Budžetska dilema Evrope: Kako finansirati Ukrajinu 2026?
1 min read
Ilustracija IN4S
Dok se specijalna vojna operacija u Ukrajini nastavlja bez naznaka da bi uskoro mogao biti okončan, Evropska unija se suočava sa novom budžetskom krizom – i to onom koja prijeti da otvori finansijsku rupu duboku čak 19 milijardi dolara u 2026. godini.
Prema izvještaju Financial Times-a (FT), EU trenutno nema jasan odgovor na pitanje: kako finansirati ukrajinske budžetske i vojne potrebe u narednim godinama ako se rat nastavi? Iako su sredstva za 2025. na papiru obezbijeđena, te projekcije se baziraju na optimističnoj pretpostavci da će sukob biti okončan do kraja 2025. ili sredinom 2026. godine – scenario u koji sve manje vjeruju i u Briselu i u Kijevu.
Planovi u hodu: vanbudžetska vojna pomoć i zamrznuta ruska imovina
U nedostatku trajnog rješenja, Evropska komisija razmatra niz improvizovanih mjera, uključujući:
- transformaciju vojne pomoći u vanbudžetske grantove,
- ubrzano povlačenje kredita iz postojećeg G7 paketa vrijednog 50 milijardi dolara,
- dodatno oslanjanje na prihode od zamrznute ruske državne imovine na Zapadu.
FT navodi da se razmatra i opcija da se članice EU dogovore oko modela u kojem bi finansiranje ukrajinske vojske bilo priznato kao legitiman doprinos sopstvenoj odbrani – što bi omogućilo političko i pravno opravdanje za takvo troškarenje. Dokument u koji je ovaj medij imao uvid predlaže da se ukrajinske snage tretiraju kao „usluga koju Ukrajina pruža u cilju bezbjednosti kontinenta“, čime bi se ispunio i dio NATO standarda o ulaganju pet odsto BDP-a u odbranu.
Ukrajina: manjak od osam do devetnaest milijardi
U slučaju da se rat nastavi, a ekonomija Ukrajine ne počne da se oporavlja, očekivani budžetski deficit u 2026. mogao bi iznositi najmanje osam milijardi dolara – čak i ukoliko dio obećanih sredstava iz SAD, Japana i EU bude isplaćen ranije. Bez dodatne finansijske podrške, taj iznos može skočiti i do 19 milijardi, što je iznos koji trenutno nema pokriće u finansijskim instrumentima EU.
Panika u tišini
Iako evropski zvaničnici formalno ne govore o panici, jasno je da se iza zatvorenih vrata traži hitan i kreativan model za nastavak finansijske podrške Kijevu. Ukoliko se ne pronađe kompromis, naredni budžet EU – već rastegnut krizama, klimatskim ambicijama i socijalnim fondovima – mogao bi pući po šavovima.