Dan Njegoševog rođenja da bude državni praznik
Vlada je danas predložila izmjene Zakona o državnim i drugim praznicima, kojima je predviđeno da 13. novembar, dan rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, bude državni praznik.
»Predlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim i drugim praznicima se utvrđuje novi praznik u Crnoj Gori i to 13. novembar, Njegošev dan, crnogorski praznik kulture i određuje se kao radni dan«, saopštio je ministar kulture Branislav Mićunović, nakon sjednice Vlade.
Prema njegovim riječima, u mnogim državama na svijetu postoje praznici koji su posvećeni značajnim imenima, koja su prepoznatljiva za njihovo, ali i svjetsko kulturno naslijeđe, tako da je Ministarstvo, vođeno iskustvima drugih država, smatralo da u praznike treba uvrstiti ovaj datum.
Vlada je to predložila, kako je kazao, imajući u vidu da je Petar Drugi Petrović Njegoš jedna od najznačajnijih ličnosti crnogorske istorije, koji je svojim djelom obilježio duhovno, državno i nacionalno biće Crne Gore.
»Da je Njegoš bio na prijestolu Crne Gore u vrijeme plemenske podijeljenosti, siromaštva i nerazvijenih državnih instituta, a da je svojim reformatorskim i vizionarskim duhom uspio da uspostavi temelje moderne crnogorske države, i da ostavi za sobom književno djelo po kojem se prepoznajemo u svijetu i koje je podjednako aktuelno nakon skoro dva vijeka«, pojasnio je Mićunović.
Vlada je, dodao je, predložila Skupštini da se 13 novembru da status praznika crnogorske kulture, i to u godini u kojoj se slavi 200 godina od Njegoševog rođenja.
Lakse im je to nego crkvu i grob obnoviti,koje licemjerstvo,sada zaspjevate
Lovcen nam je oltar sveti u njega smo svi zakleti.
Lovcen kite Petrovici a Kosovo Obilici,ovo neka poju drugosrbijanci,mada mozete zajedno ipak ovi nasi prvi priznase Siptarima drzavu.
kada Taci doje u Crnu Goru neka donese vijenac i neka se obadvje hime intoniraju,a vladari neka skinu gace pa se pocelivaju.
A zato Filip krije orden kojim je odlikovan od strane SPC.vjerovatno ceka da Ranko napusti koaliciju, a Andrija pristupi.
Sve je ovo uredu samo ste redosled pobrkali i stvari neke ponabrojane pokusali sakriti.od koga je nije se cuditi,medjutim prema kom i nije nista novo.
Razvaliti grob nekome pa ga poturciti i pokatoliciti je samo u Crnoj Gori moguce a onda sve to okititi prasznikom u kalendaru.Koju cete liturgiju na proslavu pojati Jovana Zlatoustog ili Sekule Drljevica.
zar je tajna bio dan kad je rođen. IZBORI NA CETINJE pa VLAST TRGUJE s njegovim imenom da prevari CETINJSKE JUNAČINE
Potpisujem i slažem se prvi put sa ovom vladom!
jesmo li preskočili koga iz dinstije petrovića uveličati? Kupujem lupe pokloniću ih svima redom da se traže te veličine i “njihova dostojna djela”.
A noć skuplju vijeka proglasiti za himnu!
Plava luna vedrim zrakom u prelesti divno teče
ispod polja zvjezdanije u proljećnu tihu veče,
siplje zrake magičeske, čuvstva tajna neka budi,
te smrtnika žedni pogled u dražesti slatkoj bludi.
Nad njom zv’jezde rojevima brilijantna kola vode,
pod njom kaplje rojevima zažižu se rojne vode;
na grm slavuj usamljeni armoničku pjesnu poje,
mušice se ognjevite ka komete male roje.
Ja zamišljen pred šatorom na šareni ćilim sjedim
i s pogledom vnimatelnim svu divotu ovu gledim.
Čuvstva su mi sad trejazna, a misli se razletile;
krasota mi ova boža razvijala umne sile.
Nego opet k sebe dođi, u ništavno ljudsko stanje,
al’ lišeno svoga trona božestvo sam neko manje;
pretčuvstvijem nekim slatkim hod Dijanin veličavi
dušu mi je napojio – sve njen v’jenac gledim plavi,
O nasljedstvo idejalno, ti nam gojiš besmrtije,
te sa nebom duša ljudska ima svoje snošenije!
Sluh i duša u nadeždi plivajući tanko paze
na livadi dviženija – do njih hitro svi dolaze!
Rasprsne li pupulj cv’jetni ali kane rosa s struka –
sve to sluhu oštrom grmi, kod mene je strašna huka;
zatrepte li tice krila u busenju guste trave,
strecanja me rajska tresu, a vitlenja muče glave.
Trenuć mi je svaki sahat – moje vreme sad ne ide;
sile su mi na opazu, oči bježe svud – da vide.
Dok evo ti divne vile lakim krokom đe mi leti –
zavid’te mi, svi besmrtni, na trenutak ovaj sveti!
Hod je vilin mlogo dični na Avrorin kada šeće,
od srebrnog svoga praga nad proljećem kad se kreće;
zrak je vile mladolike tako krasan ka Atine,
ogledalo i mazanje preziru joj čerte fine.
Ustav’ luno, b’jela kola, produži mi čase mile,
kad su sunce nad Inopom ustaviti mogle vile.
Prelesnicu kako vidim, zagrlim je kv bog veli,
uvedem je pod šatorom k ispunjenju svetoj želji.
Pri zrakama krasne lune, pri svjećici zapaljenoj
plamena se spoji duša ka dušici raskaljenoj
i cjelivi božestveni dušu s dušom dragom sliju.
Ah, cjelivi, boža mana, sve prelesti rajske liju!
Cjelitelni balsam sveti najmirisni aromati
što je nebo zemlji dalo na usne joj stah sisati.
Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
ništa ljepše nit’ je kada niti od nje stvorit može!
Malena joj usta slatka, a angelski obraščići –
od tisuće što čuvstvujem jednu ne znam sada reći!
Snježana joj prsa okrugla, a strecaju svetim plamom,
dv’je slonove jabučice na njih dube slatkim mamom;
crna kosa na valove niz rajske s igra grudi…
O divoto! Čudo smrtni ere sada ne poludi!
B’jela prsa gordija su pod crnijem valovima
no planina gordeljiva pod vječnijem snjegovima
na izlazak kad je sunca sa ravnine cv’jetne gledim,
kroz mrežicu tanke magle veličinu kad joj sl’jedim.
Igram joj se s jabukama – dva svijeta srećna važe,
k voshištenju besmrtnome lišenika sreće draže;
znoj lagani s njenom kosom s zanešene tarem glave…
Druge sreće, malo važne, za nju bi da, i sve slave.
Ne miču se usta s ustah – cjeliv jedan noći c’jele!
Jošt se sitan ne naljubih vladalice vile b’jele;
svezala se dva pogleda magičeskom slatkom silom,
kao sunce s svojim likom kada leti nad pučinom.
Luna bježi s horizonta i ustupa Febu vladu,
tad iz vida ja izgubim divotnicu moju mladu!
a je li ovo mićunović, poznatiji kao ZJAGA nešto pametno predložio? Za neverovati.
Prema njegovim riječima, u mnogim državama na svijetu postoje praznici koji su posvećeni značajnim imenima, koja su prepoznatljiva za njihovo, ali i svjetsko kulturno naslijeđe, tako da je Ministarstvo, vođeno iskustvima drugih država, smatralo da u praznike treba uvrstiti ovaj datum.
upravo ovo…. doduše ovo je sa zakašnjenjem, ali nema veze. Sveti Njegoš, slava mu
veliki srpski pesnik, vladika i čovjek! Neka mu se da sva slava koju zaslužuje ova gromada.
te svetac te državni praznik, fali još samo titula kralja.