Hrvatska blokira put Crne Gore ka EU: Žrtve ,,Lore“ zaboravljene, ucjene u prvom planu

Napredak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji sve je očiglednije talac političkih ucjena Zagreba. Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u Tirani da će dalji tok pregovora Crne Gore zavisiti od rješavanja otvorenih pitanja između dvije države, među kojima dominira pitanje hrvatskih ratnih zarobljenika. O crnogorskim žrtvama – ni riječi.

Plenković je naglasio da su „otvorena pitanja“ među glavnim uslovima za zatvaranje ključnog poglavlja 31 – koje se odnosi na vanjsku, bezbjedonosnu i odbrambenu politiku. Iako formalno negira blokadu, hrvatski politički vrh očigledno koristi bilateralne odnose kao sredstvo pritiska.

Dok Hrvatska traži odštetu za sopstvene građane, prećutkuje se činjenica da zločini u logoru „Lora“, u kojem su tokom devedesetih godina brutalno mučeni i ubijani  civili, do danas nijesu dobili adekvatnu pravnu i političku pravdu. Većina odgovornih je ili simbolično kažnjena ili oslobođena, a žrtve „Lore“ ostaju zaboravljene u diplomatskim pregovorima.

Uprkos tvrdnjama ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana da Hrvatska „ne uslovljava“ evropski put Crne Gore, poruke koje dolaze iz Zagreba i potezi koji ih prate ukazuju na suprotno. U decembru prošle godine Crna Gora je, uprkos ispunjenim tehničkim kriterijumima, uspjela da zatvori samo tri pregovaračka poglavlja – jer je upravo Hrvatska uskratila saglasnost za zatvaranje četvrtog.

U svemu tome, postavlja se pitanje – da li EU i dalje insistira na principima pravde, pomirenja i jednakog tretmana žrtava, ili je politika dvostrukih aršina postala pravilo u procesu proširenja?

Crna Gora, kao kandidat koji je odmakao u pregovorima, sada se suočava sa ucjenama koji dolaze od susjeda koji evropski put koristi za ostvarenje vlastite političke dobiti. EU to toleriše, pa tim šalje opasnu poruku cijelom regionu – da napredak ne zavisi od reformi, već od spremnosti na političke ustupke.