Hrvati u svom duhu: Žale se na Srbiju zbog „govora mržnje“
1 min read
Srbija i Hrvatska
NA sednici Komiteta za proširenje (KOELA) u Savetu EU, održanoj u utorak, predstavnici Hrvatske ponovo su se „žalili“ na Srbiju i izneli niz zamerki na račun saradnje u oblasti ratnih zločina, govora mržnje, kao i na slobodu izražavanja u našoj zemlji.
Primedbe su imali i predstavnici Bugarske i to na nedavno održane izbore za savete nacionalnih manjina. Kritične su bile i baltičke zemlje, kao i Poljska, koje su tražile veće usklađivanje Srbije sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Predstavnici ovih država izneli su i zabrinutost zbog uticaja koji Rusija ima na ovom prostoru.
Sednici je prisustvovao i šef Delegacije EU u Beogradu Sem Fabrici, koji je države članice pozvao da otvore nova poglavlja sa Srbijom. On je rekao i da je naša zemlja napredovala u poglavljima 23 i 24 (pravosuđa i vladavina prava), kao i da je pridruživanje Srbije deklaracijama u zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj politici u direktnoj vezi sa nacionalnom politikom prema KiM. Fabrici je zatražio i veće razumevanje članica po ovom pitanju.
Na ovom sastanku utvrđeno je da su tri poglavlja trenutno najviše odmakla: 9, 17 i 18 koja tretiraju finansijske usluge, ekonomsku i monetarnu politiku i statistiku. Prema saznanjima „Novosti“, Međuvladina konferencija na kojoj bi ova poglavlja mogla da budu otvorena zakazana je za 10. decembar.
Istovremeno, Evropska komisija prosledila je zemljama članicama „non-pejper“ o napretku Srbije u poglavljima 23 i 24 (pravosuđe i vladavina prava). U njemu se navodi da je Srbija generalno ostvarila određeni napredak u zakonodavnim i institucionalnim reformama u zemlji, uključujući pitanja manjina, azila i borbu protiv pranja novca, ali da kasni u postizanju opipljivih rezultata u pojedinim oblastima, kao što su reforma pravosuđa, medijske slobode i borba protiv korupcije.
Izvor: Novosti
Kada Komitet zaseda, to se mora shvatiti veoma ozbiljno. Naročito ako su članovi komiteta iz prijateljskih zemalja kao što su Hrvatska, Bugarska, Poljska…..
Inače, iako je termin NVO jezički ravnopravan sa pojmom udruženje građana, on se zbog relativno negativne konotacije (nevladina u svakodnevnom slengu asocira da je organizacija anti-vladina), sve više promoviše termin „organizacije civilnog društva“, eventualno „nevladina“ može neprimetno da preraste u „međuvladina“. Ovo je po smernicama koje su dali Evropski Mudraci.
Plus, ukoliko Srbija ovako uspešno nastavi da napreduje u vladavini prava, i nastavi da usvaja zakone koje im piše „međuvladina“ organizacija NALED, Komitet će ipak dati pozitivnu ocenu naporima Srbije da odškrine vrata naprednoj evropskoj civilizaciji.