Kao iz bajke: Najljepša drvena zdanja u Moskvi

Ova izba (tradicionalna ruska brvnara) podignuta je 1856. godine u pseudoruskom stilu za poznatog ruskog istoričara Mihaila Pogodina.

Kuća je bila dvorišni objekat veće vile (uništene u bombardovanju 1941. godine), koju su posjećivali pisci kao što su Lav Tolstoj, Aleksandar Ostrovski i drugi. Nikolaj Gogolj je u njoj često boravio dok je radio na noveli „Taras Buljba”

Palibinova kuća, Ulica Burdenko br. 23

Podignuta 1818. godine, ovo je jedna od najstarijih drvenih kuća u Moskvi. Poznata je po izvanrednim reljefima na fasadi.

Za vrijeme Sovjetskog Saveza bila je stambeni prostor sa zajedničkim stanovima. Trenutno je u procesu restauracije.

Kuća Mumu (Muzej Ivana Turgenjeva), Ulica Ostoženka br. 37/7

Ova kuća je poznata po tome što je u njoj smještena radnja pripovetke Ivana Turgenjeva „Mumu”. Podignuta 1819. godine, ovo je tipična moskovska kuća u stilu ampir iz vremena neposredno posle rata protiv Napoleona.

1840. godine kupila ju je majka Ivana Turgenjeva i u njoj živela do svoje smrti 1850. 2018. godine muzej je ponovo otvoren posle restauracije. U dvorištu se nalazi mala statua psa Mumu.

Kuća Lopirevskog, Kalošin sokak br. 12

Ovu kuću je 1852. za sebe projektovao moskovski arhitekta Mihail Lopirevski (1811-1883). Lopirevski je inače učestvovao u izgradnji crkve Hrista Spasitelja i u restauraciji  Oružejne palate u Kremlju.

Kuća je dekorisana medaljonima sa bareljefima. Zanimljivo je da za 150 godina postojanja kuća nikada nije gorela.

Kuća-muzej Viktora Vasnjecova, Vasnjecovljev sokak br. 13

Ovu kuću projektovao je ruski slikar Viktor Vasnjecov (1848-1926), koji je u njoj živio od 1894. do svoje smrti. Uprkos njegovom porijeklu (rođen u svešteničkoj porodici) i monarhističkom opredeljenju, boljševici su Vasnjecovu dozvolili da zadrži kuću i nastavi da slika.

Kuća je kombinacija nekoliko ruskih arhitektonskih stilova: dok je dnevna soba u stilu boljarskih kuća iz 17. vijeka, trpezarija podsjeća na seosku kolibu. Na prvom spratu nalazi se 110 kvadratnih metara slikarskog ateljea. Danas je kuća muzej i dio Tretjakovske galerije.

Kuće Moskatinjeva, Sokak Černiševskog br. 6/1, 6/2

Ove kuće za pripadnike srednje klase obilježile su izgled Moskve u 19. vijeku. Podignute su 1893. godine za Jurija Moskatinjeva, koleškog savjetnika (visoki državni činovnik Ruske Imperije).

Kuće Krutickog podvorja

Kruticko podvorje je mjesto na obali rijeke Moskve u blizini Taganskog rejona.

Tamo se nalaze originalne kamene građevine iz 17. vijeka i primeri drvene arhitekture iz 19. vijeka, koji se često koriste kao scenografija u ruskim istorijskim filmovima.

Kuća-muzej Aleksandra Ostrovskog, Ulica Mala Odrinka br. 9

Ovo je kuća u kojoj je 1823. godine rođen Aleksandar Ostrovski, poznati ruski dramski pisac. Građevina vjerovatno potiče iz 18. vijeka.

Iako je za vrijeme Sovjetskog Saveza kuća podeljena u zajedničke stanove, preživjela je i danas se u njoj nalaze muzej pisca i postavka o životu ruskih trgovaca u 19. vijeku.

Vila Filjovskog, Gončarna ulica br. 7/4

Ova naizgled mala kuća ima dva nivoa i prostran podrum. Podignuta 1899. godine, a pripadala je porodicama bogatih ruskih staroveraca.

Danas se u njoj nalazi Powerhouse, poznati moskovski muzički klub i kafić.

Bolnička zgrada Mjasnickog odjeljenja Černoraboče bolnice, Sokak Ogorodnaja sloboda br. 9

Podignuta 1875. godine, ova bolnička zgrada je nekim čudom sačuvala originalni duborez u drvetu koji je krasio mnoge javne institucije.

Autor ove građevine, Aleksandar Mejngard (1825-1894), bio je glavni arhitekta Moskovske oblasti. Ona je primjer jednostavne, ali šarmantne lokalne drvene arhitekture.

Strahovljeva kuća, Ulica Gastelo br. 5

Kuća je građena od 1903. do 1905. godine, a projektovao ju je Leonid Lozovski, revolucionar i arhitekta, koji je stradao 1919. u antiboljševičkom ustanku na jugu Rusije.

Vlasnik, Matvej Strahov, bio je građevinar.

Vila Nosova, Elektrozavodska ulica br. 12

Ovaj dragulj ruske secesije u potpunosti je izgrađen od drveta. Kuću je 1903. godine projektovao vrhunski predstavnik moskovskog modernizma Lav Kekušev (1862-?), a pripadala je Vasiliju Nosovu, proizvođaču tekstila.