Albanci u Kongresu SAD: Režiranim svjedočenjem prave novu Srebrenicu

Moralna diskreditacija Srbije kako bi bila što podložnija pritiscima uoči konačnog presijecanja kosovskog čvora, prava je namjera koja stoji iza najavljenog obraćanja Komitetu za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa bivše predsjednice kosovskih* privremenih institucija Atifete Jahjage, Vasfije Krasnići Gudman, koja je, kako se tvrdi, preživjela seksualno nasilje na KiM, i Ilira Bitićija, brata trojice američkih državljanina ubijenih u Srbiji 1999. godine.

Ovako sagovornici „Novosti“ tumače zakazano svjedočenje pomenute trojke pred Komitetom na čijem je čelu poznati albanski lobista, kongresmen Eliot Engel.

Iako se u prištinskim medijima najavljuje da će oni 30. aprila govoriti o ciljanim zločinima prema civilnom stanovništvu Kosova i nedostatku pravde, kao i o zahtjevu za pravdom kao preduslovu za normalizaciju odnosa između Prištine i Beograda, nekadašnji diplomata Milovan Božinović kaže, za „Novosti“, da ovaj događaj može biti dio šire akcije pošto se u ovoj godini očekuje rešenje za kosovsko pitanje:

To liči na stvaranje štimunga za pritiskanje Srbije preko granice podnošljivog ne bi li prihvatila ono što joj se diktira. To što je silovanje uzeto kao tema saslušanja govori da se ide na „emotivni nerv“ neobavještenog svijeta.

Po načinu kako je organizovano saslušanje, sagovornik „Novosti“ zaključuje da je to tipičan lobistički, plaćeni poduhvat, a to što je Engel kongresmen, kako kaže, ne znači da nije plaćen.

-Ovakvih akcija je bilo i prije, ali treba znati da su režirana svjedočenja ograničenog dometa, iako uvijek obuhvataju i predvidiv odjek u štampi – navodi Božinović, dodajući da svjedočenja u komitetima ima svaki čas, na razne teme i da su vrlo česta ona usmerena protiv Rusije, na kojima po pravilu učestvuju Ukrajinci.

S obzirom na to da će se na Kapitol hilu povesti razgovor o silovanim ženama na KiM, može se pretpostaviti da će Jahjaga izneti brojku koju kosovski zvaničnici koriste u svakoj prilici, a to je da je tokom sukoba seksualno nasilje pretrpjelo 20.000 žena.

Međutim, kako su „Novosti“ već pisale, na poziv privremenih institucija u Prištini da se prijave žrtve silovanja u ratu na KiM odazvalo se njih oko 800, a 137 je ostvarilo pravo na mjesečnu nadoknadu u iznosu od 230 evra, jer je za toliko njih procijenjeno da su pretrpjele seksualno nasilje.

Saslušanje pred Komitetom sa najavljenom temom i izborom govornika, u režiji neskrivenog albanskog lobiste Engela, nekadašnji ambasador pri UN Vladislav Jovanović vidi kao nastavak moralne diskreditacije Srba koja se proteže još od Srebrenice:

Ovo je akcija koja se odvija u dva kraka. Ona treba da pomogne Albancima da poprave svoj položaj u trenutku kada stižu pozivi Specijalnog suda za zločine OVK kosovskim političarima, jer je u takvim situacijama najlakše podviknuti na drugu stranu. Drugi cilj je da se pred završetak dijaloga sa Beogradom Priština nađe u ulozi žrtve, uprkos nizu jednostranih poteza koje je povlačila.

Tačan broj žrtava seksualnog nasilja na Kosovu i Metohiji nisu utvrdile međunarodne organizacije koje su se bavile ovim pitanjem, pa su tako eksperti UN koji su radili izvještaj o tome napisali da se precizna brojka ne zna, a podatak ne posjeduje ni Svjetska zdravstvena organizacija. Zbog toga nije poznato kako su prištinski zvaničnici došli do broja koju uporno pominju.