IN4S

IN4S portal

„Glas Amerike“: Kome da se prikloni Srbija- Zapadu ili Rusiji?

1 min read
Susret predsednika Srbije Aleksandra Vučića i američkog potpredsednika Majka Pensa u SAD prilika je da se razgovara o pitanju– na čijoj je strani Beograd, ocenjuje "Glas Amerike".

Susret predsednika Srbije Aleksandra Vučića i američkog potpredsednika Majka Pensa u SAD prilika je da se veze Beograda sa Vašingtonom učvrste, ali i da se razgovara o pitanjima koja muče administraciju SAD, pre svih – na čijoj je strani Beograd, ocenjuje „Glas Amerike“.

Najavljujući prvi susret Vučića sa novom američkom administracijom i njegovu prvu posetu SAD otkad je stupio na dužnost predsednika, Glas Amerike se pita šta bi mogla da bude poruka novom predsedniku Srbije iz Bele kuće.

Luk Kofi iz fondacije Heritidž, koja je ideološki bliska novoj administraciji SAD, kaže da bi Beloj kući savetovao da Srbiji prenese snažnu poruku da odluči da li želi da ima konstruktivnu ulogu u regionu i posveti se evroatlantskim integracijama, „ili će i dalje da flertuje sa Rusijom“.

Kofi pritom smatra da, od svih zemalja jugoistočne Evrope, Srbija verovatno ima najmanji zajednički interes sa SAD.

I Januš Bugajski iz Centra za analizu evropske politike je mišljenja da je krajnje vreme da Srbija odluči kome će se prikloniti – Zapadu ili Rusiji.

„Crna Gora je odabrala, Makedonija je odabrala, sve zemlje u regionu su odabrale da budu ili deo NATO-a ili zapadnog sveta, i odbace uticaj Rusije“, kaže Bugajski, koji smatra da je Vučićeva poseta važna jer će, kako navodi, iz prve ruke saznati šta američka administracija očekuje od srpske vlade.

Šta se tačno očekuje od Srbije kada je reč o ruskom humanitarnom centru nije jasno, ali su američki zvaničnici jasno stavili do znanja da je taj centar potencijalni problem, a kao jedno od gorućih pitanja, i to bi moglo da bude tema razgovora Vučića i Pensa, navodi Glas Amerike.

„Srbija mora biti opreznija u spoljnopolitičkim odlukama. Možete imati dobre odnose s Rusijom i ako nemate humanitarni centar, i ako ne učestvujete u zajedničkim vojnim vežbama ili ne organizujete sastanak lidera Republike Srpske i (ruskog predsednika Vladimira) Putina na svojoj teritoriji. Srbiji se mora staviti do znanja da smo svega toga svesni“, kaže Luk Kofi.

Konačna odluka na Srbiji

Istovremeno, Dejmon Vilson, potpredsednik Atlantskog saveta, ukazuje da je Srbija ta koja će doneti konačnu odluku o tome šta će uraditi sa ruskim centrom, i ističe da je pitanje za SAD kako da i one ostanu prisutne u Jugoistočnoj Evropi.

„Predlažem da prisustvo američkih trupa u okviru Kfora i Bondstila ne bude privremeno, već stalno, kako bi bilo jasno da Amerika kao sila ostaje tu i ubuduće“, kaže Vilson.

Da se Amerika vraća u Jugoistočnu Evropu i na Balkan, kažu eksperti u Vašingtonu, pokazuju sastanak predsednika Donalda Trampa sa predstavnicima Inicijative tri mora u Poljskoj, najavljena poseta potpredsednika Majka Pensa Crnoj Gori i Vučićev dolazak u Vašington.

„Imamo mnogo posla, biće i teških pitanja između SAD i Srbije, i ovo je prilika da se od početka rešavaju kako treba. Mislim da je Bela kuća zainteresovana da sa Srbijom izgradi odnos poverenja i da u Vašingtonu postoji volja da se Zapadnom Balkanu pokaže da nije zaboravljen. Mi vidimo Vučića kao partnera“, navodi Dejmon Vilson.

Glas Amerike se pita da li će jedna od tema partnerskih razgovora Vučića i Pensa biti i nedostaci demokratije u Srbiji na koje, kako napominje, često ukazuju američke tink-tenk organizacije i pojedini zvaničnici.

„Poznavaoci prilika veruju da će, ako i o tome bude reči, to verovatno ostati iza zatvorenih vrata Bele kuće“, zaključuje američki multimedijalni servis.

Vučić sa Pensom u Beloj kući: Visok nivo saglasnosti oko ključnih pitanja

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Vašingtonu sa potpredsednikom Sjedinjenih Američkih Država Majkom Pensom, sa kojim je razgovarao o bilateralnim i regionalnim pitanjima. Predsednik Srbije sumirao sastanak sa Pensom i posetu SAD u nekoliko reči – da je dobro bilo danas biti državljanin Srbije u Vašingtonu.

Predsednik Vučić je, u obraćanju novinarima nakon sastanka sa Pensom, rekao da je to bio izvanredan sastanak.

„Čestitao sam predsedniku (Donaldu) Trampu i Pensu na pobedi, na važnim stvarima koje rade za svoju zemlju. Razgovarali smo o bilateralnim pitanjima, regionalnim pitanjima. Pozvao sam Trampa i Pensa da posete Srbiju, smatrajući da će imati najbolji doček u tom delu Evrope“, istakao je Vučić.

Predsednik smatra da je tokom razgovora postignut visok nivo saglasnosti oko ključnih pitanja.

„Razgovarali smo i o onim pitanjima koja predstavljaju problem i za Srbiju i region, mislim da smo jasno stavili do znanja da je važno da se ti problemi rešavaju na miran i civilizovan način ali da pokušamo da stvari ne održavamo na nivou zamrznutog konflikta u narednih 100 godina već da vidimo šta možemo da donesemo kao rešenja u narednom periodu“, naglasio je Vučić.

„Mislim da ovaj sastanak, posle važnih sastanaka sa senatorima i predstavnicima Predstavničkog doma Kongresa, doprineo učvršćivanju srpsko-američkih odnosa, stvaranju većeg poverenja i još snažnijeg prijateljstva“, zaključio je predsednik Srbije.

Podjelite tekst putem:

2 thoughts on “„Glas Amerike“: Kome da se prikloni Srbija- Zapadu ili Rusiji?

  1. +„….Ne postoji „izgubljeno“ vreme, kao što ne postoji „dobijeno“ vreme – postoje samo bezuspešni pokušaji da se iziđe iz istorije i da se zaveti predaka prepuste pijanstvu trenutnih zaborava. Tako je i većina Srba pomislila da ako utone u samozaborav da će i svi drugi zaboraviti na njih pa će ih konačno „pustiti da žive u miru“. Avaj, u istoriji, zato što je ona kontinuitet, ako neka nacija i pokuša da zaboravi svoj identitet, druge nacije će je kad-tad podsetiti. Zbog toga je sasvim pogrešno optuživati Jugoslaviju za samozaborav – ona je bila samo jedan pravni okvir kao i Osmanlijska ili Austro-ugarska imperija. Upravo suprotno – da nije bilo potiskivanja zavetne svesti ona bi bila izuzetna prilika da se istorijsko iskustvo upotpuni. Srpska nacija, koja je nekada živela prostorno rasuta po raznim državama i u tri izdišuće civilizacije, a sada već istovremeno i u četvrtoj (modernoj) koja je bila u nastanku, dobila je Jugoslavijom priliku da se spremi za izazove kobnog dvadesetog veka. Samo je trebalo shvatiti da je proklamovana Jugoslavija zapravo bila sinonim i priprema za jednu jedinu opasnost – revoluciju kao antiistorijski čin i rušenje kontinuiteta nacije kao duhovne zajednice. Prilika je propuštena, ali je neumitnost istorije priredila milionima Srba život ljudi 25. časa…“

    …“No я prekrasno pomnю i bez lent
    Kak babka ne vыbrasыvala kroški…“

    Igor Rasterjaev — koncert 01 (srpski titl)
    https://www.youtube.com/watch?v=CuMe8v-48Ts

    Igor Rasterjaev — koncert 02 (srpski titl)
    https://www.youtube.com/watch?v=8Jd5nRgcshw

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *