Isključen japanski poslanik: Ratom protiv Rusije htio da riješi pitanje teritorija

„Asocijacija za restauraciju Japana“ isključila je jednog poslanika iz svojih redova zbog riječi o ratu kao mogućem rešenju pitanja „sjevernih teritorija“

„Asocijacija“ je isključila na zasijedanju svog komiteta za partijsku disciplinu poslanika Donjeg doma japanskog parlamenta Hadakua Marujamua iz svojih redova zbog riječi o ratu kao mogućem rešenju pitanja „sjevernih teritorija“, prenose japanski mediji.

„Sjeverne teritorije“ u Japanu su četiri ostrva Južnih Kurila — Kunašir, Iturup, Šikotan i Habomaj, na koja pretenduje Tokio i oko kojih se spori s Rusijom.

Nekoliko sati prije isključenja poslanik je, želeći da snosi odgovornost za svoj postupak, podnoo izjavu o istupanju iz partije. Međutim, organizacija nije usvojila tu izjavu, a lider partije Itiro Macui je rekao da u datom slučaju nije dovoljno samo istupiti iz partije po sopstvenoj želji.

Isključenje s partijskog spiska je mnogo ozbiljnija mjera koja ima kazneni karakter i služi kao primjer ostalima. Politička karijera onih koji su kažnjeni na taj način obično se završava, čak i ako, poput Marujame, ostavljaju poslaničko mjesto.

Poslanik Marujama je priznao da je bio pod lakim dejstvom alkohola u trenutku kada je s bivšim žiteljima Južnih Kurila razgovarao o rešavanju spora. On se tada obratio jednom od njih s pitanjima: „Da li se samo ratom mogu vratiti ostrva?“, „Zar ništa osim rata ne preostaje?“, „Da li ste vi za ili protiv toga da se ostrva vrate u ratu?“.

Ta pitanja je 14. maja ujutru objavila japanska štampa, koja ih je okarakterisala kao uznemirujuća i nije krila svoje negodovanje zbog njih. Postavljeno je pitanje o tome koliko je Marujama kompetentan za zvanje poslanika.

Sam poslanik je odmah pokušao da se ogradi od sopstvenih riječi, ističući da se kaje i nazvavši ih neprimjerenim.

Poslanika je osudio generalni sekretar japanske vlade Josihide Suga. On je naglasio da se ta izjava „apsolutno ne poklapa s pozicijom vlade“ koja namjerava da nastavi diplomatske pregovore s Rusijom na temu Kurilskih ostrva.

Marujamija su kritikovale i partije vladajuće koalicije, kao i opozicija. Njegove izjave je osudio i ministar inostranih poslova Japana Taro Kono, prenosi B92.

Odnosi Rusije i Japana godinama su u sjenci odsustva mirovnog sporazuma kojim bi bilo riješeno pitanje spornih Kurilskih ostrva. Japan pretenduje na četiri ostrva Južnih Kurila, pozivajući se na bilateralni Traktat o trgovini i granicama iz 1855. godine.

Sovjetski Savez i Japan su 1956. godine potpisali Zajedničku deklaraciju, u kojoj je Moskva prihvatila da razmotri mogućnost predavanja Japanu ostrva Habomaj i Šikotan posle zaključivanja mirovnog sporazuma, dok o sudbini Kunašira i Iturupa nije bilo riječi.

Sovjetski Savez je očekivao da će Zajednička deklaracija okončati spor, ali je Japan taj dokument smatrao samo djelimičnim rešenjem problema, ne odustajući od pretenzija na sva ostrva.

Nakon Drugog svjetskog rata mirovni sporazum nije potpisan. Postoji mišljenje da se tome ozbiljno protive SAD, koje su zaprijetile da će, ako Japan pristane da preda Rusiji samo dva od četiri ostrva, to uticati na proces vraćanja Okinave pod japanski suverenitet.

Stav Moskve je zasnovan na tome da su ostrva ušla u sastav Sovjetskog Saveza po završetku Drugog svetskog rata i da suverenitet Ruske Federacije nad njima nije ni pod kakvom sumnjom.

U novembru prošle godine u Singapuru je održan sastanak lidera Rusije i Japana, nakon kog je japanski premijer Šinzo Abe izjavio da su se strane dogovorile da ubrzaju pregovarački proces o mirovnom sporazumu na osnovu Zajedničke deklaracije iz 1956. godine.