Afera Telekom: Milo je pao, ali ko ga štiti od krivične odgovornosti?!

Prošlo je skoro dvadeset godina od korupcionaškog skandala poznatog kao “Afera Telekom”, ali se čini da je pravosudni epilog ostao u mraku tranzicionih manipulacija.

Javnost u Crnoj Gori je „iznenadila“ vijest da je došlo do zastare ovog slučaja. U obrazloženju Specijalnog državnog tužilašzva (SDT) navodi se da je zbog zastare odbačena krivična prijava MANS-a, te da su bivši predsjednik Milo Đukanović, njegova sestra Ana i više drugih osoba oslobođeni optužbi.

„Krivična prijava je odbačena jer je nastupila zastarelost krivičnog gonjenja, jer jedna od prijavljenih djela nije bila krivičnim zakonikom određeno kao krivično djelo u vrijeme izvršenja“, poručio je tužilac Vukas Radonjić.

Podsjetimo, poslednja presuda Višeg suda u Podgorici, kojom su Oleg Obradović i Miodrag Ivanović oslobođeni optužbi za zloupotrebu službenog položaja u privatizaciji Telekoma, postavila je i tada ozbiljno pitanje, kojim se čini se niko nije bavio – da li se od 2020. godine išta suštinski promijenilo u crnogorskom pravosuđu?

Slučaj koji traje duže od političkih era

Podsjetimo, američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) je još 2011. godine utvrdila da su bivši direktori Mađar Telekoma podmitili crnogorske zvaničnike sa više od sedam miliona evra kako bi osigurali povoljne uslove za kupovinu Telekoma Crne Gore 2005. godine.

Iako je ova korupcija bila dokazana pred američkim institucijama, istraga u Crnoj Gori godinama je tapkala u mjestu. Optužnice su podignute tek 2019. godine, ali su pravosudni procesi vođeni sporo i uz brojna ponavljanja.

Odlaskom DPS-a s vlasti 2020. godine, mnogi su očekivali konačan obračun sa korupcijom iz prethodnog sistema. Ubrzo je otvoren niz slučajeva protiv bivših funkcionera, ali rezultati su ostali razočaravajući. Dok su mediji i javnost pomno pratili sudbinu slučajeva “Telekom”, “Snimak”, “Abu Dabi fond”, “Ramada” i drugih, sudovi su nastavili da donose odluke koje se malo razlikuju od perioda kada je Milo Đukanović držao sve poluge vlasti.

Ako je američko pravosuđe moglo da dokaže korupciju i kazni odgovorne, zašto to crnogorske institucije nisu uspjele?

Po navodima SEC iz 2011. godine, podmićivanje su omogućila dva člana uprave crnogorskog Telekoma i advokatica, sestra jednog od vodećih funkcionera. Ana Đukanović je tužila medije koji su tvrdili da je ona pomenuta u tužbi.

Crnogorska državna kompanija Telekom prodata je 2005. godine Mađar Telekomu, u vlasništvu Dojče Telekoma, za 114 miliona, od čega su tri miliona izdvojena za dotaciju otkupa akcija manjinskih akcionara.

Početkom 2012.godine Komisija za hartije od vrijednosti SAD-a objavila je da je Dojče Telekom, navodno, preko svoje podružnice crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije isplatio mito.

U tužbi američke Komisije ukazivano je da su podmićivanje omogućila dva člana uprave crnogorskog Telekoma i advokatica, sestra jednog od vodećih funkcionera. U pitanju su četiri lažna konsultantska ugovora, preko četiri of-šor firme koje su agažovane navodno od Mađar Telekoma za konsalting ali su u stvari poslužile da bi se isplatilo mito kako bi mađarski investitor došao do željenog procenta vlasništva.

Dio javnosti odmah je u navodima američke komisije prepoznao Anu Đukanović.

Specijalna tužiteljka Ana Perović-Vojinović odbacila je krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora protiv bivšeg Mila Đukanovića, njegove sestre Ane Đukanović i više drugih osoba, koje je ta NVO sumnjičila za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije.

Perović-Vojinović je u obrazloženju, pored ostalog, navela da je zastara za dio krivičnih djela, za koje je MANS teretio Đukanoviće i ostale, nastupila još prije 15, dok su neka zastarjela prije nešto više od četiri godine.

Kada će pravosuđe zaista biti reformisano?

Javnost se s pravom pita – gdje je zastoj? Da li je problem u tužilaštvu, sudijama ili u političkom uticaju koji, uprkos promjenama na izborima, i dalje kontroliše institucije?

Odgovori su nepoznanica, ali ono što je jasno jeste da pravosuđe i dalje funkcioniše po starim pravilima, što se najbolje vidi u epilogu afere “Telekom”.

Kada će konačno doći do stvarnih promjena u pravosuđu? I da li je uopšte moguće očekivati reforme ako se svi krupni korupcionaški slučajevi završavaju oslobađajućim presudama? Afera “Telekom” ostaje simbol nekažnjivosti i pitanje je ko će i kada imati snage da tome stane na put.