„Dobrosusjedski“: Ministarstvo spoljnih poslova odgovorilo na poniženja Hrvatske: Spremni da pitanja rješavamo dijalogom…

Ministarstvo spoljnih poslova (MVP) Crne Gore odgovorilo je na protestnu notu hrvatskih kolega upućenu zbog izrade znački s likom školskog broda “Jadran”, poručivši da je spremno da otvorena pitanja rješava dijalogom.

Vijestima su iz MVP-a rekli da su na notu odgovorili “posredstvom diplomatskih kanala”.

Navode da je taj resor u odgovoru Hrvatima jasno istakao spremnost Crne Gore da se, “kroz konstruktivan i iskren dijalog, bavi svim zajedničkim identifikovanim otvorenim pitanjima u odnosima s Hrvatskom”.

“Takođe, Ministarstvo je podsjetilo na već postignuti dogovor tokom bilateralnih konsultacija održanih u januaru i maju, kojim je, između ostalog, predviđeno formiranje specijalizovanih komisija s obje strane, radi razmjene relevantne argumentacije i pronalaženja bilateralnog rješenja konkretnog pitanja”, kazali su iz MVP-a.

Dodaju da država ostaje “apsolutno opredijeljena” za jačanje odnosa s Hrvatskom na temeljima dobrosusjedstva, prijateljstva i zajedničkih evropskih i evroatlantskih vrijednosti.

Hrvatska nije krajem prošle godine dozvolila Crnoj Gori da zatvori Poglavlje 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), nakon što su se pogoršali odnosi između dvije države. Prethodno je Zagreb, u formi non-pejpera, ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose.

Odnosi su zaoštreni zbog niza pitanja (vlasništvo nad brodom “Jadran”, odšteta za bivše zatočenike u logoru u Morinju, ime bazena u Kotoru i sl.), a najviše nakon što je crnogorski parlament krajem juna 2024. godine usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen. Hrvatska je tada uputila protestnu notu.

Novu protestnu notu Hrvatska je uputila početkom avgusta zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da izradi značke s likom školskog broda “Jadran”, za koji hrvatska strana tvrdi da pripada njima.

Oni su notom najavili “detaljnu analizu ukupne vojne sukcesije”, prema kojoj, kako tvrde, Crna Gora Hrvatskoj duguje više od dvije milijarde američkih dolara, ne navodeći na šta se to odnosi.

Ministarstvo odbrane, s druge strane, tvrdi da nije bilo zvanične potvrde tvrdnji o bilo kakvom dugu Crne Gore.

Ni iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, ni iz crnogorskog Ministarstva odbrane nijesu odgovorili “Vijestima” na koju imovinu se navodni dug Crne Gore odnosi.

To se, kako su Vijesti nedavno pisale, odnosi u najvećoj mjeri na naoružanje i opremu bivše Jugoslovenske Ratne Mornarice (JRM). Ta imovina je u ratu 1991-92. godine iz hrvatskih luka povučena na teritoriju novoosnovane Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), koju su činile Srbija i Crna Gora. Prema proračunima hrvatskih eksperata u koje su Vijesti imale uvid, od ukupne procijenjene vrijednosti sveg naoružanja i vojne opreme nekadašnje JRM, koji su, po njima, 1991. vrijedili dvije milijarde dolara, u SRJ je tada završila imovina vrijedna oko 1,5 milijardi.

Flotu JRM, njena sredstva i naoružanje nije finansirala samo Hrvatska, već je odvajanjima za odbranu to činila kompletna bivša Jugoslavija. Prema proračunima hrvatskih eksperata, od 1971. do 1990. Crna Gora je u prosjeku pokrivala 1,9 odsto ukupnih rashoda za odbranu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), dok je Hrvatska punila 26,8 odsto vojnog budžeta bivše Jugoslavije, a Srbija 36 odsto.

Uprkos ovim brojkama, kad je finansiranje u pitanju, čak 89 odsto svih efektiva JRM je tokom trajanja bivše SFRJ bilo stacionirano na teritoriji Hrvatske, a 11 odsto u Crnoj Gori.

U efektive koje, po njima, Hrvatska danas potražuje od Crne Gore, eksperti iz Zagreba uvrstili su i četiri protrivpožarna aviona tipa “kanader” CL-215 koji su 1991. bili u sastavu 676. protivpožarne eskadrile Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva (JRV) s bazom u Zemuniku kod Zadra.

Izbijanjem rata u bivšoj SFRJ, ovi avioni su iz baze u Hrvatskoj prebačeni u Beograd, formalno uvršteni u flotu JAT-a, da bi ih samo nekoliko godina kasnije Grčkoj prodale bivše srbijanske i savezne vlasti SRJ. Do oktobra 1995, ta četiri kanadera ležala su neiskorišćena na beogradskom aerodromu Surčin, a onda su u najvećoj tajnosti prebačeni za Grčku pod lažnim češkim oznakama. Grci su, prema medijskim navodima, za samo 8,4 miliona dolara dobili četiri potpuno ispravna kanadera, 13 rezervnih motora za te avione i preko 3,5 hiljada komada razne opreme i rezervnih djelova za njih.

… Ministarstvo je podsjetilo na već postignuti dogovor tokom bilateralnih konsultacija održanih u januaru i maju, kojim je, između ostalog, predviđeno formiranje specijalizovanih komisija s obje strane, radi razmjene relevantne argumentacije i pronalaženja bilateralnog rješenja konkretnog pitanja”, rekli su iz MVP-a

Aneksom A Sporazuma o sukcesiji SFRJ koji su 2001. u Beču potpisale države nasljednici (SRJ, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Slovenija i BiH) regulisano je pitanje nasljeđivanja pokretne i nepokretne imovine bivše države.

U Sporazumu piše da će pokretna materijalna državna imovina SFRJ, koja se nalazila na teritoriji te zemlje, preći na državu sukcesora na čijoj se teritoriji nalazila na dan kad je ova proglasila nezavisnost.

Navodi se da će pokretna materijalna državna imovina SFRJ, koja je predstavljala dio vojne imovine, biti predmet posebnih aranžmana koji treba da se dogovore između zainteresovanih sukcesora.

Pravni subjektivitet i kontinuitet SRJ koja je bila potpisnica i obveznica ovog sporazuma, nakon osamostaljenja Crne Gore 2006, naslijedila je Srbija.

Zvaničnici u Zagrebu su minulih godina u nekoliko navrata saopštavali da ih od cijele imovine bivše JRM zanima samo školski brod “Jadran”. Taj jedrenjak, veteran iz 1933. i tadašnje Kraljevske mornarice Jugoslavije, a za koga oni tvrde da je to “ukradeni hrvatski brod” i prijeteći blokadom pristupnog puta Crne Gore ka EU, insistiraju na tome da im Crna Gora, u čijem je “Jadran” posjedu, po svaku cijenu preda ovaj vrijedni jedrenjak-oldajmer.

(Vijesti)