Guraju li sankcije Rusiju u zagrljaj Kini?

Piše: Igor Damjanović

Ruski napad na Ukrajinu na putu je da aktivira sve moguće sankcije kojima je Zapad prethodnih godina prijetio Rusiji. Uprkos prvobitnim najavama da do toga neće dođi, ministri zemalja EU najavili su juče da bi ipak mogli da ruske banke isključe sa međunarodne sisteme plaćanja SVIFT, ustanovljene 70-ih godina prošlog vijeka.

Za ovu vrstu sankcija, koja će vjerovatno upotrebu platnih kartica Viza, Master i ostalih učiniti nemogućom za građane Rusije, ovdašnja vlada pripremala se odavno. Razrađeni su posebni sistemi plaćanja koji će se primjenjivati unutar Ruske Federacije i posebna platna kartica MIR. Ona je u opticaju od 2014. godine i procjene govore da se preko nje u Rusiji već u junu 2021. obavljalo oko 32% svih plaćanja, a da je oko 42% građana nju koristilo češće od Vize i Mastera. Problem sa plaćanjem pogodio bi primarno rusku dijasporu, koja prihode stečene u domovini troši u državama u kojima stalno borave. 

Nove žestoke ekonomske sankcije nanijeće udar ruskoj ekonomiji, ali ne može se reći da je to neočekivano i da se ruska država za njega nije dugo spremala. Ruska Federacije se pod režimom sankcija nalazi još od 2014. godine. Za to vrijeme, sankcije su «pomogle“ određenim sektorima ruske privrede da se revitalizuju i povećaju proizvodnju, poput poljoprivrede i nekih oblasti industrije.

Jednako kao što Rusi praktično neće osjetiti probleme sa unutršnjim plaćanjima, dugoročno neće osjetiti ni nestašice robe široke potrošnje. Deficit u kompjuterskoj tehnici, automobilima i drugim proizvodima visoke tehnologije, uvoženih sa Zapada, koji bi se mogao javiti kao posledica ruskog odgovora na sankcije, potpuno kako količinom, tako i kvalitetom mogu da nadomjeste proizvođači iz NR Kine.

Samo u 2021. godini robna razmjena 2 zemlje dostigla je rekordnih 147 milijardi dolara, više nego 2019. godine uoči pandemije. Nakon sankcija za očekivati je da robna razmjena raste u oba smjera. Rusi će povećati izvoz energenata, a Kinezi roba koje su u Rusiju stizale sa Zapada. Poslednjih godina u Rusiji su sve popularniji kineski automobili Čeri i Haval, koji po svom robusnom dizajnu i tehnologiji ne zaostaju za zapadnom konkurencijom. Nešto manju pouzdanost kineske automobliske marke pokušavaju da komezuju dužim garantnim rokovima i znatno nižom cijenom o zapadne konkurencije.

Od zapadnih sankcija veliku štetu mogle bi da pretrpe i njihove kompanije koje su poslednjih godina investirale milijarde u Rusiji, poput Simensa, Krupa i automoblskih giganata. U gradu Kaluga, 200 km od Moskve, nalazi se najveća Folksvagenova fabrika van Njemačke, koja godišnje proizvodi 225.000 automobila godišnje, koji se plasiraju uglavnom na ruskom tržištu, te još oko 150.000 automobliskih motora za izvoz.

Evropska aviokorporacija Erbas najavila je da bi mogla zabraniti isporuku djelova za ruske aviokompanije, čime bi oko 40% aviona ovdašnje flote bilo prizemljeno. Sa druge strane, američki Boing, čiji avioni čine nešto manje 30% ruske civilne flote, nikakve sankcije nije najavio.

Zapadne sankcije neminovno inteziviraće rusku saradnju pored Kine i sa Indijom, Vijetnamom, Indonezijom i nekim zemljama Latinske Amerike. Ipak, odlični politički odnosi sa Kinom, ekstreman rast robne razmjene koji će isprovocirati sankcije, ukoliko se proširi i na vojno partnerstvo mogao bi da dovede do stvarnja saveza koji bi po svim kriterijumima prevazišao NATO i sve ostale zapadne političke i vojne asocijacije.

U definitivnim promjenama koje očekuju svijet, u ovoj istorijskoj, 2022. godini leži i velika šansa za Srbiju. Neutralan vojni status i uravnotežen politički odnos predsjednika Vučića prema ratu Rusije i Ukrajine Srbiji daje jedinstvenu ulogu, koja kako ruskom, tako i zapadnom biznisu može pomoći da premosti prepreke koje izazivaju obostrane sankcije. To bi trebalo da znači nove investicije i Istoka, i Zapada, nova radna mjesta, rast i razvoj životnog standarda građana Srbije.    

Naravno, neće biti lako narednih mjeseci Rusiji prvih da se izbori sa prvim talasom ekonomskih i političkih udara, ali ni Srbiji da se izbori sa pritiscima da Rusiji uvede sankcije.

Alo

Pročitajte JOŠ:

Tviter „žigoše“ zaposlene u Sputnjiku Srbija: Obeleženi privatni nalozi novinara na društvenoj mreži