Bečić: Đukanoviću smetaju svi koji žele slobodne i fer izbore

Volja građana na predstojećim izborima naredne godine neminovno mora biti izražena na slobodan način i u demokratskom ambijentu, poručili su iz Demokratske Crne Gore.

Ta stranka je danas predstavila radnu verziju zakona o nadzoru nad ostvarivanjem sloboda i prava građana na izborima u 2016.godini (Lex specialis), koji je sastavni dio Plana Demokrata za izlazak iz političke krize u kojoj se nalazi Crna Gora.

Lider Demokratske Crne Gore, Aleksa Bečić, kazao je da je nezamislivo je da je Crna Gora jedina država u Evropi koja već 12 mjeseci ne može da organizuje izbore.

“Odnosno, zemlja koja je suspendovala pravo lokalnih skupština i državnog parlamenta da mogu skratiti mandat i omogućiti ustavno pravo građanima da biraju“, kazao je Bečić na konferenciji za novinare.

On je rekao da je cilj nacrta zakona koji su pripremili ustanovljenje mehanizama koji će obezbijediti kontrolu pune implementacije izbornog zakonodavstva na predstojećim izborima, kao i obrazovanje reprezentativnog tijela koje će imati ovlašćenja da najhitnije postupa po pritužbama za zloupotrebe državnih resursa i povrede biračkih prava.

Taj akt je, kako je kazao, konkretan doprinos Demokrata dijalogu i stvaranju uslova za fer i slobodne izbore.

On je rekao da premijeru Milu Đukanoviću smetaju svi koji žele slobodne i fer izbore, i da ne želi da se napravi nijedan korak u tom pravcu.

„Dokaz za to je činjenica da 18 mjeseci izvršna vlast, na čijem je on čelu, ne implementira set izbornih zakona koji je donijela Skupština radi vraćanja povjerenja u izborni proces“, kazao je Bečić.

Prema njegovim riječima, zato je jasno ko su Đukanoviću poželjni partneri, a ko protivnici.

„Ostavljamo im da biraju, ili slobodne i fer izbore, ili bojkot izbora i proteste, uključujući i sam dan izbora, zajedno sa građanima i svim društveno-političkim subjektima koji istinski žele promjene“, poručio je Bečić.

Poslanik Neven Gošović kazao je da volja građana na predstojećim izborima naredne godine neminovno mora biti izražena na slobodan način i u demokratskom ambijentu.

„Slobodni i demokratski izbori podrazumijevaju eliminaciju zloupotreba, potpunu primjenu izbornog zakonodavstva i efikasnu primjenu krivično-procesnog zakonodavstva koje sankcioniše povredu izbornih prava“, precizirao je Gošović.

On je kazao da je nacrtom zakona koje su pripremili predviđeno formiranje posebnog skupštinskog odbora za nadzor nad ostvarivanjem sloboda i prava učesnika na izborima.

Odbor bi, kako je pojasnio, imao zadatak da prati primjenu zakona koji se odnose na ostvarivanje tih prava, da razmatra i postupa po svim pritužbama za zloupotrebe državnih resursa i ovlašćenja i povredu izbornih prava, i da prati postupanje nadležnih organa za otklanjanje nepravilnosti utvrđenih po podnesenim pritužbama.

„Mehanizmi koji su predviđeni zakonom obezbjeđuju efikasan rad tog odbora po podnesenim pritužbama“, kazao je Gošović.

On je naglasio da su predviđeni veoma kratki rokovi za postupanje odbora po pritužbama.

„Svaka pritužba mora imati za epilog tačno utvrđeno činjenično stanje“, rekao je Gošović.

On je pojasnio da pritužbu odboru može podnijeti svako ko smatra da je povrijeđeno njegovo izborno pravo, da je došlo do zloupotrebe državnih resursa u izborne svrhe ili do neizvršavanja zakonskih obaveza.

Prema njegovim riječima, suština je da građani slobodno mogu podnositi pritužbe tom tijelu.

„I da oni ni u kom slučaju ne mogu biti dovedeni ni u kakav nepovoljan položaj“, dodao je Gošović.

On je kazao da će svaka sjednica odbora biti otvorena za medije, što će omogućiti da javnost ima uvid u rad tog tijela, čime se, kako je pojasnio, podstiče odgovornost svakog člana odbora za njihov rad.

„Radnom verzijom ovog zakona se ni u kom slučaju ne derogiraju prava i ovlašćenja organa za sprovođenje izbora, odnosno za vršenje kontrole i nadzora izbornog procesa, niti pravo i obaveze bilo kog organa ili organizacije utvrđenog posebnim zakonom“, naglasio je Gošović.

On je kazao da bi odluku o obrazovanju odbora Skupština donijela u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu zakona, a to tijelo bi prestalo sa radom danom utvrđivanja konačnih rezultata izbora.

Potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica kazao je da je predlogom zakona predviđeno da odbor bude autoritani organ koji će obavljati, ne samo parlamentarni, nego i građanski i institucionalni nadzor nad ostvarivanjem izbornih prava.

„Odbor bi činila po tri člana iz parlamentarne većine i opozicije, vrhovni državni tužilac, zaštitnik ljudskih prava, predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije i tri člana iz nevladinih organizacija“, precizirao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, sjednicama bi, bez prava odlučivanja, prisustvovali i direktor Direktorata državnog trezora, predsjednik Savjeta Radio televizije Crne Gore i načelnik Službe za informacione tehnologije u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

„Predsjednik odbora bi, po funkciji, bio predsjednik Skupštine“, dodao je Koprivica.

Predlog zakona i Plan za izlazak iz krize biće, kako je najavljeno, proslijeđen svim političkim subjektima koji imaju poslanike u Skupštini Crne Gore, diplomatskom koru i nevladinim organizacijama.