Zora rana Vučindana – rodio se mali vuk

Bakrač kroz ovu knjigu uvod mit o vukovima, i to melodično, vješto, igrivo.  One teme koje su djeci daleke, strane, teške, dosadne, pjesnikinja prepliće tako da je potrebno i željno čitati dalje, da bi se otkrio jedan sakriveni život porodice vukova.

„Borba za odbacivanje, kako Novo Vuković ističe „pedagoškog surogata“ traje još uvijek, a taj koncept pedagoškog surogata vidljiv je i kod roditelja pisaca koji preko primijenjene umjetnosti žele djeci nametnuti vaspitne opomene. U tom didaktizmu, izgubi se umjetnost a djeca to ne vole. Djeca su najbolji kritičari književnosti koju im donose odrasli. U tim vaspitnim opomenama ogledaju se svi, pa čak i Milica Bakrač, čija je ovo prva knjiga za djecu. Ona je kao pjesnikinja morala sazreti da bi uspjela doći do stihova za djecu” istakla je Marija D. Nenezić, urednica IK Zlatna gora.

Džek Zajps, engleski savremeni teoretičar bajki, ističe da književnost za djecu ne postoji, da ona kao takav koncept kakav nam je poznat nastaje samo zbog izdavača i odraslih pisaca, koji ne pišu djeci već djetetu u sebi. Mi svakako ne možemo poreći Zajpsove tvrdnje, pogotovo kada se čitanjem ustvrdi da je Vukovanje arhetipska priča, ona priča o vukovima, koja se odvijala iza sedam gora, sedam mora, planina, tamo negdje daleko, rame uz rame sa našim precima koji su živjeli u saglasju sa prirodom i sopstvom. Bakrač upravo domaštavanjem uživljava se u svijet vukova i vučića pripovijeda svijet dalek dijetetu današnjeg dana.

„Već je konstatovano da“ sve do pojave poeme Vukovanje nove kneginje srpske poezije Milice Bakrač ‘vučje poreklo Srba’ u poeziji i prozi za decu niko ni pominjao nije“ (Ćorilić 2017:97). I po tome će ova zbirka biti upamćena, ali više nego po tome svakako po svojim estetsko-umjetničkim književnim vrijednostima, od kojih na one najbitnije ukazasmo u ovom radu”, naveo je Miloš M. Kovačević u naučnom radu posvećenom ovoj poemi.

Pročitajte JOŠ:

Preporuke za čitanje iz Knjižare So