Jedanaestog septembra prije tačno 18. godina na svim vijestima mogli smo vidjeti sliku jednog nebodera u centru Njujorka kako tinja ispod plavetnog neba
Foto: Robert Giroux/Getty Images
Piše: Dragana B. Mijušković
Jedanaestog septembra prije tačno 18. godina na svim vijestima mogli smo vidjeti sliku jednog nebodera u centru Njujorka kako tinja ispod plavetnog neba, dok su ljudi zbunjeno i u strahu gledali kako se u sekundi drugi oblakoder dimi, a u njega udara Boing 747.
Iznenada iz pravca Bostona avion probija oblake i udara u Južni toranj Svjetskog trgovinskog centra odnoseći sa sobom u smrt prve žrtve terorističkog napada.
Toga utorka niko nije ni pomišljao da će moderna istorija vrtoglavo da se promijeni, te da će nakon toga u svijetu bijelog čovjeka sve biti promijenjeno. Osjetiće taj isti bijeli čovjek (koji je pokorio Afriku, Južnu i Sjevernu Ameriku), osjetiće užas i strah bombaša samoubica.
Danas, 18. godina kasnije, narodi na Zapadu, osjećaju istu ovu krv i ogorčenje. Starozavjetno „zub za zub, oko za oko“ postade svakodnevica u gradovima širom Evrope, širom zemalja koje su pomogle Americi da vodi Operaciju trajne slobode (Operation Enduring Freedom). Tog čuvenog septembra, poznatijeg kao 9/11 (nine eleven) život je izgubilo 2.996 osoba, dok je povrijeđenih bilo preko 6.000. Procjena ukupnog materijalnog gubitka je 3 biliona dolara.
11. septembar 2001.
Epilog ovog bombaškog napada nam je dobro poznat. Počinje rat u Avganistanu i odnosi nove žrtve. Scenarij iz Vijetnama se ponavlja. Nekada očevi, a sada sinovi ratuju misleći da time brane svoju zemlju, a u stvari brane interese elite i njihov posao sa naftom. I dok je tadašnji američki predsjednik Buš bio nikad jači, obećavajući da će da iskorijeni terorizam i vrati sigurnost u Ameriku, kao i u ostatku svijeta, stvari su se odigravale malo drugačije, pa će pred odlazak 2008. godine priznati za veliki broj grešaka.
Džordž Buš i američki vojnici
„Nova nada“ Obama obećava povlačenje trupa, ali je i to traljavo odrađeno i veliki broj američkih vojnika je stradao i životi njihovih porodica nikada više nijesu bili isti. Dok ovo pišem prolazi mi slika kroz glavu jednog kolege sa komjuniti koledža koji je na času donio sliku svog poginulog brata u Avganistanu i pročitao potresno pismo.
Ovakvih primjera se svakodnevno može naći, toliko snimljenih filmova, toliko napisanih pjesama. Običan čovjek se pita šta je istina i zašto ljudi i dalje ginu u suludom ratu koji nema cilja i da li je cijela operacija ovog bombaškog napada bila namještena da Vašington ima alibi napasti neprijatelje otvorivši novo poglavlje istorije svijeta?
Toliko teorija zavjere prati ovu priču da ne možemo biti sigurni šta je istina. Sigurno je to da je veliki broj ljudi platilo glavom ovu igru, kao što je i sigurno da NATO nije nikakva sigurnost i bezbjednost, već jedna profitabilna organizacija koja žrtvuje sopstveni narod kako bi realizovala svoje monstruozne ciljeve.
4 thoughts on “18 godina od „pada Kula bliznakinja“ i krvavi epilog širom svijeta”
loose change 2nd ed je dok film od pre 15tak god sastavljen od izjava državnih USA službenika i izveštaja državnih USA TV koji jasno obelodanjuje da je to bio državni udar vlasnika USA, a naknadni dogadjaji potvrdjuju da je Alkaida američka tvorevina
loose change 2nd ed je dok film od pre 15tak god sastavljen od izjava državnih USA službenika i izveštaja državnih USA TV koji jasno obelodanjuje da je to bio državni udar vlasnika USA, a naknadni dogadjaji potvrdjuju da je Alkaida američka tvorevina
Samo su bolesni umovi „duboke države“mogli ovako nešto uraditi da bi imali opravdanje za haos koji rade u svijetu u ime „demokratije“.
Filmski zapis pada zgrad koju nijesu pogodili avioni.
https://www.youtube.com/watch?v=ROJ6ovEAlfo
Najnovi nalaz o sprengovanju zgrade WTC7
http://ine.uaf.edu/media/222439/uaf_wtc7_draft_report_09-03-2019.pdf