IN4S

IN4S portal

Istorija po Prekiću: Osmanlije su vjerovatno same otišle iz Pljevalja, a Peko ih prvi „oslobodio“

Istoričar Adnan Prekić objavio je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) fotografiju murala u centru Pljevalja, posvećenog pukovniku srpske vojske i članu „Crne ruke“ Milivoju Anđelkoviću. Pri tome je u svojoj objavi osporio istorijsku tačnost teksta na muralu, tvrdeći da je „lažno“ navedeno da je Anđelković oslobađao Pljevlja 1912. godine. „Na ovom mestu treba da stoji mural jedinom oslobodiocu Pljevalja – generalu Peku Dapčeviću. Doći će dani slobode“, napisao je Prekić.

Iako se radi o izjavi čoveka koji se predstavlja kao istoričar, njegov nastup više liči na politički pamflet nego na ozbiljan naučni stav. U svom nastojanju da relativizuje ulogu srpske vojske u oslobodilačkim ratovima 1912–1913, Prekić ignoriše ključne istorijske činjenice koje su nedvosmisleno zabeležene u vojnim i državnim arhivama.

Prekić sam sebe uhvatio u laži: Srpska vojska (ni)je oslobodila Pljevlja

Nesporno je da oslobađanja jeste bilo, prvenstveno zato što se turska vojska povukla pred srpskom koja je mnogostruko bila brojnija (brigada) i naoružana topovima, kako je odmah i dobio odgovor na Iksu.

Pa ipak, ostaje pitanje – kom Adnanu treba vjerovati:

Ko je zaista oslobađao Pljevlja 1912?

Milivoje Anđelković, poznat kao „Kadža“, bio je srpski pukovnik koji je učestvovao u Prvom balkanskom ratu kao dio Druge armije pod komandom vojvode Stepe Stepanovića. Upravo ta vojska je, u saradnji sa crnogorskim trupama, oslobodila Pljevlja od viševjekovne osmanske vlasti u jesen 1912. godine. Činjenica da su srpske trupe ušle u Pljevlja i podigle srpsku zastavu je istorijski dokumentovana, kao i uloga Anđelkovića u tim operacijama.

S druge strane, Prekićev „jedini oslobodilac Pljevalja“ – Peko Dapčević – ušao je u grad 1944. godine kao komandant jedinica Narodnooslobodilačke vojske.

Problem nije u muralu, već u identitetu

Ono što posebno upada u oči jeste ton Prekićeve poruke: „Doći će dani slobode“. Od čega da se Pljevlja „oslobode“ danas – od sjećanja na srpsku vojsku koja je živote dala u borbi protiv Osmanskog carstva? Od lokalne inicijative da se očuva istorijsko pamćenje?

Problem nije u muralu, već u činjenici da se vodi ideološki rat protiv srpskog nasljeđa u Crnoj Gori. Prekićev istup nije usamljen. On je dio šireg trenda u kome se uloga srpskog naroda u istoriji regiona nastoji umanjiti, izbrisati ili proglasiti „lažnom“. To se radi preko simbola, preko ulica, preko škola, a sada i preko murala.

Pročitajte JOŠ:

Izvjestilac EU za Srbiju slavi pogrom: Picula glumi demokratu, fotografije govore istinu

Podjelite tekst putem:

8 thoughts on “Istorija po Prekiću: Osmanlije su vjerovatno same otišle iz Pljevalja, a Peko ih prvi „oslobodio“

  1. Lakše je bilo ratovati protiv Turaka nego se danas ubeđivati sa Poturicama ko je isterao Turke,po tom Pomuslimančenom Srbinu Turci su oslobodili Srbe od Turaka.Kakve gluposti Čovek lupa da i on sam ne zna šta Trabunja.

    19
  2. Može li Adnan da odgovori koliko njegovih predaka i rođaka je bilo u Pekove divizije prilikom oslobađanja Pljevalja ?!

    22
    1. Neka Prekić ispriča kako su muslimani 1941. za vrijeme pljevaljske bitke ubijali ranjene partizane, to je prećutao.

      19
  3. Osamdesetih godina prošlog vijeka moj školski drug musliman se naljutio kada sam ga pecnuo da vode porijeklo od Turaka. Onda se neko dosjetio da vjera ne čini naciju pa su postali Bošnjaci (i u Crnoj Gori), vode porijeklo od bogumila itd itd. U to doba od naučne fantastike mi smo gotivili Rat zvijezda, Osmog putnika itd itd

    22
    1. prekić je bošnjak, ko što sam ja Marsovac. Srbin koji urla da je musliman da se niko ne opseti

      16
    2. Vode porjeklo od turaka a znaju dvadesetak turskih riječi? Kako da ne. Ta samoproglašena „nacija“ nastala je 1993. na nekakvom Alijinom SDA kongresu, tamo su se lomila koplja da li da se zovu bosanci ili bošnjaci, prevagnulo ovo drugo. Istina je, moj Šćepane, da su to, u ogromnoj većini, islamizirani Srbi.

      19
  4. Šivko Tandarašević, krojač i šnajder dudukljanske mitologije kaže:

    Preko preče, Prekiću! Preko Prekića bivšeg do onoga što je ostalo. Ugledao se na Živka Andrijaševića.

    20

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *