Bjelajac: Hrvatska živi po pravilima ustaške NDH

Načinom na koji reaguje na aktuelne događaje, počevši od rehabilitacije Alojzija Stepinca, preko događaja u Srbu, gdje je država tolerisala divljanje proustaških i profašističkih ekstremista, Hrvatska pokazuje da je spremna da izvrši reviziju istorijske slike NDH.

Ovako istoričar Mile Bjelajac za „Novosti“ komentariše burne događaje u Hrvatskoj, koji se nižu jedan za drugim, a svi imaju zajedničku osobinu – relativizuju zločine učinjene nad Srbima.

„Pitam se da li ćemo doživeti da se obori „komunistički proces“ i Ljubi Milošu, nekadašnjem upravniku logora Jasenovac, koji se poslije bjekstva vratio u Hrvatsku 1947. Tada je uhapšen i osuđen 1948. na smrt, kao i Erih Lisak prije toga, kome je sada uz Stepinčev proces, takođe, oborena presuda“, navodi Bjelajac.

Prema njegovim riječima, ukidanje presude Branimiru Glavašu, optuženom za ubijanje Srba u Osijeku, je ruganje pravdi.

„Kao da se vraćamo u devedesete. U Hrvatskoj je bilo uništeno ili oskrnavljeno oko 5.000 spomenika i obilježja antifašističke borbe, dok su obilježja poražene NDH i njeni lideri postali prihvatljivi simboli. Na tlu Hrvatske još od prve polovine 19. vijeka postoje ideje ili stanje duha, ako hoćete, koje će izvršiti pripremu za „rješavanje“ srpskog pitanja u NDH. Ko su oci toga, pojedini politički faktori, to je istorijski nesporno utvrđeno. Jugoslavija je dva puta bila zemlja pomirenja, a njenim rušenjem otvarao se prostor ekstremnim rješenjima“, navodi Bjelajac.

On je ukazao da se ćuti se o onome što je urađeno Srbima u Hrvatskoj tokom zločinačkih akcija „Bljesak“ i „Oluja“.

„Bez „Bljeska“ i „Oluje“ nije moglo biti radikalnog etničkog čišćenja srpskog stanovništva sa područja današnje Hrvatske. To čišćenje i redukovanje Srba na zanemariv procenat, poslije rata doživljavano je kao velika tekovina koja se ne smije ugroziti. O tome svjedoče javni govor, istupanje poslanika u Saboru, političkih ličnosti pa i kulturnih radnika. Drugim riječima, učiniti sve da se izbjegli više nikada ne vrate. U toj funkciji je niz sitnih postupaka koji stvaraju psihozu nepovjerenja, straha i besperspektivnosti ukoliko se ne promijeni ime i vjera. Prema popisu stanovništva 1991. od 4.784.265 stanovnika, Srba je bilo 581.663 (12 odsto) i Jugoslovena 106.042 (6 odsto). A danas?“, kazao je Bjelajac.