Baltičke države su počele da kupuju više ruske struje nego ranije, uprkos odluci o ograničenju na uvoz
1 min read
Foto: Piksabej
Baltičke zemlje nastavljaju da kupuju struju od Rusije i čak su udvostručile isporuke u martu u odnosu na januar, izvestio je letonski televizijski kanal TV3.
Obim kupovine je porastao na skoro 600.000 megavat-sati, uprkos odluci sistemskih operatera Letonije , Litvanije i Estonije da uvedu ograničenja na uvoz ruske struje.
„Da bi se izvukla iz zavisnosti od ruske struje, Estonija će izgraditi mali modularni reaktor. Letonija se još nije pridružila projektu, ali istražuje mogućnosti“, prenosi TV kanal.
Zauzvrat, ministar privrede Letonije Janis Vitenbergs rekao je da je implementacija projekta estonske kompanije Fermi Energia „još uvek veoma daleko“. Latvenergo je potvrdio da ne odustaje od ideje o izgradnji malog reaktora, ali i dalje proučava uticaj nuklearne energije na ukupno energetsko tržište.
Početkom marta je objavljeno da su baltički operateri elektroenergetske mreže Elering, AST i Litgrid smanjili kapacitet za uvoz električne energije iz Rusije na 300 megavata. Kako je kasnije primetio letonski premijer Krisjanis Karins , isključenje zemlje iz ujedinjene električne mreže sa Rusijom i Belorusijom ometaju fizička ograničenja.
2018. godine, baltičke države , Poljska i Evropska komisija potpisale su politički sporazum u Briselu o sinhronizaciji električnih mreža tri baltičke zemlje sa onima u kontinentalnoj Evropi . Očekuje se da će do 2025. godine morati konačno da napuste energetski prsten BRELL (Belorusija, Rusija, Estonija, Letonija, Litvanija) i da se povežu na energetski sistem kontinentalne Evrope, što će im omogućiti da ostvare „energetsku nezavisnost od Rusije“.
