BlackRock: „Duboka država“ ili kako je nastao narativ o “najmoćnijoj firmi na planeti”

BlackRock je najveći svjetski upravljač imovinom: firma sa sjedištem u Njujorku, koju vodi Lari Fink, upravlja imovinom klijenata (penzioni fondovi, osiguravajuće kuće, centralne banke, mali ulagači preko fondova i ETF-ova). Pored klasičnog upravljanja sredstvima, BlackRock prodaje i tehnologiju za upravljanje rizikom i portfeljima (platforma Aladdin) drugima u finansijskoj industriji. Prema kvartalnim izvještajima za 2025, ukupna imovina pod upravljanjem je oko 11+ biliona dolara.

Poseban izvor uticaja je upravo Aladdin – softver/platforma za procjenu rizika i upravljanje portfeljima koju koriste brojne institucije, a koji BlackRock povezuje i sa privatnim tržištima (eFront) i oblakom Microsoft Azure. 

Teorije zavjere?

Ispod sabiramo narative koji su stekli ogroman doseg na društvenim mrežama i u dijelu alternativnih medija. Neke teze potiču od kritičkih, ali respektabilnih nezavisnih autora (npr. anti-monopolistički analitičari), dok druge dolaze iz svijeta internet izvora. 

“BlackRock + Vanguard + State Street kontrolišu sve korporacije (i samim tim – svijet)”

Tri giganta (“Big Three”) kao najveći pasivni vlasnici u skoro svim korporacijama S&P 500, navodno diktiraju politiku svim kompanijama i utiču na politiku država.

Šta kažu nezavisni kritičari: Anti-monopolistički autori poput Meta Stolera i tink-tenkova kao American Economic Liberties Project godinama upozoravaju na koncentraciju vlasništva i “zajedničko vlasništvo” (common ownership) koje može slabiti konkurenciju i pojačavati političku moć velikih upravljača imovinom. Ovo nije puka zavjera – to je stvarna rasprava u akademiji, politici i regulativi. 

Šta kažu regulatori i mejnstrim: Antitrust organi SAD (Ministarstvo pravde/FTC) nedavno su, prvi put, na sudu nagovijestili da “veliki fondovi” možda krše antitrust zakone u energetskom sektoru zbog uticaja na više konkurenata istovremeno – što pokazuje da se tema seli iz publicistike u pravne procese. Ipak, slučaj još traje; BlackRock negira kršenje zakona.

“Kupuju sve kuće da bismo svi postali podstanari”

BlackRock, navodno, masovno kupuje porodične kuće u američkim gradovima i diže cijene stanovanja.

Šta kažu ekonomski novinari: Više novinarskih analiza pokazalo je da veliki institucionalni kupci imaju primjetan, ali i dalje ne veliki udio u ukupnom tržištu porodičnih kuća; BlackRock konkretno ne kupuje pojedinačne kuće – firma kaže da učestvuje kroz komercijalnu nekretninsku imovinu i hipotekarne hartije. 

 “BlackRock je iza ratova/Ukrajine da bi zaradio na obnovi”

Firma je, navodno, tajni korisnik rata u Ukrajini, koji “režira” da bi preuzela zemlju/resurse.

Šta je stvarno poznato: Javni dokumenti pokazuju da je ukrajinska vlada 2022–2023. angažovala BlackRock-ov savjetnički odjel (FMA) – uz JPMorgan i druge – da pomognu u dizajnu fondova/ramova za privlačenje privatnog kapitala za obnovu. To su navodno savjetnički ugovori; u javnosti nema dokaza da BlackRock “posjeduje ukrajinsku zemlju” ili nameće političke uslove.

“Maui/požari/smart-gradovi – BlackRock stoji iza svega”

Požari na Mauiju 2023. su navodno namjerno podmetnuti radi otimanja zemlje, a iza toga stoje korporacije i investitori poput BlackRock-a.

Šta zvanično znamo: Istražni izvještaji demantovali su lavinu tvrdnji (npr. “plave stvari preživljavaju lasere”, “kuće slavnih misteriozno pošteđene”, itd.). Istovremeno, jeste dokumentovano da su se javili “predatorski” posrednici koji su zvonkali vlasnicima ponudom za otkup zemlje.

“BlackRock diriguje vladama preko centralnih banaka i FED-a”

Tokom kriza BlackRock dobija državne poslove i tako “vladane” štampanjem novca.

Naime, Tokom 2008. i 2020. FED i druge institucije zaista su angažovale BlackRock FMA da operativno sprovodi kupovine obveznica/ETF-ova u cilju stabilizacije tržišta – što je izazvalo kritike zbog sukoba interesa, jer BlackRock dominira tržištem korporativnih obvezničkih ETF-ova. FED i BlackRock tvrde da su interesi čuvani (npr. odricanje od naknada na kupljene BlackRock ETF-ove u tim programima). To ostaje politički sporno, ali nije tajno.

Šta znamo zvanično i iz mejnstrim izvora

Poslovanje i proizvodi: BlackRock je multinacionalni upravljač imovinom; njegov iShares je najveća ETF platforma u svijetu. Tehnološki biznis (Aladdin) prodaje “operativni sistem” za upravljanje portfeljem brojnim institucijama. Kompanija nastavlja kupovine u oblasti podataka (npr. akvizicija Preqin-a 2024. radi jačanja privatnih tržišta unutar Aladdin ekosistema).  Glasačka moć i ESG: “Big Three” imaju značajan uticaj preko glasanja na skupštinama akcionara u ime klijenata. Nakon političkih napetosti oko ESG-a, BlackRock je proširio program “Voting Choice” – klijenti mogu birati različite politike glasanja. I dalje traje debata između onih koji smatraju da su previše “aktivistički” i onih koji tvrde da ne čine ni približno dovoljno po pitanju klime. Antitrust i energetika: U 2024/2025. pojavile su se formalne pravne inicijative koje dovode u pitanje “zajedničko vlasništvo” u energetskom sektoru; to je proces u toku i ne postoji konačan sudski epilog.  Aladdin i “sistemski uticaj”: Aladdin (uključujući module za klimatski rizik) je široko prisutan u industriji; miješanje finansija i tehnologije jača BlackRock-ov ekosistem.

Šta BlackRock otkriva o prirodi globalne moći

Ako se posmatra hladno i tehnički, BlackRock je “samo” privatni menadžer imovine. Ali ako pogledamo širu sliku – njegovo prisustvo u svim korporacijama, njegovu ulogu u kriznim trenucima kada uskače da radi posao centralnih banaka, njegovu savjetničku poziciju u državama koje prolaze kroz ratove i obnove – onda je jasno zašto nezavisni novinari i alternativni mediji govore o “dubokoj državi”, “nevidljivoj vladi” i “korporativnom totalitarizmu”.

• Kada je Federalne rezerve angažuju BlackRock da upravlja programima kupovine obveznica (2008. i 2020.), oni time daju privatnoj korporaciji pristup srcu monetarnog sistema. To nije više “samo biznis”, već direktan upliv u ono što bi morala biti isključivo javna funkcija.

• Kada Ukrajina angažuje BlackRock da osmisli okvir za obnovu, onda jedna korporacija, preko savjetničke uloge, dobija uticaj nad budućnošću čitave države u ratu. I ma koliko ugovor bio formalno “samo savjetnički”, ostaje činjenica da privatni kapital postaje arbitar sudbine javnih dobara.

• Kada BlackRock drži udele u gotovo svim korporacijama S&P 500, onda je logično zapitati se: ako isti igrač ima akcije i u konkurenata i u njihovim dobavljačima – gdje je onda slobodno tržište? Ovdje više nije riječ o klasičnom kapitalizmu, nego o koncentrisanoj strukturi koja liči na kartel.

• Čak i na Balkanu, pa i u Srbiji, BlackRock se pojavljuje u vlasničkoj strukturi (preko ETF-ova u državnom dugu, preko pasivnih ulaganja u multinacionalne korporacije poput Rio Tinto). To pokazuje da njihova mreža zahvata i male ekonomije – bez da su građani ikada imali priliku da glasaju o tome ko će im biti kreditor ili investitor.

Nezavisni i alternativni mediji su u pravu kada kažu: ovdje nije riječ samo o finansijama, nego o strukturi globalne moći. BlackRock nije “kompanija kao sve druge”, već instrument kroz koji se kapital koncentriše u nekoliko ruku. Da li ta koncentracija omogućava tiho oblikovanje politika, tržišta i čak budućnosti čitavih država? Ostaje otvoreno pitanje.