(FOTO) SPD “Jedinstvo“ liturgijski proslavilo svog zaštitnika Svetog Savu, nastup Gradske muzike na trgu

Foto: Andrea Ševaljević
Svetom liturgijom, uz rezanje slavskog kolača u crkvi Svetog Nikole u kotorskom Starom gradu, Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“ 1839 Kotor, danas je proslavilo svoga zaštitnika Svetog Savu.
Po tradiciji, Gradska muzika Kotor je na trgu između crkava Svetog Nikole i Svetog Luke odsvirala Svetosavsku himnu, a prisutnima, među kojim su bili i predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja i potpredsjednik opštine Kotor Siniša Kovačević, obratio se rektor Cetinjska bogoslovije Gojko Perović.
„Svi ljudi dobre volje, kojima je srce puno ljubavi prema bližnjima i traženja Božjega lica, evo lijepoga dana u drevnom kotorskom gradu, kada po tradiciji u jedan dan pozdravljamo svetitelja Savu i početak proslave mučenika Trifuna, kojeg slave naša braća katolici. Ovo je dan koji nas okuplja i, kako bi savremenim jezikom rekli, obnavlja naše sisteme i puni naše baterije, jer kako bi Njegoš rekao, čovjek je izbačen iz vrata raja i sam sobom čudo sočinjava. To kaže Njegoš za čovjeka, za ljudski rod, od kad je izbačen iz rajskog vrta, a svi se sjećamo, jer nema kulture, nema civilizacije, nema umjetničkoga izraza koji ne čini sjećanje, ili ne izražava žudnju, da se čovjek vrati blizu Bogu, onako i onoliko koliko je bio blizu Bogu u rajskom vrtu. U rajskom vrtu, možemo vjerovati, možemo zamisliti, možemo se tako nadati, da je u tom rajskom vrtu bilo mnogo ptica koje različitim glasovima, različitim zvucima, svaka po svome daru i kako je Bog dao, slave jednog jedinoga Boga“, kazao je otac Gojko.

On je rekao i da je istorija čovječanstva sa jedne strane često istorija muke, svađe, patnje, ratova, nevolja, tragedija, do temjere da se čovjek pita što ću ovdje, na zemlji i ima li smisla ljudska istorija.
„Ali, ako bi je pogledali sveobuhvatno, znaćemo da je bilo trenutaka, da ima mjesta i da ima dana, kao što je ovaj lijepi sunčani dan u drevnome gradu Kotoru, kada ljudi sabrani oko Boga, vraćaju vjeru i vraćaju sjećanje da i danas ponekad možemo da zapjevamo različitim glasovima jednu lijepu pjesmu, jednom istom Bogu. Danas ovdje slavimo svetitelja Savu, arhiepiskopa srpskog, arhiepiskopa žičkog. Ova melodija „Uskliknimo s ljubavlju Svetitelju Savi“,, koju ste sada čuli, koju je proizvela Gradska muzika Kotor, zapisano je u dokumentima, prvi put je otpjevana na Cetinju 1856. u prisustvu knjaza Danila i kneginje Darinke i tamošnjih bogoslova. Što se tiče dokumenata sa primorja, ta se pjesma pjevala i ranije. Ona je svakako novijega datuma. To je pjesma 19. vijeka. Ona izražava duh 19. vijeka. Ali, istorija Crne Gore i istorija crnogorskog primorja i Boke kotorske, zna da se ta pjesma nikada nije prekidala, a neprekidnost nekog umjetničkog djela svjedoči o trajanju ljepote izražene u umjetnosti. Ljepotu i umjetničko djelo ništa ne može ugasiti. Ona nadživljava i prolaznost zemaljskoga vijeka“, rekao je o. Gojko.
Danas je u crkvi na gruzinskom pjevan „Tropar Sv. Nini.
„Jer danas Gruzinska crkva, taj drevni hrišćanski narod slavi Ninu, prosvetiteljku Gruzije, koja je mnogo starija nego što možemo da pomenemo istoriju našega naroda.
Danas slavimo Svetoga Savu, koji je prosvetitelj i uspostavitelj zakona i utemeljitelj Crkve na ovim prostorima, koja slavi i služi Bogu od domorodačkog sveštenstva i na našem narodnom maternjem jeziku. Takvu Crkvu uspostavio je Sveti Sava i svi naši preci su Svetoga Savu slavili i kao svoju slavu i kao školsku slavu. Pod omofor Svetog Save ima mjesta i za sve naše današnje nacije. I za srpsku i za crnogorsku, jer su Sv. Savu čak slavili i rimokatolici i muhamedanci. Uvijek dokumentovano i zapisano. Kako kaže naš narod, „škola nije pojata“, treba pročitati knjige, treba pogledati dokumenta, da znamo da je ime Sv. Save uvijek okupljalo sve ljude“, kazao je o. Gojko.
Ističe da je Sv. Sava nadnacionalna figura, čovjek koji se uzdigao iznad svih nacionalnih i kulturnih podjela.

„Sv. Sava je prijatelj patrijaraha aleksandrijskih, antiohijskih, carigradskih… Sveti Sava je umro u Trnovu, služeći sa bugarskim patrijarhom službi i radeći, između ostalog i na tome da i Bugarska i bugarski narod dobiju svoju autokefalnu crkvu. Nema granica za toga čovjeka. Ne smije ih imati ni danas. Naša braća rimokatolici danas počinju da slave spomen na Svetoga Trifuna, ili kako ga oni zovu Svetoga Tripuna. Pogledajte samo u jednome slovu može čovjek da napravi razliku i da načini skandalu i svađu, a mi oćemo da sve razlike u ovom danu i pod blagoslovom ovo troje svetih ljudi pomirimo. Najljepši fluid i najljepši ton koji miri i Gruzince i pravoslavce i katolike i Srbe i Crnogorce jutros ovdje, danas, liše ovoga svetoga dana, upravo je ova Gradska muzika kotorska, koja i svojim izgledom i svojim načinom kako to radi i istrajnošću godinama, kako i koliko to radi, daje nam jednu ljepotu života, čineći ovaj grad Kotor, koji je i drevna luka, pristaništem sigurnim za sve bure, za sve tramontane, za sve valove, ali isto tako i jednim sigurnim ishodištem, da poslije ovakvoga dana, poslije ovakve slike i poslije ovakvih poruka, može čovjek poći gdje god hoće i u vatru i u vodu, Bog će ga čuvati. Neka blagoslov Svetoga Save i današnjega dana, Svetoga Trifuna i Svete Nine, ide na sve vaše domove i na sve ljude koje vi danas sretnete. Neka se širi taj Božji blagoslov i da svima bude Bogom blagosloven današnji dan i svaki dan u godini, amin“, kazao je o. Gojko.
Kotorani okupljeni ispred crkve Svetog Nikole uputili su se zatim sa Gradskom muzikom ka katedrali, gdje je u podne, izgovaranjem loda, započela proslava Tripundanskih svečanosti.
Tradicionalnog okupljanja u riznici crkve Svetog Nikole, zbog mjera borbe protiv pandemije, večeras neće biti.
(Izvor: Isidora Nikolić, Mitropolija)
Pročitajte još:
(VIDEO) Vladika Joanikije i svetosavci: Za ujedinjena srpska srca
Oce Gojko sve ste lepo rekli,samo je istorija Srba starija od Gruzijske,sa uvazavanjem nase braće po Veri iz Gruzije i Svetoj Nini,koja je krstila Gruziju,kao sto je nas Sveti Sava krstio Srbiju.Po tome su i Sveti Sava i Sveta Nina Ravnoapostolni.Pozdrav Srpskom Kotoru i Srecna Slava Sveti Sava.
Vazda pjevali djeco nasa zlatna.