„Njihova se prava, slobode i dostojanstvo krše u sramnoj tišini mnogih u svijetu. Sa krizom prouzrokovanom virusom korona oni su sada dvostruko ugroženi, jer ako se virus bude proširio po srpskim sredinama, posledice bi mogle da bude katastrofalne. Zdravstveni sistem u enklavama je u mnogo lošijem stanju nego u ostatku Srbije, a pitanje je kako bi se odnosio kosovski zdravstveni sistem prema srpskim pacijentima u slučaju epidemije, pogotovu kad bi trebalo, kao u Italiji, da se bira ko će dobiti lečenje, a ko ne, istakao je Gujon.

*Koliko je ovo što se dešava usporilo pomoć koju vi uz pomoć vaše humanitarne organizacije dostavljate Srbima sa Kosova?

– Mi nastavljamo da radimo iako su uslovi još teži nego ranije. Vidim već sada trend naglog smanjenja donacija u Francuskoj jer su ljudi zabrinuti, ne izlaze iz kuće i ne mogu da pošalju kao obično čekove poštom. To je slučaj i sa svim drugim humanitarnim organizacijama u Francuskoj, što dovodi direktno u pitanje više projekata. Ali poljoprivredni projekti ne smiju da stanu jer oni omogućavaju ljudima da proizvedu hranu za cijelu godinu, pa i za sledeću zimu. Ako im ne pomažemo sada, možda oni neće imati dovoljno hrane za nekoliko mjeseci. To je ono što moramo da izbjegnemo i zato sam apelovao na sve ljude dobre volje, kako u Francuskoj tako i u Srbiji, da nastave da pomažu Srbima na Kosmetu.

*Kakva je trenutno situacija u Francuskoj, vidjeli smo da ste nedavno tvitovali i da je Žak Ogar zaražen?

– Veliki prijatelj Srbije i nosilac najviših državnih odlikovanja pukovnik Žak Ogar je zajedno sa suprugom obolio od virusa korona. Zaraza se, nažalost, širi po Francuskoj i mnogi se plaše da im se ne desi italijanski scenario. Nedostaju respiratori, maske, dezinfekciona sredstva i još mnoge druge neophodne stvari za borbu protiv virusa. U predgrađu velikih gradova se mjere izolacije uglavnom ne poštuju, a policija nije do sada uspjela da riješi taj problem. Korona, kako u Francuskoj tako i u cijelom svijetu, pokazuje surovu realnost u kojoj živimo i ističe probleme naših društava za koje mnogi nisu ni znali.

*Da li će ovaj virus promijeniti odnose u Evrope, kako unutar EU, tako i van nje?

– Ova kriza pokazuje, nažalost, nedostatak evropske solidarnosti. Ne samo sa zemljama kandidatima već i unutar Evropske unije. Ona djeluje nemoćno i poprilično izgubljeno, kao da ne zna kako da se nosi sa krizom. Političari iz EU imali su 70 godina mira i 30 godina potpune dominacije nakon pada Berlinskog zida da naprave funkcionalnu, efikasnu i demokratsku Evropu. Umjesto toga, odlučili su da naprave veliko birokratsko tržište i da trguju… Sada je cijela Evropa razjedinjena i zavisi od Kine, gdje se proizvodi 80 odsto ljekova koje konzumiramo. Prije 30 godina bilo je obrnuto. Kakva šteta! To govorim bez ikakve slasti, kao građanin Evropske unije koji gleda s nevjericom na izgubljeno vrijeme i protraćenu istorijsku šansu da EU bude sinonim za moćnu viševjekovnu evropsku civilizaciju, a ne na skup pravnih akata i neoliberalnih vrednosti.

*Da li ovaj virus može da izazove svjetsku ekonomsku krizu?

– Nisam stručnjak za ekonomiju, ali ne vidim kako će svijet moći da izbjegne još jednu svjetsku ekonomsku krizu. Mislim da će se svijet promijeniti i da ćemo se polako vraćati iz krajnosti do koje smo stigli globalizacijom. Ne može sve da se proizvodi u Aziji zato što je tamo jeftinije i zato što će neko imati veći profit zbog toga. Cilj države je da štiti svoje građane, a ne da vječno trči za što većim imaginarnim BDP-om. Zbog virusa korona naša evropska društva će se sjetiti starih riječi: granice, strategija, suverenitet.