Dosije „Korupcija na visokom nivou“: U bescjenje dobili hiljade kvadrata
1 min read
Imovina cetinjske Koลกute, nekadaลกnjeg crnogorskog privrednog giganta, nakon steฤaja uvedenog 2013, prodata je za svega 340.000 eura, iako je procijenjena na 2.269.560 eura, prema nalazu sudskog vjeลกtaka Andrije Pavliฤeviฤa.
Ostatke nekadaลกnjeg giganta, praktiฤno u bescjenje preuzele su tri cetinjske privatne firme i Prijestonica. Oni su tako doลกli do desetine hiljada kvadrata zemlje i objekata u srcu Cetinja.
Brzo po kupovini dvije privatne firme su preprodajom samo dijela imovine, praktiฤno vratile novac koji su uloลพile.
Koลกutu je prije ove prodaje bila preuzela kompanija Montenegro moders shoes (MMSH), koja je otiลกla u steฤaj u junu 2013, poลกto je rasprodala dio atraktivnih nekretnina (vidi boks). Ali, ostalo je bilo joลก dosta: desetine hiljada kvadrata poslovnih prostora, magacina, fabriฤkih halaโฆ
Po uvoฤenju steฤaja, u martu 2014. steฤajni upravnik Zdravko Cicmil raspisuje prvi javni oglas za prodaju imovine MMSH. Odreฤena je poฤetna cijena od 2.231.190 eura za upravnu zgradu od 1.300 m2, viลกe proizvodnih pogona, magacina, restoranโฆ U oglasu je navedeno da je zemljiลกte pod objektima i okolo objekata 21.973 kvadrata, da se prodaju objekti, dok za zemljiลกte vaลพi pravo koriลกฤenja.
Drugi oglas o javnom nadmetanju za prodaju imovine objavljen je u septembru 2014, a posljednji, treฤi, u martu 2015. Cijena je u meฤuvremenu pala na milion i po eura.
Javni oglasi su propali โ niko se nije javljao.
Na kraju, neposrednom pogodbom, imovinu nekadaลกnje Koลกute preuzele su tri privatne cetinjske firme: Montel, Eurogam i Zrnoลพit, kao i Prijestonica Cetinje. Zanimljivo je da se Prijestonica ukljuฤila u cijeli proces poลกto su prvo tri firme ponudile 340.000 eura za svu imovinu.
Prijestonica je donijela u oktobru 2015. Odluku da kupi imovinu bivลกe Koลกute, ako ne bude prelazila cijenu od 70 eura po kvadratnom metru. U odluci decidno stoji: ,,Ukoliko se postigne kupoprodajna cijena po povoljnim uslovima, ne veฤa od 70 โฌ/m2, ovlaลกฤuje se gradonaฤelnik Prijestonice Cetinje da potpiลกe Ugovor o kupoprodaji nepokretnostiโโ.
Prijestonica je kupila upravnu zgradu od 1.300 kvadrata za 81.600 eura, a privatnici su ostatak nekretnina platili 258.400. Dakle ispada da je kvadrat cjelokupne imovine u prosjeku prodat znatno ispod trลพiลกne cijene, manje od 15 eura.
Kako je moguฤa bila ovakva rasprodaja? Sudija Privrednog suda Miodrag Anฤeliฤ odobrio je transakciju, navodeฤi kasnije, u dokumentu koji je potpisao 15. februara 2016, da je kupoprodajnim aranลพmanom postignuta trลพiลกna cijena!
A koliko se zaista na trลพiลกtu kvadrat u srcu Cetinja kreฤe? CIN-CG je od Uprave za nekretnine Cetinja, dobio miลกljenje po kojem se prosjeฤna cijena zemljiลกta po kvadratu u tom dijelu grada kreฤe od โ 30 do 50 eura. Cijena poslovnih prostora, magacina i zgrada, viลกestruko je veฤa.
,,Problem je ลกto je sve bilo ruinirano i niko nije bio zainteresovan da kupi tu imovinu. Postoji viลกe kriviฤnih prijava jer se imovina fabrike raznosila. Ostali su samo zidovi. Iz nekadaลกnje fabrike krali su se i kablove za struju. Sve bi propalo da se nijesu javile ove tri firme,โ kaลพe za CIN-CG steฤajni upravnik Cicmil. On navodi da su se povjerioci sloลพili sa prodajom i da je nakon nje izmiren najveฤi dio potraลพivanja.
U novembru 2015, mjesec dana prije potpisivanja ugovora, gradonaฤelnik Cetinja Aleksandar Bogdanoviฤ potpisao je protokol o sardanji sa direktorima ฤetiri cetinjske firme: Zrnoลพit โ Jovanom Kaluฤeroviฤem, Eurogam- Milenkom Markoviฤem, Montel โ Dejanom Joviฤeviฤem i Silex promet โ Vladimirom Vujoviฤem, kojim je predviฤena rekonstrukcija hala. Najavljeno je otvaranje biznis zone na prostoru nekadaลกnje Koลกute i zapoลกljavanje oko 250 radnika. Za privatne kompanije koje uฤestvuju u projektu obeฤan je stimulans od strane Prijestonice.
Kao jedan od stimulativa moลพda je bilo i uฤeลกฤe Prijestonice u kupovini imovine MMSH.
Od ฤetri preduzeฤa, ฤiji su vlasnici potpisali protokol o gradnji biznis zone sa gradonaฤelnikom Bogdanoviฤem, jedino firma Silex promet nije uฤestvovala u direktnoj nagodbi oko imovine MMSH u steฤaju. To je ubrzo ispravljeno.
U avgustu proลกle godine u cetinjskoj Upravi za nekretnine Sileks promet upisuje se kao vlasnik dviju zgrada na prostoru bivลกe Koลกute โ od 2.460 i 85 kvadrata, koje su nakon kupovine s kraja 2015. bile uknjiลพene na firme Eurogum i Montell.
Vlasnik Sileks prometa, Vladimir Vujoviฤ, za CIN-CG kaลพe da njegova firma uz pomoฤ kredita radi na rekonstrukciji tih objekata. Potvrdio je da je od Eurogam i Montel kupio navedene nekretnine. I to za cijenu od โ ,,sto i neลกto hiljada euraโ.
Tako su Montel i Eurogam koji su za ukupno 136.000, kupili najveฤi dio imovine bivลกe Koลกute, osam mjeseci kasnije, skoro za iste pare prodali, ali ne cijelu, veฤ dio imovine do koje su doลกli. Kupili su za manje od 15 eura po kvadratu, a prodali za viลกe od 40.
Iz Kabineta gradonaฤelnika Prijestonice Cetinje, CIN-CG je dobio potvrdu da ฤe baลก ovih dana na lokaciji koju su oni kupili poฤeti rekonstrukciju i gradnju objekta u kojem ฤe se nalaziti biznis-inkubatori i srodni sadrลพaji: ,,Zahvaljujuฤi tome, u novoj poslovnoj zoni besplatan prostor i prateฤu infrastrukturu dobiฤe i mladi iz naลกeg grada, zainteresovani za pokretanje sopstvene djelatnostiโโ, navodi se u izjavi.
I dok graฤevinski radovi traju, predmeti vezani za bivลกu Koลกutu, steฤaj i prodaju imovine, odavno se nalaze u Specijalnom drลพavnom tuลพilaลกtvu.
Prodaja i pored zabrane
Novim vlasnicima prodata je ฤak i zemlja koja je bila pod sporom i to joลก od 2005. godine, kada je zbog restitucije sud na Cetinju donio privremenu mjeru zabrane otuฤenja i optereฤenja zemljiลกta na dijelu katastarskih parcele bivลกe Koลกute. Radi se o 4.129 kvadrata koje potraลพuje porodica Martinoviฤ. I pored ove zabrane, sudija Privrednog suda Miodrag Anฤeliฤ 20. januara proลกle godine donosi rijeลกenje kojim nalaลพe brisanje svih tereta, pa i na imovinu koja je bila predmet restitucije.
โMi smo za prodaju naลกe imovine saznali nekoliko mjeseci poลกto je posao zakljuฤenโ, kaลพe za CIN-CG Petar Martinoviฤ, ฤija porodica potraลพuje parcelu.
,,Zahtjev porodice Martinoviฤ primili smo tek kada je sve zavrลกeno. I u ugovoru koji smo saฤinili piลกe o restituciji. Sada se ฤeka pravno tumaฤenje. Ta zemlja je privedena namjeni, a ako dokaลพu svoja potraลพivanja Martinoviฤi ฤe biti namireni od drลพaveโ, kaลพe steฤajni upravnik Cicmil.
Maritnoviฤ, sa druge strane istiฤe, da su ih morali obavijestiti o prodaji imovine i tvrdi da njihove parcele nikada nijesu privedene namjeni. Predali su prije par mjeseci zahtjev Komisiji za povraฤaj i obeลกteฤenje kojim traลพe poniลกtavanje ugovora. Joลก ฤekaju odgovor. Ukoliko bude negativan pripremaju kriviฤne prijave protiv steฤajnog upravnika Cicmila i sudije Privrednog suda Anฤeliฤa.
Iz steฤaja u steฤaj
Industriji modne obuฤe Koลกuta, bila je jedna od prvih velikih socijalistiฤkih fabrika u koju je uveden steฤaj, u martu 1996. Oko 1.200 radnika poslato je na biro rada.
Na dan uvoฤenja steฤaja, fabrika je pored upravne zgrade sa inventarom, imala restoran sa kuhinjom, ambulantu, magacin gotove robe, vozni park, viลกe pogona i radionica u kojima je bilo oko 600 maลกina. Pored pogona u Danilovgradu i Baru, Koลกuta je posjedovala 45 prodavnica ลกirom bivลกe Jugoslavije. Godiลกnje se proizvodilo preko milion pari obuฤe, a izvozilo se najviลกe u Rusiju i Italiju. Nakon uvoฤenja steฤaja na lageru i u brojnim prodavnicama je ostalo preko pola miliona pari cipela.
Prije uvoฤenja steฤaja imovina Koลกute je procijenjena na skoro 30 miliona maraka.
Kompanija Montenegro modern shoes (MMSH) preuzima fabriku Koลกute 2001. godine. Nakon tri godine prodaje sve Koลกutine poslovne prostore, meฤu kojima su i objekti na prestiลพnim adresama u Beogradu, Budvi, Tivtu Podgorici, Cetinju, Nikลกiฤu i Baru. Veฤinski vlasnik MMSH bio je Mileta Brajkoviฤ, a kompanija je otiลกla u steฤaj u junu 2013. godine.
Bivลกi radnici Koลกute godinama protestuju zbog neizmirenja obaveza prema njima.
(Izvor: CIN-CG)
sve je stalo nije. nije KORUPCIJA i KRIMINAL idu ..sigurnim korakom,, u PG uhapsili 8 direktora . 7 pustili a 1 ne. i ko je struฤan za te poslove kako moลพe da tumaฤi