Ekskluzivno iz Moskve: Rusija ide do kraja, Putin objavio mobilizaciju

Piše: Igor Damjanović

Odloženo za oko 12 sati, odnosno pušteno da prespava noć u evropskom dijelu Rusije, obraćanje predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina donijelo je manje više ono što je juče bilo i očevano. Putin je saopštio da će Moskva organizovati referendume u LNR, DNR, Hersonskoj i djelovima Zaporožske oblasti koje kontroliše ruska armija. Takođe, saopštio je da će po zahtjevu Ministarstva odbrane RF biti sprovedena djelimična mobilizacija.

Odlukom da sprovede referendum u prije 8 godina pobunjenom Donjecku i Lugansku, te u februaru u martu zauzetim teritorijama između Donbasa i Krima, predsjednik Putin pokušaće da postigne nekoliko političkih i strateških ciljeva. Prvo, referendumom će pokušati da vrati povjerenje u Rusku Federaciju kod građana ovih oblasti, poljuljano nakon poraza i povlačenja sa teritorija istočno od Harkova. U Hersonskoj i Zaporožskoj oblasti boravio sam prvi put sredinom marta, u prvoj grupi stranih novinara kojima je ruska vojska dozvolila da posjeti taj prostor. Potom sam na istom prostoru boravio sredinom maja i na početkom jula, a oko 60 dana proveo sam u Donjcku i Lugansku. Od preostalih stanovnika DNR i LNR gotovo svi žele da se ujedine sa Ruskom Federacijom. Njihova volja apsolutno je nesporna, kao i na Krimu 2014. godina.

U Hersonskoj i Zaporožskoj oblasti situacija je drugačija, a raspoloženje građana podijeljeno. Primjetan je bio napredak lokalnih i regionalnih vlasti, imenovanih od strane ruske vojske, u integraciji ovih teritorija u političko-pravni okvir Ruske Federacije. Od zbunjenosti i zebnje u martu, preko prihvatanja nove realnosti u maju, u julu sam u Hersonskoj i Zaporožskoj oblasti imao prilike da vidim gotovo potpunu normalizaciju života i redove za ruske pasoše i dokumenta. Brutalna represija prema koju je kijevski režim demonstrirao prema stanovnicima početkom mjeseca zauzetih gradova Harkovske oblasti bez sumnje bi proces integracije i izgradnje povjerenja u Rusku Federaciju zaustavila da referendum nije raspisan.

Drugo, formalnom aneksijom teritorija na kojima će se od 24. do 27. septembra sprovesti referendum Kremlj formira pravni osnov one budu branjene svim sredstvima kao i ostale teritorije Rusije, uključujući i nuklearno oružje. Upravo tim riječima predsjednik Putin je i okončao svoje obraćanje javnosti: «Za zaštitu Rusije i našeg naroda primijenićemo sva sredstva koja imamo. Ovo nije blef». Na početku svoj izlaganja Putin je optužio Zapad da više ne krije da mu je cilj da razbije Rusku Federacije i od njenih regiona «stvori države koje bi bile međusobno neprijateljski nastrojene». Ovo njegovo, od izbijanja rata 24. februara, najvažnije obraćanje naciji bilo je više usmjereno protiv Zapada nego direktnih protivnika na bojnom polju.

Ruski politički vrh nisu mnogo zabrinule nove prijetnje Brisela da će u slučaju organizovanja referenduma pojačati sankcije, odnosno Vašingtona da će blokirane ruske aktive na Zapadu, koje se procjenjuju na 300 milijardi dolara predati vladi u Kijevu. Ko će više izgubiti ukoliko na ovaj proces Rusija odgovori retorzijom i formalno nacionalizuje imovinu zapadnih kompanija na svojoj teritoriji teško je u ovom momentu procijeniti. Vladimir Putin juče je odbio da telefonom razgovora sa francuskim predsjednikom Emanulenom Makronom. Mediji su spekulisali da je Putinovo odbijanje motivisano činjenicom da su francuske dalekometne haubice Cezar, donirane ukrajinskoj armiji, u ponedeljak uzrokovale masakr u Donjecku. Pogotkom u samoposlugu ubijeno 12, a na pijacu još 4-oro ljudi.

Indikativno je i da je ruski politički vrh odluku o referendumima donio poslije Putinovog učešća na Šangajskoj inicijativi. Tamo se sastao sa liderima dvije najveće svjetske države, Si Đinpingom i Narendrnom Modijem, te svojim najvažnijim partnerom u Evropi Redžepom Erdoganom. Rezultati ovog sastanka, na kojima je Putin dobio uvjeravanja da će ove 3 velike zemlje nastaviti da kompezuju gubitak zapadnog tržišta za ruske energente, odnosno da će u obratnom smjeru iz Kine nastaviti da idu proizvodi visoke tehnologije, imao je po svoj prilici i pozitivnog uticaja na odluku o referendumima.

Na unutrašnjem političkom planu od odluke o referendumima značajnija je odluka o mobilizaciji i proglašenju ratnog stanja. Jučerašnjim usvajanjem amandmana od strane Dume, koje je sinoć potpisao predsjednik Putin, uvodi se pojam «ratnog stanja». Ovim odredbama svako odbijanje vojnog poziva, samovoljna napuštanje položaja i predaja povlači za sobom krivičnu odgovornost. Ministar odbrane Sergej Šojgu, na konferenciji koja je uslijedila nakon obraćanja predsjednika Putina, najavio je će u prvom krugu biti pozvano oko 300.000 vojnih obveznika, nešto više od 1% ukupnog ruskog mobilizacionog potencijala, koji broji 25.000.000 ljudi.

Vladimir Putin je mjere povodom sprovođenja mobilizacije opravdao postojanjem «linije fronta duge preko 1000 kilometara». Naveo je i da će mobilisani građani imati «jednaka prava i istovjetne nadoknade kao vojnici po ugovoru». Putin je podvukao da će vojni poziv dobiti prvo oni koji su «nedavno služili vojni rok na određenim specijalnostima» i da će svi pozvani «proći dopunsku vojnu obuku». Ovo ne znači da će mobilisani, barem u ovoj fazi rata odmah biti upućeni na front, već da će njihov angažman potpuno osloboditi profesionalnu vojsku vezanu za vojne objekte teritoriji Ruske Federacije. Proglašenjem djelimične mobilizacije, ruska vojska riješiće svoj najveći problem, hroničan nedostatak ljudstva.

Sa vojne tačke gledišta nameće se pitanje da li se sa mobilizacijom zakasnilo i da li bi da je ona proglašena u martu, ruska armija zadržala svoje položaje oko Sumija, Černigova i Kijeva, te danas imala neuporedivo povoljniju poziciju na bojnom polju. Odluka o referendumima ruskog vojnog i političkog vrha podiže do maksimuma ulog u ratu i šalje poruku Zapadu da je Rusija spremna da do pobjede dođe po svaku cijenu.