Hrvatska blokirala krstarenje školskog broda „Jadran“ do Venecije

Višednevno krstarenje školskog broda „Jadran“ koji je juče ujutro trebao iz Tivta isploviti sa studentima kotorskog Pomorskog fakulteta za Veneciju otkazano je zvanično iz tehničkih, a stvarno iz političkih razloga. Jadran na kome je upravo obavljen generalni remont vrijedan 1,7 miliona evra trebao je da isplovi sa kotorskom studentima i boravi na krstarenju na ruti Tivat-Venecija-Koper–Kotor do 3. maja.

Pripadnici Vojske i građani Titva ovaj potez doživjeli su kao svojevrsni šamar i blamažu države i VCG.

„Nijesu se stekli uslovi da se ovo putovanje realizuje na prihvatljiv način. Imamo probleme tehničke prirode, ali i je ovo putovanje postalo i politički osjetljiva tema zbog Hrvatske. Odluka je donijeta na državnom nivou. Ne znamo da li će biti do Venecije, ali krstarenja će sigurno biti u narednom periodu,“ saznajemo u Komandi Mornarice VCG koja se ovih dana intenzivno pripremala za ovo krstarenje.

Ispraćaj „Jadrana“ koji je nedavno izašao iz remonta, bio je pompezno planiran. U tivatski zaliv je tim povodom juče uplovila Raketna fregata 34, ispraćaju broda trebao je da prisustvuje ministar odbrane Predrag Bošković sa saradnicima a bio je angažovan i vojni helikopter koji je isplovljavanje trebao da snima za potrebe propagandnog spota. Umjesto svega toga, „Jadran“ je isplovio, nakratko razvio zastavu, a pripadnici Vojske i Mornarice koji su došli sa fregatom, sa tivatskog šetališta Pine vratili su se na brod. Kako saznajemo čuveni jedrenjak vjerovatno će narednih dana biti u Bijeloj umjesto u Tivtu koji mu je matična luka.

U Hrvatskoj je minulih dana intenziviran medijski pritisak da se školski brod Mornarice VCG preda ovoj državi, a protekle sedmice je delegacija hrvatske vojske boravila u radnoj posjeti Generalštabu VCG tokom koje se raspravljalo o ovom pitanju. Naglo otkazivanje krstarenja „Jadrana“ pokazuje da je tom prilikom hrvatska strana podsjetila da su Crnoj Gori dali podršku na putu za NATO, te da bi za Hrvatsku zbog političke pozadine priče o povratku „otetog broda“ bilo nezgodno da „Jadran“ u ovom trenutku prolazi pored njenih teritorijalnih voda. Kako nezvanično saznajemo „problematična“ je bila ruta plovidbe, odnosno odluka da „Jadran“ tokom krstarenja za Veneciju posjeti slovenačku luku Kopar koji je uz hrvatsku granicu.

Bivši komandanti „Jadrana“ Stjepan Bernardić, Anđelko Medić, Stipe Lakoš, Milan Marelić i Neven Šeparović optužili su ovih dana u hrvatskoj štampi načelnika Generalštaba Hrvatske vojske (HV) generala Mirka Šundova i bivšeg komandanta Hrvatske Ratne Mornarice, kontraadmirala Roberta Hranja „da više ne podupiru povratak otetog ŠB ‘Jadran’ Hrvatskoj“.

„Ostane li ŠB ‘Jadran’, kao biser hrvatske brodograđevne pameti pod tuđim stijegom, biti to još jedan udarac hrvatskoj pomorskoj tradiciji i nenadoknadiv gubitak za školovanje budućih generacija pomoraca po kojima je Hrvatska bila poznata i prepoznatljiva u svijetu,“ saopštili su bivši komandanti „Jadrana“ pozivajući predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića da nastave aktivnosti na „vraćanju otetog hrvatskog broda iz Crne Gore“.

U hrvatskoj javnosti poslednjih godina plasiraju se teze da je JNA nakon izbijanja građanskog rata u Hrvatskoj 1991. „Jadran“ „otela“ iz Splita i odvela ga u Boku. Oni smatraju da je Split zadnja matična luka broda i da treba da pripadne Hrvatskoj sukcesijom vojne imovine bivše SFRJ. Iako crnogorska strana zvanično ćuti, Hrvatska želi da aktuelizuje pitanje „Jadrana“, uporedo sa rješavanjem pitanja razgraničenja na Prevlaci. I bivši predsjednik Hrvatske, Ivo Josipović tokom posjete Crnoj Gori 2013. godine istakao da je „došlo vrijeme da se riješi pitanje sukcesije vojne imovine“, a slične poruke čule su se ovih dana i sa zvaničnih adresa u Zagrebu.

Tokom zvanične posjete Hrvatskoj bivšeg crnogorskog šefa diplomatije Igora Lukšića Zgarebu bilo je riječi i o „Jadranu“, a u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova tada je saopšteno da je „obostrano iskazana želja za rješavanjem tog pitanja“.