“Glas Amerike”: Kome da se prikloni Srbija- Zapadu ili Rusiji?
1 min read
Susret predsednika Srbije Aleksandra Vuฤiฤa i ameriฤkog potpredsednika Majka Pensa u SAD prilika je da se veze Beograda sa Vaลกingtonom uฤvrste, ali i da se razgovara o pitanjima koja muฤe administraciju SAD, pre svih โ na ฤijoj je strani Beograd, ocenjuje “Glas Amerike”.
Najavljujuฤi prvi susret Vuฤiฤa sa novom ameriฤkom administracijom i njegovu prvu posetu SAD otkad je stupio na duลพnost predsednika, Glas Amerike se pita ลกta bi mogla da bude poruka novom predsedniku Srbije iz Bele kuฤe.
Luk Kofi iz fondacije Heritidลพ, koja je ideoloลกki bliska novoj administraciji SAD, kaลพe da bi Beloj kuฤi savetovao da Srbiji prenese snaลพnu poruku da odluฤi da li ลพeli da ima konstruktivnu ulogu u regionu i posveti se evroatlantskim integracijama, โili ฤe i dalje da flertuje sa Rusijomโ.
Kofi pritom smatra da, od svih zemalja jugoistoฤne Evrope, Srbija verovatno ima najmanji zajedniฤki interes sa SAD.
I Januลก Bugajski iz Centra za analizu evropske politike je miลกljenja da je krajnje vreme da Srbija odluฤi kome ฤe se prikloniti โ Zapadu ili Rusiji.
“Crna Gora je odabrala, Makedonija je odabrala, sve zemlje u regionu su odabrale da budu ili deo NATO-a ili zapadnog sveta, i odbace uticaj Rusije”, kaลพe Bugajski, koji smatra da je Vuฤiฤeva poseta vaลพna jer ฤe, kako navodi, iz prve ruke saznati ลกta ameriฤka administracija oฤekuje od srpske vlade.
ล ta se taฤno oฤekuje od Srbije kada je reฤ o ruskom humanitarnom centru nije jasno, ali su ameriฤki zvaniฤnici jasno stavili do znanja da je taj centar potencijalni problem, a kao jedno od goruฤih pitanja, i to bi moglo da bude tema razgovora Vuฤiฤa i Pensa, navodi Glas Amerike.
“Srbija mora biti opreznija u spoljnopolitiฤkim odlukama. Moลพete imati dobre odnose s Rusijom i ako nemate humanitarni centar, i ako ne uฤestvujete u zajedniฤkim vojnim veลพbama ili ne organizujete sastanak lidera Republike Srpske i (ruskog predsednika Vladimira) Putina na svojoj teritoriji. Srbiji se mora staviti do znanja da smo svega toga svesni”, kaลพe Luk Kofi.
Konaฤna odluka na Srbiji
Istovremeno, Dejmon Vilson, potpredsednik Atlantskog saveta, ukazuje da je Srbija ta koja ฤe doneti konaฤnu odluku o tome ลกta ฤe uraditi sa ruskim centrom, i istiฤe da je pitanje za SAD kako da i one ostanu prisutne u Jugoistoฤnoj Evropi.
“Predlaลพem da prisustvo ameriฤkih trupa u okviru Kfora i Bondstila ne bude privremeno, veฤ stalno, kako bi bilo jasno da Amerika kao sila ostaje tu i ubuduฤe”, kaลพe Vilson.
Da se Amerika vraฤa u Jugoistoฤnu Evropu i na Balkan, kaลพu eksperti u Vaลกingtonu, pokazuju sastanak predsednika Donalda Trampa sa predstavnicima Inicijative tri mora u Poljskoj, najavljena poseta potpredsednika Majka Pensa Crnoj Gori i Vuฤiฤev dolazak u Vaลกington.
“Imamo mnogo posla, biฤe i teลกkih pitanja izmeฤu SAD i Srbije, i ovo je prilika da se od poฤetka reลกavaju kako treba. Mislim da je Bela kuฤa zainteresovana da sa Srbijom izgradi odnos poverenja i da u Vaลกingtonu postoji volja da se Zapadnom Balkanu pokaลพe da nije zaboravljen. Mi vidimo Vuฤiฤa kao partnera”, navodi Dejmon Vilson.
Glas Amerike se pita da li ฤe jedna od tema partnerskih razgovora Vuฤiฤa i Pensa biti i nedostaci demokratije u Srbiji na koje, kako napominje, ฤesto ukazuju ameriฤke tink-tenk organizacije i pojedini zvaniฤnici.
โPoznavaoci prilika veruju da ฤe, ako i o tome bude reฤi, to verovatno ostati iza zatvorenih vrata Bele kuฤeโ, zakljuฤuje ameriฤki multimedijalni servis.
Vuฤiฤ sa Pensom u Beloj kuฤi: Visok nivo saglasnosti oko kljuฤnih pitanja
Predsednik Srbije Aleksandar Vuฤiฤ sastao se u Vaลกingtonu sa potpredsednikom Sjedinjenih Ameriฤkih Drลพava Majkom Pensom, sa kojim je razgovarao o bilateralnim i regionalnim pitanjima. Predsednik Srbije sumirao sastanak sa Pensom i posetu SAD u nekoliko reฤi โ da je dobro bilo danas biti drลพavljanin Srbije u Vaลกingtonu.
Predsednik Vuฤiฤ je, u obraฤanju novinarima nakon sastanka sa Pensom, rekao da je to bio izvanredan sastanak.
โฤestitao sam predsedniku (Donaldu) Trampu i Pensu na pobedi, na vaลพnim stvarima koje rade za svoju zemlju. Razgovarali smo o bilateralnim pitanjima, regionalnim pitanjima. Pozvao sam Trampa i Pensa da posete Srbiju, smatrajuฤi da ฤe imati najbolji doฤek u tom delu Evropeโ, istakao je Vuฤiฤ.
Predsednik smatra da je tokom razgovora postignut visok nivo saglasnosti oko kljuฤnih pitanja.
โRazgovarali smo i o onim pitanjima koja predstavljaju problem i za Srbiju i region, mislim da smo jasno stavili do znanja da je vaลพno da se ti problemi reลกavaju na miran i civilizovan naฤin ali da pokuลกamo da stvari ne odrลพavamo na nivou zamrznutog konflikta u narednih 100 godina veฤ da vidimo ลกta moลพemo da donesemo kao reลกenja u narednom perioduโ, naglasio je Vuฤiฤ.
“Mislim da ovaj sastanak, posle vaลพnih sastanaka sa senatorima i predstavnicima Predstavniฤkog doma Kongresa, doprineo uฤvrลกฤivanju srpsko-ameriฤkih odnosa, stvaranju veฤeg poverenja i joลก snaลพnijeg prijateljstva”, zakljuฤio je predsednik Srbije.
+โโฆ.Ne postoji โizgubljenoโ vreme, kao ลกto ne postoji โdobijenoโ vreme โ postoje samo bezuspeลกni pokuลกaji da se iziฤe iz istorije i da se zaveti predaka prepuste pijanstvu trenutnih zaborava. Tako je i veฤina Srba pomislila da ako utone u samozaborav da ฤe i svi drugi zaboraviti na njih pa ฤe ih konaฤno โpustiti da ลพive u miruโ. Avaj, u istoriji, zato ลกto je ona kontinuitet, ako neka nacija i pokuลกa da zaboravi svoj identitet, druge nacije ฤe je kad-tad podsetiti. Zbog toga je sasvim pogreลกno optuลพivati Jugoslaviju za samozaborav โ ona je bila samo jedan pravni okvir kao i Osmanlijska ili Austro-ugarska imperija. Upravo suprotno โ da nije bilo potiskivanja zavetne svesti ona bi bila izuzetna prilika da se istorijsko iskustvo upotpuni. Srpska nacija, koja je nekada ลพivela prostorno rasuta po raznim drลพavama i u tri izdiลกuฤe civilizacije, a sada veฤ istovremeno i u ฤetvrtoj (modernoj) koja je bila u nastanku, dobila je Jugoslavijom priliku da se spremi za izazove kobnog dvadesetog veka. Samo je trebalo shvatiti da je proklamovana Jugoslavija zapravo bila sinonim i priprema za jednu jedinu opasnost โ revoluciju kao antiistorijski ฤin i ruลกenje kontinuiteta nacije kao duhovne zajednice. Prilika je propuลกtena, ali je neumitnost istorije priredila milionima Srba ลพivot ljudi 25. ฤasaโฆโ
…”No ั prekrasno pomnั i bez lent
Kak babka ne vัbrasัvala kroลกkiโฆ”
Igor Rasterjaev โ koncert 01 (srpski titl)
https://www.youtube.com/watch?v=CuMe8v-48Ts
Igor Rasterjaev โ koncert 02 (srpski titl)
https://www.youtube.com/watch?v=8Jd5nRgcshw
Opa doลกlo se i do Potpresjednika,i slikavanje u vrtu?