Abazović u posjeti Rudniku uglja AD Pljevlja, glavna tema sastanka Cementara

Danas je u zvaničnoj posjeti Rudniku uglja AD Pljevlja (RUP) boravio predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović.

Na sastanku sa poslovodstvom kompanije Abazović je upoznat sa proizvodnim rezultatima kompanije, investicionim ciklusom, ekonomskim bilansima i ostalim aktivnostima koje se realizuju u Rudniku.

Izvršni direktor RUP, Milan Lekić, na samom početku upoznao je premijera sa zatečenim stanjem u kompaniji.

− Kada smo preuzeli odgovornost za upravljanje kompanijom zatekli smo ne baš tako sjajno stanje. Prije svega, zatekli smo raubovano ležište u površinskom kopu „Potrlica“, što smo naknadno i komisijski utvrdili. Geometrija kopa je bila katastrofalna. Problemi sa raznorodnom mehanizacijom su bili veliki, starosna struktura radnika je bila nepovoljna, falilo je radne snage pogotovo na najbitnijim pozicijama u kompaniji, poručio je, između ostalog, Lekić i upoznao premijera sa aktivnostima koje su preduzeli kao novo rukovodstvo.

− Odmah smo ukinuli otpremnine za menadžment, ali smo povećali zarade zaposlenima koje u ovom trenutku iznose oko 1.000 evra. Povećali smo i zimnice za 40%, unaprijedili smo uslove za rad zaposlenima. Ono što želim posebno da istaknem je da smo donijeli odluku da nijedan radnik RUP ne može da ode u penziju bez riješenog stambenog pitanja. Takođe, osnovali smo i Građevinsku službu, ali smo i, poštujući postulate pravedene tranzicije, kao i zakonsku obavezu o rekultivaciji zemljišta, ušli u projekat sadnje ljekovitog bilja, saopštio je izvrši direktor koji je u svom izlaganju poseban akcenat stavio na široki investicioni ciklus za nabavku raznorodne rudarske mehanizacije što je, dodao je on, već dalo efekta jer je u oktobru mjesecu ove godine oboren mjesečni rekord na eksploataciji otkrivke od postojanja kompanije, tj. od 1952. godine.

Premijer Abazović je poručio da Rudnik uglja ima poseban značaj ne samo za Pljevlja nego i za cijelu državu.

− Da nije bilo Rudnika i Termoelektrane prethodnih mjeseci mi bismo kao država zapali u kolaps. Ono što želim posebno da istaknem je sledeće – najveća nepravda je svih ovih godina urađena prema Pljevljima. Toliko toga se državi Crnoj Gori daje iz Pljevalja, a tako malo se vraća, da je to prosto nevjerovatno. Zalažem se da se građanima Pljevalja dodatno daju brojni benefiti. Dobro je što ulazite u nove djelatnosti. Ljudi u Pljevljima ne smiju da budu vezani isključivo za energetiku, iako je to osnov, trebaju nam i druge djelatnosti da bi ljudi imali još neku perspektivu, rekao je Abazović.

Glavna tema sastanka bila je cementara.

Predsjednik Odbora direktora, Dušan Janjušević, upoznao je premijera sa ekonomskim bilansima kompanije, ističući da je finansijsko stanje odlično.

Kada je riječ o cementari, Janjušević je naglasio da bi država kroz Rudnik uglja trebalo da bude njen suvlasnik, ali, preduslov svega, dodao je on, jesu koncesije na tehnogeno ležište laporca Jagnjilo i koncesije na eksploataciju uglja i izgradnju cementare u Otilovićima.

− Na Jagnjilu postoji ogromna količina laporca, dovoljna za oko 60 godina rada prema trenutnim projekcijama proizvodnje cementa od oko 2 miliona tona godišnje. Pljevlja su odlična lokacija za izgradnju fabrike cementa i zbog infrastrukturnih projekata koji se trenutno sprovode ili će se sprovoditi u budućnosti. Zainteresovani su mnogi investitori – iz Njemačke, Francuske. Imamo perspektivu i za otvaranje fabrike betona, betonske galanterije, imamo odličnu glinu za proizvodnju opekarskih proizvoda. Nama je potreban ozbiljan investitor koji će da prati standarde, prije svega ekološke, ali neophodno nam je i da imamo alternativnu lokaciju za izgradnju cementare, rekao je Janjušević.

S druge strane, Lekić je dodao da su danas u Rudniku uglja boravili i zainteresovani investitori iz Turske, kojima su predočene sve aktivnosti i kapaciteti naše kompanije u pogledu izgradnje cementare.

Predložen je i koncept javno-privatnog partnerstva, gdje bi država imala većinski udio preko državnih preduzeća – Elektroprivrede Crne Gore, odnosno Rudnika uglja Pljevlja, kao i riješenost da se proizvodi isključivo onaj cemenat koji zadovoljava ekološke standarde.

Nakon što je upoznat od poslovodstva da su koncesije tražene od resornog ministarstva i za Jagnjilo i za Otiloviće, čak i za vrijeme prethodne Vlade, premijer Abazović je izrazio saglasnost da koncesije trebaju da pripadnu Rudniku uglja, i osvrnuo se na komentar poslovodstva kompanije da su u proteklom periodu bili izloženi velikoj medijskom pritisku od strane određenih nedobronamjernih i nekompetentnih struktura.

− Ne obraćajte pažnju na medijsku hajku. Neki ljudi ne vide ništa dobro. Vi radite kvalitetno i budite oprezni, poručio je Abazović.

Na samom kraju, premijer i njegovi saradnici su, zajedno sa rukovodstvom kompanije izašli u obilazak terena, gdje su upoznati sa funkcionisanjem površinskog kopa „Potrlica“, rezervama uglja u pljevaljskoj opštini i sa idejom da se izgradi i drugi blok Termoelektrane, upravo zbog činjenice da ne bi ostalo neiskorišćeno ogromno bogatstvo od oko 180 miliona tona neeksploatisanog uglja. Takođe, oni su obišli i plantažu ljekovitog bilja, kao i bišvi rudarski basen „Šumane“ gdje je planskom dokumentacijom predviđena lokacija za odlagalište pepela i šljake iz Termoelektrane Pljevlja, a gdje uopšte nije izvršena rekultivacija zemljišta zbog, kako su istakli iz Rudnika, nemara prethodnog rukovodstva.

Abazović je pružio načelnu podršku ideji izvršnog direktora Lekića da Rudnik uglja preuzme određene površine koje su u vlasništvu države, a na kojima se ne proizvodi ništa, kako bi se iste iskoristile za poljoprivredne aktivnosti.

− Odlična je ideja. Nama ostaju prazne površine. Ljudi trebaju da rade, da stiču radne navike. Bolje je da država ima neku rentu i da se otvori perspektiva za ljude. Saglasan sam da se daje zemljište u zakup kako bi se razvijala poljoprivreda. Ogromne su površine neobrađenog zemljišta u Crnoj Gori i to je veliki problem, zaključio je Abazović, piše u saopštenju.