Ruska rublja je u aprilu ocijenjena kao najprofitabilnija valuta imajući u vidu da je proteklog mjeseca ojačala za 12,8 odsto u odnosu na dolar, smatraju analitičari Blumberga.

 

Glavna ekonomistkinja Rojal banke iz Škotske zadužena za Rusiju Tatjana Orlova ocijenila je da se uspjeh rublje u ovom kvartalu može preslikati i na naredni. Ona smatra da bi rublja do kraja juna mogla da ojača za dodatnih 5,1 odsto.

Prošle godine ruska nacionalna valuta je zbog strmovitog pada bila svrstavana u jednu od najlošijih valuta, dok je situacija danas dijametralno suprotna.

Podsjećanja radi, nešto ranije su analitičari „SI-EN-EN Mani“ u svojim analizama prognozirali da je sada najbolje vrijeme za ulaganje u Rusiju. Iako postoji vjerovatnoća da će zapadne zemlje pooštriti sankcije Rusiji, situacije na berzi, sa nacionalnom valutom i sa obligacijama se poboljšava.

Stara ljubav ne rđa

Ministarstvo finansija SAD je nedavno konstatovalo da Azija, Evropa i Južna Amerika ubrzano pokušavaju da se otarase nekada popularnih američkih hartija od vrijednosti i da ih zamijene za zlato.

Kina je, primjera radi, prodala obveznice u vrijednosti od oko 50 milijardi dolara i time bez griže savjesti prepustila vodeće mjesto po količini američkih obveznica Tokiju.

Moskva je takođe prodala obveznice u vrijednosti od 56,5 milijardi dolara i na taj način umanjila količinu hartija od vrijednosti SAD na pola. Pored Kine i Rusije američke obveznice su počele da prodaju i Tajland, Tajvan, Čile, Izrael i Norveška.

Stručnjaci različito komentarišu ove promjene na tržištu obveznica. Sa jedne strane, neki smatraju da vodeće svjetske zemlje ne vjeruju više u dolar, ali ni u američku ekonomiju generalno. Sa druge strane, kada su analitičari malo dublje zakopali u problematiku obveznica, pokazalo se kolika je realna vrijednost duga Vašingtona. Samim tim, ekonomisti iz Centralnih banaka raznih država su shvatili da sve te američke obaveznice mogu u jednoj sekundi da budu obezvrijeđene, a jedino što bi moglo da posluži kao adekvatna zamjena jeste zlato.

Upravo zbog toga su u poslednjih pola godine centralne banke vodećih zemalja poput Rusije, Indije i Kine aktivno počele da kupuju dragocjeni metal i na taj način su uticali da potražnja za zlatom skoči za 15 odsto.