Crna Gora i NATO: Francusko NE i dalje na snazi

Malo je vjerovatno da će se prije ministarskog samita NATO-a u decembru konačno znati da li će Crna Gora dobiti pozivnicu, iako predstavnici vlasti, njoj naklonjeni mediji i satelitske stranke ocjenjuju da je nakon poruka potpredsjednika SAD Džozefa Bajdena članstvo u Alijansi praktično gotova stvar.

Mišljenje da u ovom trenutku ne treba širiti NATO, da je zvanično poznato, nije promjenila ni Francuska kao uticajna članica alijanse. Takođe, dosadašnja praksa pokazuje da nije neuobičajeno da se važne odluke donose u posljednjem momentu, praktično na samom samitu.

Američki potpredsjednik Bajden je u ponedjeljak u telefonskom razgovoru premijeru Milu Đukanoviću kazao da SAD pot državaju članstvo Crne Gore u NATO-u „pod uslovom da Crna Gora nastavi da sprovodi reforme i ojača podršku javnosti pristupanju NATO-u“. Bajden je tada pohvalio reforme u obavještajnom sektoru i vladavini prava i pozvao premijera da “nastavi da traži načine za jačanje napora u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”.

Đukanović je nakon razgovora za Bajdenom kazao da sada sa “mnogo više izvjesnosti možemo reći” da će Crna Gora u decembru dobiti pozivnicu, kao i da podrška SAD “predstavlja priznanje za postignuto i podsticaj za nastavak reformi”.

Uoči iščekivanja decembra u prilog Crnoj Gori ne ide činjenica da predsjednik Francuske Fransoa Oland kroz javne nastupe nije pokazao promjenu stava da NATO ne treba da se dalje širi u ovom trenutku.

Oland je u martu poručio da je “za sada” stav Francuske “da se odbiju sve aplikacije zemalja koje bi u nekom trenutku mogle željeti da se pridruže NATO-u, jer vjeruju da alijansa ne treba da se širi u ovom trenutku”.

Đukanović je kasnije tvrdio da je Oland govorio u kontekstu rješavanja problema na relaciji NATO i Rusija zbog krize u Ukrajini, nakon čega je iz kabineta francuskog predsjednika saopšteno da u alijansi postoji saglasnost da nijedna od četiri zemlje koje su kandidati za članstvo nijesu spremne da se pridruže NATO savezu.