Evropa i Latinska Amerika decidno protiv napada na Venecuelu

Piše: Jelena Stevanović

Dan D je došao i prošao, a da vlada u Karakasu nije, kako su očekivali njeni protivnici, slomljena, pa antičavisti sve otvorenije zagovaraju stranu vojnu intervenciju, ali ne nailaze na očekivano razumijevanje, čak ni u SAD.

Huan Gvaido, opozicioni lider koji se prošlog mjeseca proglasio za predsjednika, tvrdio je da će protekli vikend biti odlučujući za sudbinu nasljednika Uga Čaveza. Gvaidovi podržavaoci su probali da na granici sa Kolumbijom i Brazilom probiju vladinu blokadu američke humanitarne pomoći, a u sukobima građana i oružanih snaga poginulo je najmanje osmoro ljudi. Kako se nije ostvarilo očekivanje da će vojska propustiti konvoj sa hranom i ljekovima i preći na stranu opozicije, čime bi predsjednik Nikolas Maduro ostao bez udarne pesnice režima, ispostavilo se da to nije bio preloman trenutak za bolivarsku republiku.

Vidjevši da je armija i dalje uz predsjednika, opozicioni lider je pozvao međunarodnu zajednicu da „ne isključuje nijednu mogućnost za oslobađanje” Venecuele, što je podsjetilo na izjavu Donalda Trampa da ne isključuje nijedno, pa ni vojno rješenje za južnoameričku državu. Još otvoreniji je bio drugi opozicioni lider Hulio Borhes, koji je sa „Tvitera” zatražio „silu protiv diktature”. Prema ocjeni venecuelanskog ministra spoljnjih poslova Horhea Areaze za američki „Dimokrasi nau”, državni udar u Venecueli je propao, zbog čega protivnici vlasti sad hoće rat.

Latinoameričke i evropske zemlje su ove nedjelje poručile da se protive intervenciji u Venecuelu i pored toga što je najveći broj njih priznao Gvaida za predsjednika. Španija i Njemačka upozoravaju da ova ideja mora biti odbačena dok šefica evropske diplomatije podvlači da se politička kriza ne može riješiti vojnim sredstvima.

„Odbacujemo i osuđujemo nasilje i druge inicijative koje mogu da destabilizuju region”, saopštila je Federika Mogerini, a prenosi „Gardijan”.

I pored toga što su Kolumbija i Brazil južnoameričke zemlje koje najglasnije zahtijevaju da se Maduro povuče, njihove vlade su podigle glas protiv stranog oružanog miješanja, u čemu im se pridružuju Čile i Peru. Da je entuzijazam za intervenisanjem splasnuo i u SAD, potvrdio je potpredsjednik Majk Pens na prekjučerašnjem sastanku sa Gvaidom i latinoameričkim liderima u Bogoti.

Iako je posle pogibije Venecuelanaca u pograničnim područjima najavljivao konkretnu akciju, Pens je iz Kolumbije obećao nove sankcije, ali ne i intervenciju. Pozvao je venecuelanske vojnike da pređu na opozicionu stranu nudeći im amnestiju, dok je međunarodnoj zajednici poručio da osnaži ekonomski i diplomatski pritisak na Madura i slijedi američki primjer zamrzavajući račune venecuelanske naftne kompanije. Posle sastanka, Pens i ostali lideri su apelovali na demokratsku tranziciju „mirno, od strane samih Venecuelanaca, bez upotrebe sile”.

Kolumbijski ministar spoljnjih poslova Karlos Olmes Truhiljo je ipak upozorio da je život Gvaida i njegove porodice u opasnosti i kazao da će Maduro biti odgovoran ako se njima nešto desi. I pored prijetnji koje je primio i činjenice da je prekršio vladinu zabranu da ne napušta zemlju, venecuelanski opozicionar tvrdi da će se vratiti u domovinu.

Neimenovani latinoamerički zvaničnik je priznao za „Vašington post” da događaji od prošlog vikenda nisu bili uspješni onoliko koliko su se Gvaido i njegovi strani saveznici nadali (dezertiralo 160 venecuelanskih vojnika). Dodao je da „ekonomski i diplomatski pritisak (na Madura) tek počinje” i da vojna akcija nije sasvim odbačena, mada niko u tom dijelu svijeta još ne želi da ozbiljno razmatra takvu mogućnost.

Strahuje se da bi strana intervencija u Venecueli izazvala građanski rat i haos, koji bi se prelio na susjedne zemlje, destabilizijući region. Umjesto rata protiv milicija vjernih Maduru i 300.000 venecuelanskih vojnika, vjeruje se da će SAD i dalje sankcijama iscrpljivati vladu u Karakasu, podstičući masovniju narodnu pobunu.

Posljednja varnica u odnosima dvije zemlje sijevnula je pošto je Maduro dva sata u predsjedničkoj palati Miralfores držao američku novinarsku ekipu. Kad mu je izvještač Horhe Ramos pokazao snimak na kojem gladni Venecuelanci čeprkaju po kontejnerima, predsjednik je prekinuo intervju.

Američka hispano televizija Univision tvrdi da je njenim zaposlenima oduzeta oprema, uključujući kamere i telefone, što Karakas odbacuje kao neistinu i „jeftini šou”.

Vašingtonska administracija je osudila ovakvo ponašanje, mada je njen lider prvi izbacivao Ramosa kad mu se nisu dopadala njegova pitanja. U jeku kampanje, republikanski kandidat je tražio od tjelohranitelja da sa konferencije za novinare ukloni Ramosa zbog pitanja o imigraciji.

Izvor: Politika