Borovinić Bojović: Crna Gora spremna da dobije predsjednicu i premijerku

Crnogorsko društvo je spremno da dobije prvu predsjednicu države, ali i premijerku, ocijenila je bivša ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, navodeći da su predstojeći izbori prilika da se napredna politička elita vizionarski objedini pod imenom jedne žene.

Istraživanje koje je u martu sproveo Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) pokazalo je da je, i pored uvođenja sistema kvota koji doprinosi većoj zastupljenosti žena na izbornim listama, učešće žena u politici u Crnoj Gori i dalje na nedovoljnom nivou.

Borovinić Bojović je u intervjuu Agenciji Mina, na pitanje šta je glavni razlog nedovoljnog učešća žena u političkom životu u Crnoj Gori, kazala da su, kada su premise pogrešne, naopaki i zaključci.

Prema njenim riječima, o učešću žena u politici uvijek se govori kroz prizmu procenata njihove zastupljenosti na koje obavezuju neki standardi.

„A, mi nijesmo brojevi i ne ne smijemo dozvoliti da postanemo cifre kojima se lideri političkih organizacija služe da bi nekome kazali da su ispunili neke formalnosti. Nažalost, do sada se na žene u politici uvjek tako gledalo“, kazala je Borovinić Bojović.

Kako je navela, svi politički lideri će se pohvaliti brojem žena u predsjedništvima stranaka, poslaničkim klubovima ili u Vladi, i predstaviti ih procentima, a nijedan se nikada neće pohvaliti njihovim ličnim imenima i znanjem.

„Svjedoci smo, stoga, da su pozicije koje dame “pokrivaju” ili marginalne funkcije ili im se, s druge strane, što se takođe dešava, dodjeljuje “vruć krompir” kojim niko drugi ne želi da se bavi“, rekla je Borovinić Bojović.

Na pitanje šta je nju, kao osobu koja već ima uspješnu karijeru, motivisalo da budete dio prethodne Vlade, ona je kazala da je, kao ljekar koji je aktivan sudionik crnogorske svakodnevice na koju nije imuna, imala želju da najširoj javnosti pomogne na način kojim dvije decenije liječi ljude u ambulanti.

„Metaforički govoreći, osjećala sam da je naša država 2020. godine bila na “aparatima” i da sam imala ljudsku i profesionalnu obavezu da uložim lično znanje u njen oporavak“, rekla je Borovinić Bojović.

Najlakše je, kako je navela, bilo ostati po strani.

„Ali ja takav put nikad ne biram. Žrtvujući porodični život, izlažući se užasnim neprijatnostima koje su bile politički motivisane, radila sam najbolje što znam i umijem“, kazala je Borovinić Bojović.

Ona je istakla da je ponosna na rezultate i na kompletan njen tim koji je, kako je navela, sačinjen od znalaca različitih profesija, vjera i nacija.

„Ministarstvo zdravlja je bilo Crna Gora u malom. To je preduslov svakog boljitka“, dodala je Borovinić Bojović.

Upitana da li se ikada pokajala zbog takve odluke, i ako jeste – zbog čega, Borovinić Bojović je kazala da je razmišljala o tome u situacijama kada je, kako je navela, bila meta jeftinih instrusanih marginalaca.

„A usljed njihovog straha od mog eventualnog političkog angažmana, zbog čega su patila moja maloljetna djeca i vremešni roditelji“, dodala je Borovinić Bojović.

Međutim, kako je navela, kada bi vidjela reakcije najšireg javnog mnjenja, a za to nikada nije trebalo duže od pet minuta, dobijala je dodatnu snagu i jače motive da nastavi da se borim za zdravu Crnu Goru.

„Inspiriše me lična želja da živimo u medicinski i sociološki zdravijoj zemlji“, pojasnila je Borovinić Bojović.

Upitana da li planira da se politički angažuje, i ako planira – koji će politički subjekt biti njen izbor i zbog čega, ona je kazala da je više puta govorila o tome da nije preporučljivo da ljekar pripada nekoj partiji, iz prostog razloga što biti ljekar na neki način znači biti misionar.

Kako je navela, uvijek i svuda, 24 sata dnevno, ljekar je zapravo na zadatku, uvijek i prema svima mora biti isti, jednako posvećen, do kraja humanista, i od toga nema više i časnije dužnosti.

„Ali, naravno, kao što sam svojevremeno prihvatila funkciju ministarke zdravlja, sa željom da dam lični doprinos borbi za bolje sjutra svih građana Crne Gore, isto bih, ukoliko bi bilo svrsishodno, bez razmišljanja i ne štedeći se prihvatila da se angažujem i pružim maksimum“, kazala je Borovinić Bojović.

Na pitanje koliko je ženama u Crnoj Gori, koje su se opredijelile za bavljenje politikom, teško da opstanu na dominantno muškoj političkoj sceni i kakve su njihove šanse da napreduju u političkoj hijerarhiji, ona je rekla da nikad nije bila politički angažovana.

„Međutim, ako bih se odlučila na takav korak, sigurno ne bih dozvolila da bilo kome poslužim kao “ikebana”. To zna svako sa kim sam radila. I, nikada nijesam osjetila podozrenje kolega zbog svoje profesionalne ratobornosti“, navela je Borovinić Bojović.

Upitana da prokomentariše to što su žene koje se bave politikom sve češće izložene brutalnim napadima na društvenim mrežama i u pojedinim medijima, neprimjerenim i mizoginim, često i vulgarnim komentarima, ona je ocijenila da je u pitanju strah od uspješnih žena.

„Uzrok takvih odurnih i organizovanih napada je strah od uspješnih žena koje nijesu nikada bile, niti će ikada biti na njihovoj strani. Hajke su uvijek usmjerene na žene koje ne mogu da ni da kupe, ni da potkupe. Njihov problem je što ne mogu da ućutkaju pametne i hrabre žene“, ocijenila je Borovinić Bojović.

Prema njenim riječima, u Crnoj Gori funkcionišu različite organizacije koje, pod plaštom nekih naprednih vrijednosti, imaju zadatak da satru svakog pojedinca, posebno žene koje pokažu odlučnost da se bore za sveopšti napredak, i koje će im ukinuti višedecenijske monopole.

„Bila sam spremna, a spremna sam i dalje da plaćam takvu cijenu. S druge strane, uvjek sam raspoložena da prihvatim konstruktivne kritike, bez obzira na adresu sa koje dolaze“, kazala je Borovinić Bojović.

Na pitanje da li je crnogorsko dovoljno zrelo da konačno, nakon što već ima ženu na čelu parlamenta, dobije i predsjednicu države, odnosno premijerku, ona je kazala da smatra da jeste.

„Crna Gora je spremna da dobije prvu predsjednicu države, ali i premijerku. Izbori koji su pred nama su, moguće, povod da se napredna politička elita vizionarski objedini pod imenom jedne žene“, zaključila je Borovinić Bojović.

Tekst je urađen u sklopu projekta koji agencija MINA realizuje sa Centrom za monitoring i istraživanje, a koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.

Izvor: RTCG