IN4S

IN4S portal

Gradonačelnik Kordobe uputio podršku narodu Crne Gore: Osjećam se ponosno, jer vidim narod ujedinjen u odbrani svojih svetinja

1 min read
Rekoh moj narode jer se osjećam kao dio njega i tako me je naučio moj đed Crnogorac Jovan, rođen u Gluhom Dolu (crmnička nahija), koji je došao u Argentinu kada je imao 12 godina sa svojim roditeljima i braćom

Matias Pablo Gvozdenović

Ko slobodu srpsku čuva, 
od kad Lazar slavno pade,
Crnogorac, a ko drugi,
on je samo čuvat znade.“
(iz nadgrobne posvete Milu Gvozdenoviću)

posveta

Dragi moj narode,

Rekoh moj narode jer se osjećam kao dio njega i tako me je naučio moj đed Crnogorac Jovan, rođen u Gluhom Dolu (crmnička nahija), koji je došao u Argentinu kada je imao 12 godina sa svojim roditeljima i braćom. Sa sobom je donio tradiciju, svoju vjeru i običaje, koje je prenosio na svoje sinove i unuke, kako ne bi izgubili svoj identitet i korjene. Moj prađed Milo je bio među dobrovoljcima iz SAD-a u dva rata (1912. i 1914.). Zbog hrabrosti je dobio dva ordena i sve ovo me obavezuje da napišem ove riječi.

Pismo podrške

U Argintini sam preko različitih sredstava javnog informisanja saznao vijesti o zabrinjavajućoj situaciji, koja je posljedica Zakona o slobodi vjeroispovjesti, zakona koji predviđa upis u državnu svojinu crkvenih i objekata drugih vjerskih zajednica, izgrađenih prije 1918. godine. Ovaj zakon nije samo antiustavan. On je u suprotnosti sa Međunarodnom konvencijom o ljudskim pravima i antidemokratski je, što pokazuje brojnost ljudi koji redovno izlaze na ulice tokom poslednjih mjeseci.

Moje skromno mišljenje kao političara, problem je za bilo koju demokratku vlast kada svaka treća osoba protestvuje tražeći povlačenje zakona. Takođe me prijatno iznenađuje da to rade na miran način, bez izazivanja incidenata i to potvrđuje da je riječ o jednom religioznom aktu, to jest litijama, a ne protestima. Iz tog razloga, želim da čestitam kliru Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori, Njegovom Visokopreosveštenstvu Arhiepiskopu cetinjskom, Mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju i Njihovim Preosveštenstvima: Episkopu budimljansko-nikšićkom Joanikiju, Episkopu zahumsko-hercegovačkom Dimitriju, Episkopu mileševskom Atanasiju, vikarnom Episkopu dioklijskom Metodiju i umirovljenom Episkopu Atanasiju. Ne želim da propustim priliku da čestitam i svim sveštenicima, monasima i monahinjama i crnogorskom narodu. Osjećam se radosno i ponosno, jer vidim jedan narod ujedinjen u odbrani svojih svetinja.

Na prvom mjestu, šaljem vam podršku upućujući molitve Svetom Arhangelu Miahilu, Svetom Vasiliju Ostroškom, Svetom Petru Cetinjskom  i svima svetima. Neka vas Bog sačuva u jedinstvu i osnaži u vašoj borbi za odbranu Crkve od privremenog iskušenja. Takođe osjećam obavezu da zatražim podršku od Predsjednika Argentine gospodina Alberta Fernandeza i vlasti u traženju međunarodne pomoći, zbog ozbiljne situacije kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori.

Matias Pablo Gvozdenović
Gradonačelnik Kordobe (Argentina)

(Sa španskog preveo pop Milenko Ralević)

Podjelite tekst putem:

27 thoughts on “Gradonačelnik Kordobe uputio podršku narodu Crne Gore: Osjećam se ponosno, jer vidim narod ujedinjen u odbrani svojih svetinja

  1. Zdravo Braco, Trazim Rodjake Todorovic Porijeklom i Cuca Crna Gora !
    Znam Da su na stanjeni u Kordobi,

  2. Svaka čast gospodine , od Gospoda vam zdravlje !!! Najveća tragedija Crne Gore , je što pored ovakvoga ljudskoga stava , u istoj toj argentini postoje stavovi , kontra od ovoga , i to od potomaka Crnogoraca , iz ove druge kuhinje !!! Samo ljubavlju , Krstom časnim protiv duha , nekih zlih vremena !! Vazda brat uz brata , nikako drugačije !! Na zemlji mir , među ljudima dobra volja !!! Ko tebe kamenom , ti njega hljebom !!!

  3. Federiko Garsija Lorka pjeva pjesmu Kordobi. U prvom i zadnjem stihu kaže:”Kordoba daleka i sama”. Mi koji volimo i čitamo Lorku od danas zahvaljujući gradonačelniku Kordobe znamo da Crna Gora nije daleka i sama već je bliska k udružena u saosjećanju i podršci vjernicima koji se bore za očuvanje svetinja. Hvala gradonačelniku Kordobe slavnom potomku Glihodolskom, junaku, Crmničaninu, Srbinu bez mane.

    38
    1
  4. Dje je sad Su(p)kovic da nam objasni sta je pisalo u pasosu CG kod iseljenika u Sjeverne i Juznu Ameriku za vrijeme knjazevine i kako Crnogorci nijesu Srbi? Cudni neki Crnogorci nesrbi kod kojih sve prsti od Srpstva i spominjanja Lazara i Sindjelica, rasrbice proklete, bjedne kukavice!

    35
  5. Sloboda nema cenu

    Istina leži u imenu!!!

    Vaše prezime sve kaze o vama i vasim precima.

    Molim vas da internacionalizujete koliko mozete ovu našu borbu za svetinje.
    Objasnite svim narodima španskog govornog podrucja šta se dešava Hrišćanima Crne Gore.
    Puno vam hvala gospodine Gvozdenovicu
    La libertad no tiene precio

    Y la verdad yace en el nombre !!!

    Su apellido lo dice todo sobre usted y sus antepasados.

    Por favor internalice todo lo que pueda sobre nuestra lucha por los santos.
    Explique a todos los hispanohablantes lo que les está sucediendo a los cristianos de Montenegro.
    Muchas gracias, señor Gvozdenovic

    50
    1. Vaše prezime sve kaze o vama i vasim precima, jes vala ako im nisu jasni njihovi koreni i prezimena koja nose u celoj staroj jugoslaviji mogu samo da mrze sto su pokatoliceni i poturceni,odatle sva mrznja on bi bio neki novi narod jer zna da pripada srpstvu, ali djed mu je bio vaska pa je prihvatio islam ili katolicanstvo i sta on jadan jado da kaze djeci i unucima da je kopile da je tikva bez korena,da je i on vaska kao i oni pre njega, da su dali veru za veceru da su izdali srpstvo i postali gnjide ,sluge …razumem ih ja ,tuzna je to sudbina,sada su jaki na recima kucaju i bore se recima jer drugacije ne znaju ,slabici i kukavice

  6. Interesantno je da je ime grada Cordoba u Argentini doneto iz Spanije. Malo ko zna da je to srpski toponim posto su tamo u staro vreme ziveli Srbi a najpoznatiji je Miguel de Servantes (tj. Serbantes). Srpski toponimi su Cordoba (=Sordoba), Carmona (Sarmona), Carteja (Sarteja), Sevilla (Sibilia)…

    Andaluzia, na primer, u izvornoj semantici znaci ‘The Land of Lusitanians’ ili Luzicka Krajina po Luzickim Srbima. Danasnja Extramadura istocno od Portugala se u starini zvala Serbia pa Luzice, Lusitania, kao I cela juzna Spanija koja se I danas zove Andaluzija. Potvrdu daje arapski pisac Masudi koji izvestava da u Andaluziji zive Srbi (9-10 vek) kao I anticki pisci koji takodje kazu da su Srbi Luzicani ziveli u Portugaliji I Spaniji (Diodor, Strabon Plinije).

    Grad koji se smatra Serbantesovim mestom rodjenja nosi ime Veles. Tu su I brdo Veles I reka Veles (Rio de Veles). Veles ime boga u staroj srpskoj mitologiji I to ime danas ima stotine spanskih naselja. Danasnje ime je Veles-Malaga. U Planeta atlasu ime regije je Cabrilla (Sabrija). Cabrija u kojem je rodjen Serbantes je u znacenju: od Srbije. Posle razvoja kastilijanskog (ne spanskog) jezika ovo naselje je dobilo ime Cabrilla (Sabrija) jos uvek pisano sa srpskim S. Cabrilla je Sabrija ili Srbija.

    36
    2
    1. Deretic je kralj, cak ni ovi milogorski istoricari mu nijesu ravni u svojim fantazmagorijama.

      6
      2
  7. Hvala ti brate Srbine!!Sve ti zdravo i čestito bilo!!A ima ti i od koga doći.Potomak si junaka a danas si im obraz osvjetlao!!

    70
    1
  8. dome matijasu nije zakon antiustavan no su litija anticrnogorska…vucu nas posrbice u ralje dezurnog okupatora srbije….ali nikad vise grobari…sikter…

    3
    114
      1. Mi smo Srbi narod najnesretni,
        Svaki Srbin,koji se prevjeri,
        prosto vjeru što zagrli drugu,
        no mu prosto ne bilo pred Bogom
        što ocrni obraz pred svijetom,
        te se zvati Srbinom ne hoće,
        ovo ti je Srbe iskobilo,
        Robovima tuđim učinilo!“
        Petar II Petrović NJEGOŠ

        15
    1. Mi smo Srbi narod najnesretni,
      Svaki Srbin,koji se prevjeri,
      prosto vjeru što zagrli drugu,
      no mu prosto ne bilo pred Bogom
      što ocrni obraz pred svijetom,
      te se zvati Srbinom ne hoće,
      ovo ti je Srbe iskobilo,
      Robovima tuđim učinilo!“
      Petar II Petrović NJEGOŠ

  9. Korjeni su cudo. Prema porodicnoj lozi gospodina Gvozdenovica, vidimo da se radi o moralnim, hrabrim i pozrtvovanim ljudima koji su uvijek u srcu imali svoju domovinu , ma dje bili. On to i danas osjeca iako je rodjen u Argentini. Za njega veliko postovanje, i za sve ono sto radi.
    Milo bi nas sve u dzep stavio, kad bi mogao.

    93
    1
    1. Bat nasih koraka i pjesma nasa hriscanska se cula
      i do Argentine… Sloga bice poraz vragu.

      47
      1
  10. Ako neko dirne u identitet naroda, onda dobije takav odgovor kakav smo videli prethodnih nedelja.

    110
    1

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *