Crna Gora u raljama korupcije

Crna Gora je pod sve većim pritiskom Evropske unije da iskorijeni političku korupciju, ocijenio je britanski istraživački institut Ekonomist intelidžens junit (EIU).

Ovaj institut, analitičko krilo lista „Ekonomist”, u izvještaju o Crnoj Gori navodi da je Crna Gora otvorila nekoliko poglavlja u pregovorima sa EU, ali da će vrlo kompleksna biti poglavlja 23 i 24.

Navodi se da se premijer Milo Đukanović 2012. godine vratio na državnu funkciju nakon dvije godine odsustva iz Vlade.

Pozicija DPS-a ne može biti neuzdrmana, kao što je to bilo u prošlosti, i to iz nekoliko razloga. Crnogorska vlast je pod pritiskom EU da pokaže veću volju da se pozabavi korupcijom, depolitizacijom sudstva i da osigura slobodu medija, navodi se u tekstu.

Podvučeno je da je u pregovorima sa EU Crna Gora otvorila pregovore u pet poglavlja, uključujući poglavlja 23 i 24, koja se odnose na sudstvo, ljudska prava, organizovani kriminal i korupciju.

Povećan stepen transparentnosti i veća mogućnost nadzora nad radom državnih organa, kao i mogućnost ozbiljnih istraga korupcije na visokom nivou, predstavljaju važan izazov za DPS da opstane na vlasti, koja traje više od dvije decenije. Takođe, Vlada je pod stranim pritiskom da dovede do fiskalne konsolidacije, mada će rast poreskih prihoda vjerovatno ostati slab, ukazao se u tekstu.

Londonski institut podsjeća da je DPS, stranka premijera Đukanovića, na vlasti od kraja komunističkog režima, odnosno već skoro 25 godina.

Uz pritisak Evropske unije, kako se ističe, postoje i sve veći problemi u koaliciji na vlasti, gdje je Socijaldemokratska partija bila u savezu sa opozicionom Pozitivnom na lokalnim izborima u Podgorici i usprotivila se nekim vladinim projektima.

Opozicija se nadala da bi potez SDP-a mogao značiti raspad vladajuće koalicije na državnom nivou i vanredne parlamentarne izbore, ali te nade su, makar zasad, iznevjerene, stoji u tekstu.

DPS i SDP su nakon višemjesečne političke krize u Podgorici formirali lokalnu koaliciju i najavili promjene u savezu na državnom nivou. Uprkos tome što je NVO sektor isticao da bi koalicioni sporazum mogao da tretira samo tri funkcije gradonačelnika, predsjednika Skupštine glavnog grada i sekretara Skupštine, a da sve ostale funkcije idu na javni konkurs, obje partije su bukvalno razgrabile funkcionerska mjesta.