IN4S

IN4S portal

Iguman Petar: Patrijarh Vartolomej i „koordinacijska uloga“ Vaseljenske patrijaršije

1 min read
Problem je samo u tome kad se te osnovne duhovne koordinate prekrše, i kada Valjeljenska Patrijaršija počne svoju ulogu „prve među jednakima“ pretvarati u ulogu „prve među nejednakima“.
Vartolomej

carigradski patrijarh Vartolomej

Piše: Iguman Petar Dragojlović

Pre tri dana, 3. oktobra 2018. godine, na Kritu, gde je doputovao u zvaničnu posetu, Carigradski patrijarh Vartolomej iznova je štitio i potencirao koordinacijsku ulogu Vaseljenske patrijaršije, koja se kao Patrijaršija, po njegovim rečima, ali ne i po učenju Pravoslavne Crkve, javlja „Majkom i početkom svih Crkava“ u porodici svih hrišćanskih naroda.

Naravno, niko u pravoslavnom svetu ne spori Njegovoj svesvetosti vaseljenskom patrijarhu i Vaseljenskoj patrijaršiji da budu „prvi među jednakima“ i da imaju inicijatorsku, posredničku i predsedavajuću ulogu, prilikom sabornog i svepravoslavnog rešavanja bilo kojeg aktuelnog i za Pravoslavnu Crkvu važnog crkvenog pitanja. Problem je samo u tome kad se te osnovne duhovne koordinate prekrše, i kada Valjeljenska patrijaršija, koja je Majka Crkva i našoj i mnogim drugim slovenskim Crkvama, počne svoju ulogu „prve među jednakima“ pretvarati u ulogu „prve među nejednakima“.

Inače, patrijarh Vartolomej je na Krit doputovao na jubilej pedesetogodišnjice Pravoslavne kritske akademije, a svoje obraćanje je izneo u prisustvu patrijarha jerusalimskog, kiparskog arhiepiskopa, arhiepiskopa Albanije, predstavnika rumunske i poljske pravoslavne Crkve, kao i predsednika Grčke države.

U svom izlaganju on je, posmatrano sa tačke gledišta Pravoslavne crkve, izneo mnogo toga poučnog ali i nekoliko istorijski i kanonski neutemeljenih pogleda na ulogu Vaseljenske patrijaršije, istakavši između ostalog i sledeće:

„Ukoliko bi se Valjeljenska patrijaršija uklonila od ispunjavanja svojih obaveza i ne bude aktivno učestvovala u pravoslavnom svetu, onda će mesne Crkve sebe voditi kao ovce bez pastira … i tada će u svojim inicijativama one mešati smirenje, koje propoveda naša vera, sa gordošću svetske vlasti.“ On je zatim dodao: „Eto zašto je potrebna koordinacijska uloga Vaseljenske patrijaršije u porodici pravoslavnih naroda. Vaseljenska patrijaršija je potrebna, zato što pravoslavni svet nije i ne može biti razrušeno selo.“

Carigradski patrijarh Vartolomej je takođe istakao da je „odgovornost Vaseljenske patrijaršije da uspostavi kanonski poredak u mesnim Crkvama, zato što su to njene istorijske i kanonske privilegije, kao što proizilazi iz blagoslova Crkve i Vaseljenskih Sabora. Istovremeno, to je njegov uzvišeni dug pred Majkom Crkvom, koja se javlja početkom svih Crkava“.

Jeresi i kanonska jurisdikcija

Vaseljenski patrijarh je podvukao i to da su glavni problemi prvog milenijuma hrišćanstva bile jeresi, a da glavni problem drugog milenijuma hrišćanstva, koji je „nasledio“ i naš milenijum, jeste „problem kanonske jurisdikcije, koji se javlja izvorom drugih problema kao što su rasno-nacionalistička nastrojenja, tendencije ekspazionizma i pokušaji narušavanja svih pravila, koja su ustanovljena patrijaršijskim i sinodskim odlukama“.

„Živimo u periodu radikalnih promena u svim oblastima života. Stoga, mi smo pozvani odgovarati kako sleduje, i rešavati nove zadatke“ – rekao je patrijarh Vartolomej, koji je zatim podvukao da „ako ne budemo podržavali jedinstvo onda ćemo nositi punu odgovornost za pretvaranje Crkve u … esnafe“.

Raskol je za one koji nemaju argumenata

Patrijarh Vartolomej se na kraju svog nedavnog kritskog izlaganja osvrnuo i na pitanje raskola, što su neki protumačili i kao poruku Ruskoj pravoslavnoj crkvi, mada, ruku na srce, to može biti samo više ili manje slobodna pretpostavka nekih komentatora, jer je u besedi na Kritu, carigradski patrijarh nigde nije direktno pomenuo.

U svakom slučaju, Ruska pravoslavna crkva, koja je zbog nekanonskog delovanja Carigradske patrijaršije u Ukrajini, prekinula pominjanje carigradskog patrijarha i zaustavila sasluženja na razini episkopata, u poslednjih nekoliko nedelja je zbog nastavka nekanoskog delovanja Carigrada, izrazila zabrinutost od daljeg produbljivanja raskola i nastanka novih. To se naravno, pre svega odnosi na pitanje nekog veštačkog, neodgovornog i nekanonskog pokušaja organizovanja i davanja autokefalije od strane Carigradske patrijaršije, nekoj, u Ukrajini i pravoslavnom svetu potpuno nepostojećoj i u budućnosti zamišljenoj – ujedinjenoj Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi. Podsetimo se – u Ukrajini već postoji od svih priznata kanonska, autonomna i samoupravna Ukrajinska pravoslavna crkva, na čelu sa blaženjejšim mitropolitom kijevskim G. Onufrijem, a teritorija Ukrajine je već preko 330 godina sastavni deo Moskovske patrijaršije. Stoga su pojedine i gore navedene reči patrijarha Vartolomeja, izrečenih pre dva dana na Kritu, dodatno zabrinjavajuće, jer nemaju jevanđeljsku, predanjsku i kanonsku utemeljenost.

Evo, na kraju, i šta je Vaseljenski patrijarh na Kritu kazao po pitanju tragedije zvane – raskol: „Raskol, kao čovečije delo, javlja se veoma jednostavnim rešenjem, kome obično pribegavaju oni kod kojih nema kanonskih i crkvenih argumenata za potkrepljenje svojih pretenzija i pogleda, i koje kao pravilo nisu zasnovana na kanonima Crkve i daleko se ne slažu sa crkvenim idealima, već služe drugim ciljevima i razlozima.“

Patrijarh Vartolomej je potom dodao i da „se svi oni odsecaju od stabla Pravoslavne crkve i sa anticrkvenim ponašanjem izražavaju svoja gledišta i neslaganja“. On je na kraju podvukao i to „da je raskol uočavanje parcijalnih ciljeva, samo za to da bi privukli pažnju publike takozvane komunikacione politike, neumesne u crkvenom životu“.

U potpunosti podržavajući ovakve završne reči Njegove svesvetosti vaseljenskog patrijarha g. Vartolomeja po pitanju tragedije raskola, koje je nadamo se samo uopšteno izneo, a ne i aludirajući na kanonski odgovor Ruske pravoslavne crkve na nekanonsko ponašanje Carigradske patrijaršije u Ukrajini, ipak, ostaje određena zebnja zbog nekih drugih javno iznesenih stavova u istoj besedi na Kritu.

Sve u svemu nama ostaju Sveta Liturgija, molitva, post, vera, dobra dela, nada i ljubav. A Crkva Hristova će uz Božiju pomoć i ova iskušenja pregrmeti. Samo da ostanemo ljudi do kraja. Amin.

Izvor: Stanje stvari

Podjelite tekst putem:

4 thoughts on “Iguman Petar: Patrijarh Vartolomej i „koordinacijska uloga“ Vaseljenske patrijaršije

  1. Kako uopšte privesti Hristu „dobrog čoveka“?

    – Za tako nešto je neophodno i sam postati „dobar čovek“, ucrkveniti se, potruditi se na sticanju blagodati Božije i sopstvenim životom pokazati primer vere i vrline. Tada će biti očigledno kako delovati na duše drugih ljudi, kako naći ključ za njihovo srce. Opšteg recepta ovde nema, treba pak zapamtiti da je samo kroz dejstvo blagodati moguće privesti dušu Hristu. Hristovi učenici se nisu isticali oratorskom krasnorečivošću ili znanjem filosofije. Međutim, svojom jednostavnom rečju ispunjenom blagodaću, činili su moralna čuda: obraćali su stotine i hiljade ljudi Hristu.
    Ljudi, opšteći sa njima i slušajući ih, kao da su ulazili u svetlonosno polje blagodati, osećali njeno dejstvo u sopstvenim srcima koja im je otkrivala nepoznati duhovni svet. Ako se čovek ne trudi da očisti sopstveno srce od strasti, da prebiva u molitvi, ispunjava volju Božiju, pokazaće se iznutra prazan i tu hladnu prazninu će osetiti oni kojima se obraća sa učenjem o hrišćanskoj veri. Ako čovek ne stiče blagodat, ni krasnorečivost, ni poznavanje svetovnih nauka, pa čak ni poznavanje tekstova Svetog Pisma mu neće pomoći da oživi ljudska srca i samim tim opitno posvedoči istinitost hrišćanske vere.

  2. Sada bih se dotakao pitanja o Crkvi. Crkva ne predstavlja savez, već jedinstvo: ne može postojati savez crkava zasnovan na dogovorima i deklaracijama, već postoji samo jedinstvo u Istini.
    Dogmati, molitve i Svete tajne Pravoslavne Crkve, sjedinjene sa učenjima i obredima inoslavnih konfesija, predstavljaju sjedinjenje istine i laži, to jest, laž.
    Međutim, Pravoslavlje ne zahteva samoizolaciju u oblasti ljudskih odnosa. Mi možemo imati sa inoslavnim i inovernim ljudima potpuno normalne odnose i prijateljsko opštenje, ali je sakralno jedinstvo sa njima za nas nemoguće, inače ćemo stupiti u oblast humanističkih iluzija i odstupiti od sopstvene vere, ne donoseći korist ljudima drugih konfesija i religija. Crkva predstavlja duhovno jedinstvo i zato bi zajednička molitva sa nepravoslavnima za nas bila protivrečna tom mističkom jedinstvu i predstavljala ne samo narušavanje crkvenih kanona, već i greh protiv samih inoslavnih koje bismo, i sami to ne želeći, obmanjivali lažnom nadom jedinstva i spasenja van Pravoslavlja.
    Što se tiče vrlinskih inovernih ljudi, po pravdi Božijoj će za svoje dobro dobiti određenu nagradu i utehu, ali su lišeni najvažnijeg: Bog nije unutrašnji faktor njihovog postojanj

  3. ipak, ostaje određena zebnja zbog nekih drugih javno iznesenih stavova u istoj besedi na Kritu.
    Evo a zasto to nijeste iznijeli,mislite li dace neko promijeniti misljenje samo zato sto to nijeste iznijeli
    tesko,Vartolomej nije od juce poceo egzbicije,poznata je Njegova namjera i dogaranje ili bolje rci namjere iz Sambezija,zamislite Sambezi centar parvoslavlja ,iöli centar za napredovanje parvoslavnog Vatikana.
    Svi su protiv ,bolje reci sve crkve na celo sa Grckom i niko nista,a Vartolomje seta svijetom obecava autokefaknosti a podanik je Erdogana zvanicno potpisao da u Turskoj nema progona vjere,narvno sve pod pritiskom Erdogan,cudan neki svjedok istine.Hrabrost ,ludost ili bezobrazluk i raskolnistvo,sve ovo mu se moze pripisati,zar da se cuti samo zato sto eto nije dao neku svoju saglasnot za Makedoniu ako nije samo zbog imena nije to uradio,za ovu nasu nesrecu nemoze pa taman da i hoce ,jer ga je i sam potjerao.Ne trazi se od Vas da ga otvoreno napadate,ali da se iznese sve do kraja i da strucno objasnjenje,pa cemo sami vidjeti cemu to vodi.Zamislite kada na LITURGIJi nebi bilo pricesca i LITURGIJA se tako zavrsi,sve normalno ili….?

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *