Jutarnju Vaskršnju liturgiju u Hramu Svetog Save služiće patrijarh Porfirije
1 min read
Hram Svetog Save
Vernici koji proslavljaju Vaskrsenje Hristovo po Julijanskom kalendaru slave Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, koji je suština hrišćanskog učenja.
U Hramu svetog Save u ponoć je održana vaskršnja liturgija, koju je služio episkop remezijanski Stefan, a jutarnju vaskršnju liturgiju će u Hramu služiti patrijarh SPC Porfirije.
Vaskrs ili Uskrs je suština hrišćanskog učenja i označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih kao pobedu vere i života nad smrću.
Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa „Hristos vaskrse“ i „Vaistinu vaskrse“. U crkvama se peva: „Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt pobedi…“.Slavi se prve nedelje posle punog meseca iza prolećne ravnodnevnice i pokretan je praznik, kao i ostali koji su vezani za njega, kao Vaznesenje i Duhovi, pišu Novosti.
Za hrišćane je praznik Vaskrsenja Hristovog, praznik nad praznicima i događaj koji je pre više od dva milenijuma izmenio istoriju čovečanstva.
Za Crkvu vaskrsenje Hristovo predstavlja „obnavljanje ljudske prirode, presazdanje ljudskog roda, življenje eshatološke realnosti“.
Vaskrsenje znači i početak novog duhovnog života u hrišćanskom iskustvu.
„U Rimljanima 6, 4-5. apostol Pavle jasno povezuje istorijski akt Hristovog vaskrsenja sa novim životom – Kao što usta Hristos iz mrtvih, tako i mi u novom životu da hodimo. U Rimljanima 8, 11. apostol govori o Duhu Svetom koji je sila vaskrsenja Hristovog, ali i našeg novog bića. Sila vaskrsenja je pobeda nad grehom u nama“.
Pravoslavni hrišćani u više od 60 zemalja sveta, među kojima je i Srbija, obeležavaju Vaskrsenje Hristovo.
Uskrs po Julijanskom kalendaru slave Ruska, Srpska, Gruzijska, Konstantinopoljska, Grčka, Bugarska, Jerusalimska i druge pravoslavne crkve.
Prema predanju, u subotu po raspeću na krst su došli prvosveštenici i fariseji kod Pilata da traže od njega da postavi stražu ispred Hristovog groba, jer su se plašili da će neko od Hristovih učenika ukrasti njegovo telo i da će tako narod poverovati da je Isus vaskrsao, kao što je i najavljivao.
U nedelju je, prema verovanju, Hristos vaskrsao iz mrtvih, pošto je njegov grob ostao prazan i tako pobedio smrt i svim ljudima darovao večni život
Vaskrsenje Isusa Hrista je temelj hrišćanstva i sva vera i propoved Hristovih učenika, a kasnije i svakog hrišćanina, niče iz tog najvažnijeg Hristovog dela.
Na istini da je Hristos vaskrsao zasniva se i nada hrišćana u sopstveno vaskrsenje.
Na taj dan se čita tradicionalna praznična poslanica patrijarha i arhijereja SPC sveštenstvu, monaštvu i vernom narodu.