Dok jača vojna prisutnost širom istočne Evrope, Češka ima drugačiji stav: ,,Ne želimo NATO vojnike na svojoj teritoriji“

Češki ministar obrane, Martin Stropnicki, rekao je kako njegova zemlja ne želi imati prisutnost stranih NATO trupa na svojoj teritoriji. Njegova izjava dolazi u vrijeme kada brojne NATO članice na prostoru Istočne Evrope primaju dodatne NATO trupe zbog navodnih opasnosti od Rusije.

Stropnicki, rođen 1956. u Pragu, je inače u Češkoj takođe poznat i kao glumac, režiser, muzičar i pisac, a od ove godine obavlja dužnost ministra obrane. Bio je češki ambasador u Italiji i Portugalu 90-ih godina, a 1998. obavljao je funkciju ministra kulture.

U razgovoru za Rojters Stropnicki ističe kako se njegova zemlja protivi dolasku bilo kojih stranih trupa kao i da one mogu ući u zemlju isključivo ako ih pozove Prag. Kao jedan od argumenata istakao je uspomene na prisutnost sovjetske vojske u Češkoj tokom perioda tzv. ,,Normalizacije“.

,,Mi jako dobro znamo što je prisutnost stranih vojnih trupa te kako je to problem. Ja pripadam generaciji za vrijeme koje je tu bilo 80.000 sovjetskih trupa u vrijeme ,,Normalizacije“ i to je još uvijek psihološki problem“, rekao je.

Imajući u vidu ove istorijske okolnosti, razumljivo je kako mnogi stanovnici današnje Češke odbacuju stranu vojnu prisutnost, očito uključujući i ministra obrane Stropinskog koji tvrdi kako je Češka spremna sudjelovati u proširenoj saradnji, vojnim vježbama, ali ne i u davanju svog prostora za prisutnost stranih trupa. ,,Podizanje prisutnosti NATO-a na našoj teritoriji, kroz razne modifikacije, da, ali kada je riječ o konkretnim vojnim jedinicama, poprilično sam skeptičan“, rekao je.

Njegovi komentari su u koliziji s nedavnim izjavama vrhovnog zapovjednika NATO snaga, generala Filipa Bredlova, koji je rekao kako NATO mora imati trajnu vojnu prisutnost na prostoru istočne Evrope zbog tenzija s Rusijom oko Ukrajine.

Za razliku od Češke, Poljska je već zatražila dodatnu NATO vojnu prisutnost na svojoj teritoriji. Češke vlasti možda bi učinile isto, ali otpor javnosti daleko je snažniji. Podsjetimo, prethodna administracija desnog centra poduprijela je plan SAD-a da se radar, u sklopu američkog raketnog štita, postavi u Češku, no javnost je takvu ideju snažno odbila. Aktualna vlast lijevog centra u Pragu nije toliko sklona Vašingtonu te je SAD u međuvremenu, barem za sada, i odustao od plana.

Gledajući njihovo članstvo u NATO-u, u retrospektivi, Češka – koja je postala članica saveza 1999. zajedno s Poljskom i Mađarskom – poslala je manje vojne skupine u Irak i Avganistan za vrijeme tamošnjih NATO operacija, no nisu ni približno dosegli razinu vojne potrošnje od 2% BDP-a koju NATO ,,sugeriše“

Prag trenutačno izdvaja svega 1,08% BDP-a za obranu, a sudeći prema političkoj debati u zemlji, na tim razinama će i ostati bez obzira na aktualnu krizu u Ukrajini.

Po pitanju aktualne krize Češka zauzima autentičan stav u skladu s vlastitim nacionalnim interesima. Otpor prema dolasku NATO trupa ne predstavlja pro-ruski stav, štaviše, ministar obrane Stropnicki u drugim izjavama optužio je Rusiju za ,,informacijski rat“ u Evropi po pitanju njihove politike i ciljeva prema Ukrajini.