IN4S

IN4S portal

O. Jovan Plamenac: Aktuelno stradanje Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i njegova geneza

1 min read
Sudbina Srpske pravoslavne crkve kroz svu njenu istoriju u tijesnoj vezi je sa sudbinom srpskog naroda. Crkva je bogoฤovjeฤanska institucija i nju, u ovom svijetu, ฤine klir i krลกteni narod.

Otac Jovan Plamenac

(Izlaganje protojereja Jovana Plamenca na Okruglom stolu โ€œPoloลพaj i problemi srpskog naroda u Crnoj Goriโ€ koji je odrลพan u Beogradu 6. novembra 2019. godine u organizaciji Evroazijskog bezbjednosnog foruma.)

Sudbina Srpske pravoslavne crkve kroz svu njenu istoriju u tijesnoj vezi je sa sudbinom srpskog naroda. Crkva je bogoฤovjeฤanska institucija i nju, u ovom svijetu, ฤine klir i krลกteni narod.

โ€žCrkva je vaseljenska, saborna, bogoฤovjeฤanska, vjeฤna, zato je hula, neoprostiva hula na Hrista i Duha Svetoga, ฤiniti od nje nacionalnu instituciju, suลพavati je do sitnih, prolaznih, vremenih nacionalnih ciljeva i metodaโ€ฆโ€œ, kaลพe Justin Popoviฤ‡.

Ne razumijevajuฤ‡i prirodu i suลกtinu Crkve, crnogorska Demokratska partija socijalista, koja je na vlasti veฤ‡ tri decenije, u predlogu svog novog politiฤkog programa, koji bi trebalo da bude usvojen na 8. Kongresu partije koji je zakazan za 30. novembar 2019. godine, kaลพe da ฤ‡e se zalagati za obnovu Crnogorske pravoslavne crkve.

โ€žRadiฤ‡emo na obnovi Crnogorske pravoslavne crkve, kao neodvojivog dijela crnogorskog drลพavnog i nacionalnog identiteta. Naลกa je dodatna obaveza snaลพenje crnogorskog nacionalnog identiteta, koji je najviลกe na udaru onih koji svojim paternalistiฤkim pristupima i negacijom crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta suลกtinski negiraju potrebu postojanja Crne Goreโ€, kaลพe se u ovom predlogu.

โ€œSvaka nacija ima pravo i moguฤ‡nost da uฤ‘e u crkvu s moguฤ‡noลกฤ‡u da u njoj saฤuva svoj nacionalni identitet, ali nijedna nema pravo da ima ‘svoju’ ekskluzivnu ‘nacionalnu crkvu’, koja bi ‘nacionalizovala Hrista’, uฤvrลกฤ‡ivala nacionalni egoizam i obogotvoravala samu nacijuโ€, kaลพe Radovan Bigoviฤ‡.

Crnogorska Vlada je, u maju ove godine, usvojila Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom poloลพaju vjerskih zajednica, koji predviฤ‘a konaฤni obraฤun sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori, prvenstveno kroz prisvajanje njene imovine (manastira, crkava…).

Najnovije stradanje Pravoslavne crkve u Crnoj Gori nije nastalo ni iz ฤega i nije iznebuha. Ono ima svoju genezu.

Na popisu stanovniลกtva u Knjaลพevini Crnoj Gori 1909. godine 94,38 odsto njenih ลพitelja izjasnilo se da govori srpskim jezikom. Ostalima je, uglavnom, maternji bio albanski. Na tom popisu izjaลกnjavanje je bilo prema maternjem jeziku, jer je to bio osnov narodnosne pripadnosti. Srpskim jezikom, dakle, govorili su oni koji su sebe smatrali Srbima.

Tokom Drugog svjetskog rata, ideoloลกki poduprti od Boljลกevika i strateลกki engleskim imperijalizmom, revolucionarski nesojski, pod okriljem faลกistiฤkog okupatora, Titovi komunisti izveli su revoluciju i preuzeli vlast u Jugoslaviji. โ€œUmjesto crnogorskog srpstvaโ€, kazao je istoriฤar Predrag Vukiฤ‡, na primjeru Cetinja, u intervjuu โ€œDugiโ€ 2000. godine, โ€œproklamovano je Titovo crnogorstvo i crnogorstvo utemeljeno na komunizmu, koje iskljuฤuje srpstvo kao identitet naลกih predaka. Umjesto pravoslavlja, proklamovan je ateizam, umjesto ฤ‡irilice postepeno se uvodi latinica. Stari kulturni model se ruลกi, a novi se stvara od strane reลพima.โ€

I, veฤ‡ na popisu stanovniลกtva Crne Gore 1948. godine, broj Srba smanjuje se na 1,78 odsto, i biva ih manje od Hrvata (1,80 odsto). Na tom popisu, prvi put, famozno, pojavljuje se jedna nova nacija, koje nije bilo na ranijim popisima u Crnoj Gori โ€“ crnogorska. Na tom popisu etniฤkim Crnogorcima izjasnilo se 90,67 odsto stanovnika Crne Gore. Ova nacija prvi put je pomenuta na ฤŒetvrtom kongresu Komunistiฤke partije Jugoslavije u Drezdenu 1928. godine, i to indirektno, kao nesrpska nacija. Komunistiฤka partija Jugoslavija u vrijeme odrลพavanja ovog kongresa imala je 2034 ฤlana.

U agresivnoj ideoloลกkoj pripremi za ovaj popis, u novonastalom stanju u zemlji, Crnogorcima koji su bili duboko vezani za svoju tradiciju, koji su se drลพali svojih predaka kao drvo svoga korijena, proklamovano (i nametnuto) je novo pravilo: nijesi ono ลกto jesi, nego si ono kako se osjeฤ‡aลก, s tim ลกto je ljudima โ€œobjaลกnjenoโ€ da nacionalno treba da se izjaลกnjavaju kao Crnogorci jer ลพive u Crnoj Gori.

Ovoj nacionalnoj smutnji Srba u Crnoj Gori prethodilo je veliko stradanje Srpske pravoslavne crkve. Tokom drugog svjetskog rata komunisti i faลกisti, i neposredno po njegovom zavrลกetku samo komunisti, pobili su preko sto pravoslavnih sveลกtenika iz Crne Gore. Godine 1945. u Bukulji, kod Aranฤ‘elovca, ubili su i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, koji je na tron cetinjskih mitropolita ustoliฤen 23. februara 1941. godine, kada je rat veฤ‡ buktao u Evropi. On je na ovom tronu podnio tegobu stradanja svoje pastve i svojih klirika u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega, prvenstveno od komunista, ponijevลกi Hristov vijenac muฤeniลกtva.

Adresa zloฤinaca nad Srpskom pravoslavnom crkvom i pravoslavnim srpskim narodom u Crnoj Gori u Drugom svjetskom ratu precizno je navedena u Rezoluciji sveลกtenstva arhijerejskih namjesniลกtava nikลกiฤ‡kog, ลกavniฤkog i kolaลกinskog, koja je doneลกena na zajedniฤkom bratskom sastanku u Nikลกiฤ‡u 29. decembra 1943. godine. Potpisali su je 23 sveลกtenika. U njoj se, direktno i proroฤki, konstatuje:

โ€œDa je uzroฤnik svemu danaลกnjem zlu i stradanju Srbskog naroda (u Drugom svjetskom rati โ€“ prim. J.P.) โ€“ ruลกilaฤki, bezboลพniฤki i krvoloฤni Komunizam, propagiran od bjelosvjetske skitaฤke, jevrejske rase, prihvaฤ‡en od naลกih domaฤ‡ih odroda: propalih i nedouฤenih ฤ‘aka, kompromitovanih sluลพbenika, seoskih ฤ‘ilkoลกa, razbojnika, kriminalnih tipova, skitnica i ostalog druลกtvenog oloลกa.

Da Komunizam u svom programu ide za tim da razori i uniลกti vjekovno izgraฤ‘ivane osnove Narodne Crkve, Narodne Drลพave i Narodne Kulture. Da potpuno ubije nacionalnu svijest u narodu.

Da ostvarenjem komunistiฤkih ideala narod potpada pod jaram najveฤ‡ih tirjana. Istorija bi se vratila nekoliko vjekova unazad. Krvavo steฤene narodne tekovine: nacionalne, vjerske, moralne i kulturne bile bi uniลกtene. Sve bi bilo izloลพeno bezduลกnom cinizmu. Narod bi se unesreฤ‡io.

Da je u teoriji i praksi Komunizmu osnovni cilj uniลกtenje: vjere, drลพavne institucije i nacije. Ovo uniลกtenje komunisti postiลพu ne birajuฤ‡i sredstva. Kao najefikasnija sredstva su: laลพ i nasilje. Otuda bezbrojna i neฤovjeฤna ubistva i umorstva, na prevaru i iz zasjeda, najboljih i najistaknutijih narodnih ljudi, kao nosilaca vjerskih, nacionalnih i drลพavnih ideala. Otuda prepune jame bezdanice, ลกkripovi i bunari, unakaลพenih leลกeva narodnih prvaka. Otuda zloglasna jama u Radovฤu, straลกna kasapnica u Kolaลกinu i jeziva Ostroลกka tragedija. Otuda na hiljade u crno zavijenih majki i sestara, na desetine hiljada uniลกtenih grobova i hiljadama nevinih ลพrtava. Otuda ลพalosna, ali istinita naลกa meฤ‘usobna bratoubilaฤka borba.

Da je Komunizam najsuroviji aktivni, idejni i praktiฤni ateizam. Da on jedini vodi totalitarni rat protiv Hriลกฤ‡anstva, i da Hristos, odnosno naลกa Narodna, Svetosavska, Srbska Crkva nije imala do sada u istoriji veฤ‡eg, opasnijeg i ogorฤenijeg neprijatelja od Komunizma. Djelo Hristovo i djelo Svetoga Save izlaลพe se danas viลกe nego ikada poruzi i obesveฤ‡enju.โ€

Ono malo sveลกtenika u Crnoj Gori koji su preลพivjeli komunistiฤki pogrom u ratu i odmah nakon njega, ili su se odrekli sveลกteniฤke sluลพbe ili su sluลพbu nastavili u strahu za svoje ลพivote i egzistenciju svojih porodica. Jedan broj njih, u tom strahu, direktno se priklonio komunistiฤkim vlastima, prihvatajuฤ‡i njihovo poimanje nacije i ustrojstva Crkve. Oni su 14. i 15. juna 1945. godine (baลก tih dana kada je ubijen Mitropolit Joanikije) odrลพali skupลกtinu sa koje su izdali Rezolucija u pet taฤaka. Kako navodi istoriฤar Aleksandar Stamatoviฤ‡, โ€œprva taฤka odnosila se na traลพenje ove grupe sveลกtenika, da sveลกtenstvo ‘Pravoslavne Crkve u Jugoslaviji’ bude nacionalno ravnopravno. Druga taฤka je naznaฤila da ova grupa sveลกtenika ne moลพe primiti za administratora Mitropolije mitropolita Josifa zbog njegovog navodnog protivnarodnog rada i jer je toboลพe nametnut, nego je za administratora traลพen episkop timoฤki Emilijan. U treฤ‡oj taฤki je konstatovano da ฤ‡e se, kako ne postoji arhijerejski zamjenik, a ni Crkveni sud, formirati Sveลกteniฤko udruลพenje, koje ฤ‡e predloลพiti arhijerejskog zamjenika, koji ฤ‡e u dogovoru sa administratorom oลพivjeti crkveni ลพivot u Crnoj Gori. U ฤetvrtoj taฤki je naznaฤeno da ฤ‡e se preduzeti inicijativa za saziv sveลกteniฤke skupลกtine pravoslavnog sveลกtenstva Jugoslavije radi osnivanja Centralnog sveลกteniฤkog udruลพenja, koje ฤ‡e regulisati odnose izmeฤ‘u Federativne Jugoslavije i Pravoslavne Crkve, poลกto navodno to Sveti Sinod nije uradio, a Sveti Sinod je optuลพen da sprovodi ‘velikosrpske ลกovinistiฤke ideje’. U petoj taฤki je predloลพeno da se izmijeni Zakon i Ustav Srpske Pravoslavne Crkve koji bi imao demokratsko ureฤ‘enje, kako bi se dalo pravo narodu i sveลกtenstvu da direktno uฤestvuje u izboru svih crkvenih predstavnika.โ€

Preko Sveลกteniฤkog udruลพenja, Vjerska komisija pri tadaลกnjoj crnogorskoj Vladi preuzela je faktiฤku upravu nad Mitropolijom crnogorsko-primorskom, pa je ฤak i sveลกtenike postavljala. Predsjednik Vjerske komisije bio je raspop ฤorฤ‘ije Kaleziฤ‡.

Po povratku Patrijarha srpskog Gavrila Doลพiฤ‡a iz nacistiฤkog logora Dahau u zemlju, na zasijedanju Svetog arhijerejskog sabora 20. maja 1947. godine za Mitropolita crnogorsko-primorskog izabran je vikarni episkop moraviฤki Arsenije Bradvareviฤ‡. Kada je doลกao u Crnu Goru, zatekao je katastrofalno stanje u Crkvi: Sveลกteniฤko udruลพenje bilo je direktno podreฤ‘eno komunistiฤkim vlastima, Crkvi je bio oduzet, i dalje je oduziman, znaฤajni dio movine, sveลกtenici su ostali bez prihoda pa su ili odlazili iz Crne Gore ili su se zapoลกljavali i drลพavnim sluลพbama i preduzeฤ‡ima da bi prehranili porodice, narod se odbio od Crkve…

Mitropolit Arsenije, revnosni sluลพitelj Bogu, potrudio se da Crkvu u Crnoj Gori dovede u koliko-toliko u redovno stanje. Ali, komunistiฤke vlasti u njemu su prepoznale opasnost po svoje tekovine uniลกtenja Crkve i, 1954. godine, u montiranom sudskom procesu, osudile su ga na 11 godina robije. Nakon dvije godine puลกten je iz zatvora, ali mu je zabranjen povratak u Crnu Goru.

Za vrijeme utamniฤenja Mitropolita Arsenija i njegovog progonstva, upravu nad Mitropolijom crnogorsko-primorskom preuzeo je Patrijarh srpski Vikentije Prodanov, koji je na taj poloลพan izabran po upokojenju Patrijarha Gavrila 1950. godine. On se upokoji 1958. godine, i za administratora Mitropolije crnogorsko-primorske, nakratko, postavljen je episkop raลกko-prizrenski Pavle, potonji Patrijarh srpski, a od maja naredne godine vikarni episkop budimljanski Andrej Fruลกiฤ‡. Kada je on izabran za Episkopa banjaluฤkog, u maju 1961. godine, za Mitropolita crnogorsko-primorskog izabran je Danilo Dajkoviฤ‡. Njegovim dolaskom na cetinjski mitropolitski tron poฤinje drugaฤije poglavlje u istoriji Mitropolije crnogorsko-primorske.

Danilo Dajkoviฤ‡ je za Mitropolita crnogorsko-primorskog postavljen po nalogu Udbe. Meฤ‘utim, ovaj gorลกtak rodom iz Druลกiฤ‡a u Rijeฤkoj nahiji, obudovjeli sveลกtenik i crkveni sluลพbenik u Makedoniji i Patrijarลกiji u Beogradu, ali i ratnik u crnogorskoj vojsci u balkanskim i Prvom svjetskom ratu, u duhu svojih predaka i imajuฤ‡i straha od Boga, nije poklekao pred komunistiฤkim nastojanjima da u potpunosti satru Pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori. Jedine demonstracije u vrijeme vladavine Komunistiฤke partije Crnom Gorom organizovane su na Cetinju upravo protiv njega. โ€œNapredniโ€ ฤ‘aci Cetinjske gimnazije 1969. godine demonstrirali su pred Cetinjskim manastirom zato ลกto Mitropolit Danilo nipoลกto nije htio da pristane da se ruลกi crkva Svetog Petra Cetinjskog i na njeno mjesti gradi Njegoลกev mauzolej. Kada, ipak, nije uspio da se odupre ovom zloฤinu, u vrijeme dok je Lovฤ‡enska crkva ruลกena, avgusta 1972. godine, sklonio se u ล vajcarsku.

Ruลกenje crkve Svetog Petra Cetinjskog na Lovฤ‡enu simvoliฤna je kruna stradanja Pravoslavne crkve u Crnoj Gori od komunista. Kao ลกto ฤ‡e i njena obnova biti materijalni pokazatelj da je ideoloลกko bezboลพje u Crnoj Gori utihlo.

Mitropolit Danilo, takoฤ‘e, nikada nije htio da pristane na nastojanje komunistiฤkih vlasti da Mitropoliju crnogorsko-primorsku odvoje od Srpske pravoslavne crkve, po modelu raskolniฤke Makedonske pravoslavne crkve. Tu je on, zaista, veliki pred Bogom, bez obzira na naฤin na koji je doลกao na poloลพaj Mitropolita crnogorsko-primorskog.

U vrijeme Mitropolita Danila, usljed procesa rastakanja komunistiฤke vlasti u Jugoslaviji, pa i u Crnoj Gori, koji je sve viลกe uzimao maha, smanjen je pritisak na sveลกtenike. Ali komunistiฤka ideoloลกka strast bogoborstva nije prestala.

Penzionisanjem prestarjelog Mitropolita Danila, na njegovu molbu, 1990. godine, i ustoliฤenjem Mitropolita Amfilohija Radoviฤ‡a na njegovo mjesto naredne godine, za Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori poฤinje novo, i danas aktuelno poglavlje, vjerovatno nikada teลพe u njenoj istoriji.

Nakon pada Berlinskog zida, 1989. godine, umjesto pada komunistiฤkog reลพima i u Crnoj Gori, uslijedila je njegova metamorfoza, ubrzano presvlaฤenje.ย  Komunistiฤki ลกinjel zamijenili su globalistiฤkim odijelima. Umjesto novog druลกtvenog ustrojstava, dobili smo novu prevaru.

Demokratija, ta najveฤ‡a sistemska prevara u istoriji svijeta, pruลพila je ljudima nadu u slobodu. ฤŒovjeka je Bog stvorio kao slobodno biฤ‡e i On mu tu slobodu ne ograniฤava. Slobodu ograniฤavaju ljudi jedni drugima. Sloboda je prirodna potreba ฤovjeka, ali njegov doลพivljaj slobode zamagljen je: on slobodu doลพiljava ne u njenom istinskom smislu, kao pravo na ลพivot u jedinstvu sa Bogom, nego kao njenu suprotnost โ€“ kao moguฤ‡nost udovoljavanja materijalnim potrebama svoga tijela i svojim strastima, ลกto mu pruลพaju druลกtveni poloลพaj i materijalno blagostanje.

U toj naizgled razuzdanosti slobode, a u stvari pod strogim nadzorom komunistiฤke Udbe koja nije dozvolila da joj druลกtvena kretanja izmaknu kontroli, osnovane su politiฤke partije koje su artikulisale nacionalistiฤke potrebe dvije suprotstavljene grupacije Crnogoraca: onih koji su se drลพali svojih srpskih korijena i onih koji su se uklopili u doลพivljaj nacije u duhu komunistiฤke ideologije. Politiฤke partije koje su, u tom brzom razvoju dogaฤ‘aja, nastajale mimo kontrole Udbe, cjepkane su trudom Udbinih ljudi u njima i uticaj politiฤkih partija koje su preลพivjele Udbine intervencije minimiziran je.

Veฤ‡ na popisu stanovniลกtva 1991. godine broj ลพitelja Crne Gore koji su se izjasnili da su Srbi bilo je 9,34 odsto, a broj onih koji su se izjasnili da su Crnogorci smanjen je na 61,86 odsto. Na popisu stanovniลกta 2003. godine broj Srba u Crnoj Gori โ€porastaoโ€ je na 31,99 odsto, dok je onih koji su govorili srpskim jezikom bilo 63,49 odsto, a broj Crnogoraca smanjen je na 43.16 odsto, dok je onih koji su govorili crnogorskim jezikom bilo 21,96 odsto.

Joลก na Petrovdan 1991. godine organizovan je napad kamenicama na Cetinjski manastir. Pola godine ranije, 17. januara, โ€œCrnogorska pravoslavna crkvaโ€ svoje postojanje, kao nevladina organizacija, prijavila je stanici milicije na Cetinju. Uz muk pravosudnih organa i policije, uslijedilo je otimanje crkava Mitropolije, uglavnom u Katunskoj nahiji, od onih koji su ideoloลกki podrลพavali ovu Udbinu tvorevinu, pod izgovorom da su one โ€œvlasniลกtvo selaโ€ (iako selo ne postoji kao pravna kategorija). Napadi na crkve nijesu dali ploda onima koji su te napade izvodili, naprotiv, i u njima, uglavnom, danas bogosluลพi kanonsko sveลกtenstvo Mitropolije crnogorsko-primorske.

โ€œPorastโ€ broja Srba u Crnoj Gori bio je alarm aktuelnom reลพimu da neลกto hitno preduzme u zaustavljanju tog procesa i njegovog okretanja u suprotni smjer. Uslijedili su: preimenovanje srpskog jezika u โ€œcrnogorskiโ€, inลพenjering u istoriografiji, protjerivanje ฤ‡iriliฤnog pisma, politika zapoลกljavanja u javnoj sferi ลพivota koja rigidno favorizuje Crnogorce u odnosu na Srbe, bez obzira na struฤnost…

Tako, na popisu stanovniลกtva u Crnoj Gori 2011. godine broj onih koji su se izjasnili da su Srbi smanjen je na 28,73 odsto, a onih koji su se izjasnili da su Crnogorci porastao je na 44,98 odsto.

I pored snaลพne prisile na svim nivoima druลกtva i u svim oblastima druลกtvenog ลพivota da se smanji broj Srba u Crnoj Gori, nije postignut ลพeljeni rezultat i proces zamjene istorijskog srpskog identiteta Crnogoraca novim, crnogorskim, u suลกtini ideoloลกkim, u posljednje vrijeme prerastao je u paniฤnu, reklo bi se sudbinsku intervenciju reลพima, izraลพeniju kako istiฤe vrijeme do popisa stanovniลกtva 2021. godine. U toj intervenciji, glavnom preprekom reลพim je oznaฤio Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori. Zavrลกni obraฤun sa njom, ideoloลกki, naznaฤen je u predlogu novog politiฤkog programa vladajuฤ‡e Demokratske partije socijalista i, pravno, Predlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom poloลพaju vjerskih zajednica.

I ranije, kroz svu svoju istoriju, Pravoslavna crkva, pa i u Crnoj Gori, stradala je tako ลกto su joลก ruลกili bogomolje, uniลกtavali imovinu, palili knjige i dokumenta, pastvu mamili i prisiljavali na odricanje od Hrista i, ฤesto, ubijali. Stradanje za Raspetog Hrista je u prirodi Crkve ovoga svijeta. Radikalnim odricanjem od hriลกฤ‡anskih vrijednosti ลพivota i od pravoslavnog Istoka, koji su Crnu Goru i Crnogorce, zajedno sa Bokezima, Primorcima, Brฤ‘anima, Starohercegovcima… proveli kroz Scile i Haribde vjekova, aktuelni crnogorski reลพim podaniฤki se priklonio bogobornom zapadnjaฤkom vrijednosnom sistemu, evroatlantskoj porodici koja klanja bogu Novcu, utiruฤ‡i crnogorsko biฤ‡e i svodeฤ‡i Crnu Goru samo na njeno ime.

Ovovremeno stradanje u svijetu, negdje viลกe negdje manje, perfidnije je nego ikada. Globalistiฤka ideologija, u koju je, srodna joj po biฤ‡u i duhu, prirodno utoฤila komunistiฤka, rastaฤe porodicu, polnost, interesima kapitala koji je iznjedrio podvodi ลกkolstvo, nauku, kulturu, pa i sport, i sve viลกe vidivom ฤini svoju duhovnost, obezliฤavajuฤ‡i ฤovjeka i pretvarajuฤ‡i ga u masu. Globalistiฤka ideologija je preplavila narod, pa i pastvu Pravoslavne crkve, a sve viลกe penetrira i u sam klir. Raslabljeni ฤovjek ovog vremena ne vidi, ili neฤ‡e da vidi razliku izmeฤ‘u Boga i mamona, nema volje da se odupre zlu ovoga svijeta.

Stradanje Pravoslavne crkve u Crnoj Gori danas je opลกte, od globalistiฤke ideologije, i posebno, od reลพima koji je promoter te ideologije. Zato je ono veฤ‡e neko ikada do sada.

 

Podjelite tekst putem:

38 thoughts on “O. Jovan Plamenac: Aktuelno stradanje Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i njegova geneza

  1. Oce Jovane ako Boga znas osnuj politicku stanku, mislim da je krajnje vrijeme i da udes u parlament.Posto se inace novinari dobro kotiraju u parlamentu , a ima ih dosta sada ,vrati se svom prvom poslu mislim da si bolji novinar nego pop.Mozda i budes Presednik Crne Gore ako Bog da.To bi bio pun pogodak za Crmnicu.Posto vidim da ne zelite da objavite komentar toliko o vasoj principjelnosti.Bas ste svi Vi ugrozeni u Crnoj Gori!

  2. Oce Jovane ako Boga znas osnuj politicku stanku, mislim da je krajnje vrijeme i da udes u parlament.Posto se inace novinari dobro kotiraju u parlamentu , a ima ih dosta sada ,vrati se svom prvom poslu mislim da si bolji novinar nego pop.Mozda i budes Presednik Crne Gore ako Bog da.To bi bio pun pogodak za Crmnicu.

  3. Oce Jovane ako Boga znas osnuj politicku stanku, mislim da je krajnje vrijeme i da udes u parlament.Posto se inace novinari dobro kotiraju u parlamentu , a ima ih dosta sada ,vrati se svom prvom poslu mislim da si bolji novinar nego pop.Mozda i budes Presednik Crne Gore ako Bog da.To bi bio pun pogodak za Crmnicu.

  4. jovane carapane samo crnogorci imaju staroslovenski jezik…svoju crkvu i nosnju..

  5. To sto ste napisali je ispod nivoa ozbiljnih ljudi.
    Ali. Kada biste vi bili licnost i imali ime onda biste rekli: Ja sam Crnogorac i Crna Gora treba svoju crkvu
    i magarac treba samar ali mu ga gazda stvlja tako je i sa vama Crnogrcima novga doba!

    1. E, da si ti magarac, joลก bi to bilo i dobro. Nisko si, beslovesno biฤ‡e, odrod, nevjernik i bogoborac. A o tome da si Crnogorac, nema ni govora. Jer da si Crnogorac, znao bi ลกta je Crkva. Pravi Crnogorac, dostojni potomak svojih slavnih predaka iz Crmnice je o. Jovan Plamenac, zvani Plameni.
      Na mnogaja i blagaja ljeta oฤe Jovane, da vam Bog podari zdravlja, milost i zaลกtitu i pobjedu u svim iskuลกenjima. I da ลกto prije skinemo ovaj okupatorskim jaram nato kriminalaca, kvislinga i izroda crnogorskih.

  6. To sto ste napisali je ispod nivoa ozbiljnih ljudi.
    Ali. Kada biste vi bili licnost i imali ime onda biste rekli: Ja sam Crnogorac i Crna Gora treba svoju crkvu.

  7. Zasto vama smeta globalizam? Svi ljudi su jednog roda. Sta je nego globalizam kada kazete da je Spc u stvari vaseljenska? Kada biste imali moc kakav bi to tek globalizam bio. Ovako stradaju samo oni koji su vam blizu.
    Ne smetnite sa Uma – crkve nema bez drzave. Hriscanstvo je dobilo polugu moci tek kada je postalo drzavna vjera. Veliko je pitanje Sta bi bili hriscani bez toga! Da li bili to sto su danas?

    1. Izgleda da ste definitivno ostali bez svoga imena!
      Poลกto su makarone u „Voliju“? Divlji ลกipkovi su na pijaci skuplji od pitomih. Eto dokaza da Srbija meลกetari u Crnoj Gori. A i Crkva tu neลกto petlja…
      Bote, prosuli ste se. Hvala Vam ลกto ste mi omoguฤ‡ili da Vam u tome pomognem.

    2. Izgleda da ste definitivno ostali bez svoga imena!
      Poลกto su makarone u โ€žVolijuโ€œ? Divlji ลกipkovi su na pijaci skuplji od pitomih. Eto dokaza da Srbija meลกetari u Crnoj Gori. A i Crkva tu neลกto petljaโ€ฆ
      Bote, prosuli ste se. Hvala Vam ลกto ste mi omoguฤ‡ili da Vam u tome pomognem.

  8. Najbolje vaลกe razmiลกljanje o karakteru te vaลกe crkvi doฤarava reklama za Weifert pivo – samo naลกa , a svjetska. Srpska , a svjetska. Koji je to narod prihavtio SPC kao svoju crkvu. postoje samo narodi kojio hoฤ‡e da pobjegnu od nje.
    Naravno da postoje pojedinci koji su pripadnici raznih nacijaa unutar SPC , kao da postoje i vjernici koji pripadaju drugim nacijama. Ali to ne mjenja karakter te crkve. I Srbi idu kao ggastarbajteri u Njemaฤku , pa Njemaฤka time ne postaje Srbija.
    I ne zaboravite jednu vaลพnu stvar – drลพava donosi zakone , a ne crkva. Tako je bilo od kada je svijeta i vijeka.

    1. Stvore bez lica, bez svojeg JA, kojim dignitetom Vi iลกta kaลพete? Ko ste Vi? Ili ลกto ste? Jeste li liฤnost (KO?) ili bezliฤna masa (ล TO?).
      Naravno da se sa Vama ne bih ovoliko bavio da nijeste POJAVA ovog vremena, funkcionalna masa u sluลพbi reลพimu koji je promoter globalistiฤke ideologije.
      Budite jednom liฤnosno biฤ‡e, budite jednom ฤŒovjek.
      Pokaลพite se jednom ฤŒovjekom, umjesto ลกto stalno migoljite, kao globalistiฤka glista na platnom spisku aktuelnog crnogorskog reลพima.
      Imate li, uopลกte, osjeฤ‡aj ลกto znaฤi biti liฤnosno biฤ‡e?

      1. ฤŒemu skretanje sa teme na beznaฤajna retoriฤka pitanja ko i ลกto ?
        Suลกtina je da je ovakva MCP crkva srba , i svi pokuลกaji da to zamaskirate su niลกtavni , pa vi ste oznaฤeni u zvaniฤnom dokumentu Vlade susjedne drลพave Srbije kao „izvrลกilac njene strategije“ , i to je toliko oฤigledno da nema te maske koja ฤ‡e to sakriti .
        Dokle god na naลกe svetinje kaฤite tuฤ‘e zastave , narod Crnogorski i drลพava Crna Gora nijesu slobodni .

  9. Protojerej Jovan Plamenac – ลกta vama znaฤi ime? Hipotetiฤki mogu napisati bilo koje. Kako ja da znam da iza vaลกeg stoji taj za kojeg se predstavljate? Nemojte da polemiลกete ad hominem nego ad argumentum.
    neฤ‡e biti dobro ….- Srbija nama niฤemu ne koristi. Naลก BDP per capita je veฤ‡i nego njihov. Sve ลกto nam koriste i naplate. Srbija treba samo da nas ostavi na miru i da ne viri stalno u naลกe dvoriลกte, Suverena smo zemlja. Sami odluฤujemo o svom ลพivotu. jedna od tih stvari je i crkva.

    1. Teลกko da se vi pitate u crkvi, a pogotovo ako niste krsteni. Drลพava nema vlast unutar ustrojstva crkve. Tako da moลพete samo da lupetate i prijetite.

    2. A ลกto smo bez imena? ล to? ล to? ล to? I po trista puta โ€“ ล TO? Da Vam kaลพem: bezliฤna masa koju iz mlinca svoje ideologije bljuju ideolozi globalizma!
      Zaลกto pristajete da budete masa, zaลกto se odriฤete svog ime po kojem Vas Bog poznaje?
      Zaลกto, hipotetiฤki, dovodite mene u Vaลกu ravan? Ja ne ustupam svoju liฤnost, koju mi je Bog podario, meลกetarima ovoga svijeta. Zaลกto Vi to radite, zaลกto se odriฤete sebe. ล to je Vas vrijedno?
      Kakve veze sa ovim imaju bruto druลกtveni proizvodi? Mogli ste tako, sa istom argumentacijom, da temu skrenete ovako: Danas pada kiลกa.
      Nagrdi nas Srbija, kaลพete. Mogli ste i da kaลพete: Luk je poskupio. Da, u velikom smo problemu, Bote, koji mi se sve viลกe sviฤ‘ate (jer mi otvarate priฤu; dajete mi priliku da iskoฤim iz Vaลกe obuke).

  10. Protojerej Jovan Plamenac – kada bi sustina bila to sto vi potencirate onda ne bi bilo problema da se ukloni taj atribut. Nikada prije 1918 crkva u Crnoj Gori se nije zvala „srpska“. Mozda upravo zbog toga sto ste rekli – da to nije sustina.

    1. Zaista, krajnje je vrijeme da se aลพurira Zakon o medijima i da se botovima, intelektualnim robovima, softverskim robotima u tijelu koji su se dobrovoljno odrekli svoje liฤnosti, onemoguฤ‡i javno djelovanje bez autentiฤnog imena i prezimena, da se napokon zaustavi to u medijima sveprisutno lajanje iz mraka. Zalaลพem se da svako ima pravo da javno iznese svoj stav po bilo kojem ลพivotnom pitanju. Ali taj koji javno saopลกtava svoj stav mora iza njega stajati svojom liฤnoลกฤ‡u, svojim identitetom, svojim imenom i prezimenom. Ovo gaฤ‘anje krลกima sa licima pod maskama je joลก jedno svjedoฤanstvo farse demokratije.
      Tridecenijskom crnogorskom reลพimu, aktuelnom, potrebno je to skretanje paลพnje ฤitalaca sa teme objavljenog teksta, sa njegove suลกtine. Ovaj reลพim, po svojoj ลกtakorskoj prirodi, funkcioniลกe u mraku, u prevari. Sunce javnosti njemu je smrtonosno.
      Joลก viลกe od djelovanja botova, problematiฤno je pecanje na njihove podvale. Dakle, potrebno je da ฤitaoci ne upadaju u botovske zamke, nego da ih ignoriลกu, da se svojim komentarima bave suลกtinom teksta koji su proฤitali. Kako danas stoje stvari, botovi povuku paลพnju ฤitalaca nekog teksta koji nije u funkcijiji reลพima i skrenu je u besmisao. Taj besmisao smisao je njihovog angaลพmana.

  11. ล ta kaลพ Betoven,jesam mulo i ลกta mi moลพeลก,a ako mu mi to kaลพemo e to nije taฤno joลก se i ljuti.
    Jedno je nacionalno izjaลกnjavanje nacionalno a drugo je projekat Crogorac naravno kako se misli nacionalno.
    Najbolje je da smo samostlni ovdje i nacionalni Crnogorci nekakvi, a Srbija nam sluลพi za sve druge potrebe ,i zdrastvene i ekonomske i drue,jednom rijฤju egoizam koji se vid i koji neฤ‡e i nemoลพe proฤ‡!
    Pitanjje srpski narod je poznato ko je i njta je i to nekome obajลกljavati na ovakav naฤin kako ga on postavljja nije ni moguฤ‡ ni pravno ni nauฤno a joลก manje etiฤki.Jer osobe poput Betovana i drugih hoฤ‡e da diลก bez kisonike jer oni misli da se tako moลพe jer je to njima neko rekao!
    S takvima razgovarati je bespotrebno ,dokazi nepotrebni a istna je za njih apsurd i neลกto ลกto ne postoji sem sopstvenog ega koje je vidmo kakvo!
    Crnogrci u stvrai tada Nikลกiฤ‡,hercegovaฤi Srbi se ลพale Nikoli na Turke jer ih pljaฤkaju jednko kao njegovi Crnogorci.Takvo je bilo vrijeme a danas su pojedini kao Betoven sliฤni onima koji su pljaฤkali za vrijeme Turaka bilo da su bili Crnogorci jednako kao Turci.

  12. Protojerej Jovan Plamenac – po tome ลกto vi tvrdite nijedna nacija nema pravo na nacionalnu crkvu osim srpske.
    ล to se tiฤe toga ลกto ste napisali evo vam citat preneลกen po metodi „copy-paste“.
    „Sudbina Srpske pravoslavne crkve kroz svu njenu istoriju u tijesnoj vezi je sa sudbinom srpskog naroda. Crkva je bogoฤovjeฤanska institucija i nju, u ovom svijetu, ฤine klir i krลกteni narod.“
    Vi pokuลกavate da koristite kontradiktornu , dualistiฤku metodu rezonovanja. Nije eksluzivno nacionalna, ali jeste srpska i vezana je za sudbinu srpskog naroda. I ja i vi dobro znamo da je to upravo tako i to ne treba da krijete niti da se stidite. ฤini mi se da je taj pristup svojevrsno politiฤko podeลกavanje shodno konkretnim politiฤkim uslovima i nije niลกta drugo nego licemjerje.
    Svaku sreฤ‡u vam ลพelim osim u tom politiฤkom naumu.

    1. Veฤ‡ rekoh, O MOZGU JE RIJEฤŒ, o moguฤ‡nosti poimanja.
      Ne ลพelim da Vas uvrijedim, samo pokuลกavam da Vam, ako hoฤ‡ete da ih primite, predoฤim par svjedoฤanstava umnih pravoslavnih hriลกฤ‡ana ovog vremena o dijelu prirode Crkve. Srpska pravoslavna crkva – da li Vas to buni, da li to skreฤ‡e Vaลกu percepciju sa suลกtine biฤ‡a Crkve? Ona nije Crkva jedne nacije, u njoj su ne samo narod nego i klirici mnogih nacionalnosti, ona je u organizaciji vaseljenske Pravoslavne crkve jedna od pomjesnih.
      Napiลกite svoje ime i prezime. Nije valjda da se nekoga plaลกite, ili, ne daj Boลพe, da ga se stidite.

    2. Komunisti su crnogorsku naciju izmislili da bi smanjili ukupni statistiฤki broj SRBA u Jugoslaviji, odcepili znaฤajn deo srpske teritorije od matice i definitivno SRBE odbacili od Jadranskog mora. E, pa poลกto su taj posao odradili , sada je na red doลกla SPC. Hoฤ‡u da verujem da ฤ‡e ฤilasovci na njoj zube polomiti.

  13. Sve je ovo ukratko retrospektiva deลกavanja u zadnjem vijeku, i sve je ovo jedna istina da se ne ulazi u detalje,jednom rijeฤju GOLGOTA koja je opisana ne jednom i ne od jenog pisca ili istoriฤara,i pored toga napadi se nastvaljaju kao da se nije niลกta desilo.
    Intersantono je da narod ovo sve vidi i zna ali se ili ฤ‡uti ili jedan dio odobrava neprimjereno divljaลกtvo koje se sprovodi i u javnosti laลพe ,bilo od vlasti ili pojedinaca koje ta ista vlast podrลพava iz njima znanih intresa.
    Ako se pogleda sadaลกnjna Crna Gora i njena proลกlost netreba se ฤuditi ovakvom i ovome stanju koje ima pozadini u nekontinuteteu vjere i samog vjerovanja i liturgiske navike.
    Danas je Primorje na izuzetnom zavidnom nivou ลกto se tiฤe vjere i drลพanja vjerskog obreda
    i to se vidi i to treba reฤ‡ otvoreno,a nije to doลกlo odjednom.
    Dok je bila u okvirima 4 nahije Crna Gora nije imala moguฤ‡nosti za nekim redovnim sluลพbama jer je bilo takvo vrijeme,svลกtenici su uglavnom nosili kubure umjesto trebnika bilo je takvo vrijeme,tek dolaskom kralja Nikole na ฤelo drลพave poฤelo je koliko toliko neko prividno razdvajanje drลพavnog od svetovnog( iako je to Danilo prvi uradio) ,ali samo malim dijelom jer suveren je do kraja odluฤivao o svemu pa i o vjeri koja nije dovoฤ‘ena u pitanje,ali je sve ipak zavisilo samo od Njega u to se ntreba sumnjati ili provjeravati.Odatle to nasleฤ‡e danas manje navike za Liturgiju ili neki drugi obred.Da li je ovo stanje danas opravdano radi toga, ne sigurno, ono je skopaฤano sa neฤim drugim kojega je isto bilo i u doba Nikolinog ,a to je radi se o banditima koje nema ko da zakonski kazni kada naruลกavaju sistem i norme pponaลกanja,nasuprot oni se za svoja banditska ponaลกanja joลก adekvatno stimuliลก od vlasti ,ili bolje reฤ‡i reลพima.To je svima i vidljivo i poznatao,ali se niลกta po tom pitanju ne radi, nego se joลก i prijeti sa vrha drลพave i to od vodeฤ‡ih liฤnosti koje su duลพne da to svojim poloลพajem i Ustsvmo zagarantovanim brane.
    Tako da se ovdje sve sakupilo u jedno i proลกlost i neznanje koje je ipak najmanje za to krivo i zla namjera vlasti kao osnova svega, da se nastavi po strom,zavadi pa vladaj.
    Ono sa ฤime nijesu raฤunali biti ฤ‘e od presudnog znaฤaja za opstanak ovakve drลพasve u ovim sadaลกnjim granicama ,ako se sa ovim nasiljem ne prestane!
    Crna Gora pa bilo ลกa da se pod tim podrazumijeva ili bolje reฤ‡i bilo ko je dovedena do kraja u svakom pogledu,jedino nedostaje zavrลกan udarac da to ovjekovjeฤi,po svoj prolici bi moglo biti baลก ovo, oko ฤega su se na poฤetku samo izrugivali a na karaju ฤ‡e biti primorani da prihavte kao svoju kapitulaciju i to goru i veฤ‡u od one koja se desila 1916.
    Ova draลพava danas skoro da i ne kontroliลกe dio teritorije prema Albaniji,Ulcilj ne pripada sem na karti samoj, dok su vidljive pukotine na sjeveru koji je skoro pust ostaje joลก samo jug bolje reฤ‘i Primorje, koje ฤ‡e se viลกe nego sigurno distncirati i na karju izdvoiti iz ove zajednice ako se ovako nastvi kao sada.Nije tu samo pitanje crkve nego mnoge druge stvari koje neidu uz ovu temeu ali su poznate.
    Zato bilo bi dobro da se svi odreda zapitaju ili zapitamo ฤemu ovo vodi i kakav ฤ‡e bit karj,koji nije daleko i nije ga teลกko predvidjeti ako se ovako i dalje nastavi!

  14. Ovaj svestenik je u koliziji sam sa sobom. Prvo tvrdi da je sudbina crkve neodvojiva od sudbine srpskog naroda, a onda da je hula od nje praviti nacionalnu instituciju. Kakav mozak moras imati za iznosenje takvih stavova. Osim toga, sta je on radio na demonstracijama DF, ako crkva nije nacionalna ni politicka organizacija.

    1. Lijepo piลกe na poฤetku ovog teksta: Srpska pravoslavna crkva, i uopลกte Pravoslavna crkva je neodvojiva od naroda jer, pored klira, nju u ovom svijetu ฤini i taj narod.
      Ali, โ€œsvaka nacija ima pravo i moguฤ‡nost da uฤ‘e u crkvu s moguฤ‡noลกฤ‡u da u njoj saฤuva svoj nacionalni identitet, ali nijedna nema pravo da ima โ€˜svojuโ€™ ekskluzivnu โ€˜nacionalnu crkvuโ€™, koja bi โ€˜nacionalizovala Hristaโ€™, uฤvrลกฤ‡ivala nacionalni egoizam i obogotvoravala samu nacijuโ€, objasnio je to u knjizi โ€œCrkva u savremenom svetuโ€ pokojni potojerej-stavrofor prof. dr Radovan Bigoviฤ‡.
      Toliko o mozgu.
      A ลกto se tiฤe mog uฤeลกฤ‡a na demonstracijama Demokratskog fronta, u njima sam uฤestvovao zato ลกto je to bio jedini konkrentni otpor reลพimu koji je narod kojem pripadam, samim tim i moju pastvu, zapljusnuo bogobornom globalistiฤkom ideologijiom, beskrupulozno nasrฤ‡uฤ‡i na njene duลกe. Ja sam pravoslavni sveลกtenik i moja je obaveza da se borim za spas naroda u njegovom duhu, kako propovijedaฤ‡i jevenฤ‘eljsku istinu u crkvi, tako i van crkve, javno, u medijima, ali i boreฤ‡i se svim moguฤ‡im sredstvima koja dato vrijeme dupuลกta, po ugledu na najveฤ‡eg Crnogorca ikada Svetog Petra Cetinjskog. Globalistiฤki robovi bi htjeli da rijeฤ Boลพiju sveลพu za amvone u crkvama, da je hermetiฤki zatvore. Ne mali broj sveลกtenika, i sami oลกteฤ‡eni globalistiฤkom ideologijom, pristaje na to. Slava Bogu koji ih ukrepljuje, svoje vjerne sluลพitelje, mnogi sveลกtenici ispovijedaju Hrista i โ€œpo trgovimaโ€.
      Ovo vrijeme je najpoganije do sada. I, โ€œko sada uฤ‡uti, neka viลกe nikada ne progovoriโ€, kao mantru ponavlja vrsni srpski intelektualac Branislav Matiฤ‡.
      Duboko sam uvjeren, kada bih sada zaฤ‡utao, moji preci bi se mene postidjeli.
      Podsjeฤ‡am, nerado odgovoram na opaske ljudi koji nemaju dostojanstva da se potpiลกu imenom i prezimenom, ali na komentar ovoga (ili ove) mrakdลพije prinuฤ‘en sam ovo da napiลกem, da oni koji proฤitaju ovaj tekst ne steknu uvjerenje da je to ลกto je on (ili ona) napisao (ili napisala) zaista tako.

      1. Zar ne bi trebalo da umjesto ลกto citiraลก nekakve intelektualce, citiraลก rijeฤi Hristove? Nijesi ti u ลพivotu proลกao pored sveลกtenika, a ne da si sveลกtenik.

        1. Ne znam komlene ลกto ti kao musliman bereลก brigu o SPC i Crnoj Gori?
          Ili ฤ‡ete opet da ruลกite Cetinjski manastir kao tvoji preci pod ฤ†upriliฤ‡em.Ovog puta teลกko da ฤ‡ete moฤ‡i.A sezona svinjokolja sve bliลพe.

      2. Visokopoลกtovani oฤe Jovane, sve ima svoje granice, izuzev „Komlenove“ i „Betovenove“ pakosti i gluposti. Verujte, nisu dostojni jedne sekunde Vaลกeg vremena. Glupak ima preimuฤ‡stvo nad pametnim zato ลกto je zadovoljan samim sobom, zato ลกto je glupost sama u sebe zaljubljena i njeno je samoljublje bezgraniฤno. Po nekad se ne vredi truditi. Svako dobro od Gospoda svakog dobra.

    2. Isto ka ลกto lome mozak pozivajuฤ‡i se na jedinstvo pravoslavnog naroda, odnosno oni za sebe kaลพu da su Crnogorci, a sa druge strane traลพe zaลกtitu za etniฤke manjine.

Ostavite odgovor

Vaลกa adresa e-poลกte neฤ‡e biti objavljena. Neophodna polja su oznaฤena *