdada utvrđeno da ne postoje.

A danas već znamo da je u Ukrajini postojalo 19 američkih laboratorija za biološko oružja, u čijem formiranju je dioničar bio Bajdenov sin Hanter.

Da ni Medlin, pored globalnih projekata u interesu čovječanstva i žrtvovanja tuđe djece  za širenje demokratije, nije zapostavila svoje ćerke nasljednice, svjedoči njen visoko profitabilni biznis sa mobilnom telefonijom na Kosovu.

I generala Klarka su Šiptari takođe nagradili unosnim poslovima.

Genšer je na poklon dobio vilu na Jadranu. Pedi Ešdaun – na Boračkom jezeru. Zanimljivo je da kada to izbije na vidjelo, nagrađeni zameću trag prodajom darova po realnoj cijeni u kešu.

I nastavljaju sa pričom kako je borba protiv korupcije uslov evroatlantskih integracija balkanskih zemalja, sa naglaskom na Srpsku i Srbiju.

Sve u svemu, suvišno je dalje tragati za odgovorom zašto je Madlenka toliko mrzila Srbe. Nije voljela ni Ruse, ni Iračane, ni Amerikance, ni bilo koga drugog. Naprotiv, sve ih je mrzila. Bilo joj je dovoljno da voli Klintonove, Bilija i Hilari, i oni nju, te naravno, brižna da ih materijalno zbrine.    Kada su joj aktivisti češke organizacije „Prijatelji Srba sa Kosova“ prišli 2012. na promociji autobiografije u Pragu sa spiskom žrtava bombardovanja NATO-a na KiM, proderala se: „Napolje, gubite se vi odvratni Srbi!“

Zao duh M. O. lebdi nad Evropom.

Fakti

Pročitajte JOŠ:

Ko je planirao likvidaciju Dika Martija i zašto?