IN4S

IN4S portal

Četiri tradicionalna vaskršnja jela na trpezi pravoslavnih Rusa

1 min read
U crkvi se vjernicima u Svijetlu subotu posle molitve dijeli vaskršnji kvasni hleb artos, koji je sedam dana stajao u hramu, i koji simbolizuje Hristovo tijelo, a kod kuće se pravi kulič.
Pasha

foto: Legion Media

Centralno mjesto na vaskršnjoj trpezi zauzimaju farbana jaja, osvećena u crkvi, sirna pasha i kulič. Danas malo ko zna da su u staroj Rusiji imućni vjernici na sto iznosili 48 jela, prema broju dana vaskršnjeg posta.  Istoričar ruske kuhinje Vilijam Pohlebkin u svojoj knjizi „Kuhinja vijeka“ među tradicionalnim jelima na svečanoj trpezi navodi punjeno jagnje, prase s kašom, ćurku s krompirom, šunku i meso pečeno u komadu, kisele krastavce i kupus, kao i marinirane pečurke. Kao dodaci nezaobilazni su džem od brusnice, ren, senf, a za jaja služena je posebno spremljena crna so. Pilo se crno suvo vino i slatko kagor, a djeca su se posebno radovala želeu od kljukve. Dakle, da pređemo na glavna vaskršnja jela.

Pasha

foto: Legion media

Sirna pasha je tradicionalni vaskršnji desert u obliku zarubljene piramide koja simbolizuje Grob Gospodnji. Na vrhu poslastice ispisuje se „HV“, prva slova sintagme Hristos vaskrse kojom se pravoslavni vjernici na taj dan pozdravljaju.

Osnovni sastojci za sirnu pashu su mladi sir, maslac, kisela ili slatka pavlaka i suvo grožđe. U ovaj slatkiš dodaju se orašasti plodovi i kandirano voće. Smjesa za poslasticu može da se kuva ili posluži sirova.

Kulič

foto: Legion media

U crkvi se vjernicima u Svijetlu subotu posle molitve dijeli vaskršnji kvasni hleb artos, koji je sedam dana stajao u hramu, i koji simbolizuje Hristovo tijelo, a kod kuće se pravi kulič.

Postoji mišljenje da je na pojavu ruskog slatkog vaskršnjeg hleba kuliča uticala slovenska tradicija pravljenja obrednog hleba od kvasnog testa uoči setvenih radova. I dok nas danas kulič asocira isključivo na Vaskrs, u prošlosti se pekao nekoliko puta godišnje, za velike praznike, vezane za smjenu godišnjih doba. Pritom još u 19. veku kulič nije imao formu i više je ličio na ukrašeni okrugli obredni hleb karavaj, a karakteristični cilindrični oblik dobio je sredinom 19. veka. Sam naziv kulič datira iz perioda 17-18. veka, a pre toga u Rusiji pekla se otvorena pita s nadjevom – „perepeči“. Ovo jelo sačuvalo se do naših dana u udmurtskoj kuhinji.

 Savremeni kuliči prave se od kvasnog testa u obliku cilindra, ukrašavaju glazurom, orašastim plodovima i figurama od tijesta.

Tvrdo kuvana jaja

foto: Legion media

Običaj bojenja jaja na Vaskrs vezan je sa doživljajem jajeta kao ponovnog rođenja i izvora novog života koji je Hristos donio. Danas se u prodaji može naći mnoštvo farbi za jaja, ali mnogo je ljepše kada se oboje onako kako je to nekada rađeno, recimo u lukovini, ili pomoću cvekle, ako se ukrase peršunovim lišćem ili obmotaju koncima.

Makovnjača

foto: Viktorija Drej

Prazničnu trpezu oduvjek je krasila i pita sa makom, pa je tako i danas. Vjeruje se da ona porodici donosi blagostanje i imetak. Može se praviti kao obična pita, sa ravnomjerno raspoređenim makom u cijelom tijestu ili tako što se prvo savije rolna sa makom, čiji se krajevi zasjeku, spoje u krug, narežu i potom se formira pita u obliku cvijeta.

Izvor: https://rs.rbth.com/recepti/85716-cetiri-jela-vaskrs-trpeza-pravoslavni-rusi
Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *