Zlatiborci – prvi stanovnici Cetinja
1 min read
Piลกe: Jovan B. Markuลก
U vrijeme kada je gospodar Zete Ivan Crnojeviฤ prenio sjediลกte Zetske mitropolije u novoosnovani Cetinjski manastir, Cetinjsko polje se imenovalo kao Podlovฤenski dolac. Vremenom ฤe ovaj naziv iลกฤeznuti i zamijeniฤe ga naziv Cetinjsko polje, koji ฤe kao toponim opstati sve do naลกih dana. Cetinjsko polje i Cetinje kao nekadaลกnji drลพavni i duhovni administrativni centar Crne Gore dobilo je ime po rijeci Cetinji ili Cetini koja je u daljoj starini proticala sredinom Cetinjskog polja.
Prvi pomen Cetinja u arhivskim izvorima nalazimo u Istorijskom arhivu Kotora (Spisi notara, VII, 13), u dokumentu iz 1440, u kome se izmeฤu ostalog kaลพe:
โGodine 1440. indikcije treฤe, prvoga septembra: Tudor Nenojev Ivanoviฤ sa Cetinja (Thudor Nenoe Ivanovich de Zetine), u ime svoje i svojih nasljednika i potomaka izjavljuje โฆ.Saฤinjeno u Kotoru, u opลกtinskoj kancelariji, u prisustvu gospodina Mihaila Pelegrina, suca i gospodina Dragona de Luka, auditora.โ
Po dolasku na Cetinje, vojvoda Ivan Crnojeviฤ je 1482. u Cetinjskom polju podigao dvorac za rezidenciju, pa se zato 1482. godina i uzima kao godina utemeljenja,tj. postanka Cetinja. Kada i na koji naฤin je dvorac Crnojeviฤa uniลกten, nauci nije poznato. Jedini dokument o njegovom izgledu je zanimljiva gravira u Cetinjskom Oktoihu petoglasniku iz 1494. godine.
Jedan od potomaka najstarijih stanovnika Cetinja i ktitora najstarijeg hrama Roฤenja Presvete Bogorodice, u narodu poznate kao โVlaลกka crkvaโ, Jovan Joลกo Ivaniลกeviฤ (sin popa Filipa), sekretar ministra pravde dr Valtazara Bogiลกiฤa i poznati kulturni poslenik, u narodopisu pod naslovom ,,Podlovฤensko Cetinjeโ ลกtampanom u ฤasopisu,, Javorโ 1892. godine piลกe o naseljenju Cetinja (Podlovฤevskog dolca) prije dolaska Ivana Crnojeviฤa sledeฤe:
„Predanje kaลพe, da nije bio nastanjen Podlovฤevski dolac u poฤetku XV vijeka, no tek pri kraju prve polovine HV-og vijeka doseli se na nj vojvoda Ivan Borojev iz Starog Vlaha (Zlatiborac). Vojvoda Ivan ลพivljaลกe s fameljom u Niลกu u vrijeme turskog nasilja, pa se ataka u jednom boju s Turcima, te mu pogine najstariji sin Dragoljub, โ on preprati famelju u Raฤu, a s ฤetom pribjeลพe planini Starog Vlaha, u svoje rodno mjesto, zadrลพavลกi kod sebe dva starija sina, Boroja i Vladislava Poลกto je prepratio famelju u Guฤu, Ivan je ลพivio dvije godine u planinama Starog Vlaha, boreฤi se s Turcima, a u tome rane mu oba sina, te bude prinuฤen voditi ranjene sinove kod famelje, a i s druge strane bio je prinuฤen ostaviti druลกtvo, buduฤi vojvoda, arambaลกa ฤetiโฆ
Poลกto mu preboljeลกe sinovi, namisli ponovo traลพiti skloniลกta, pa krene s fameljom iz Raฤe i na sami Mali Gospoฤin-dan doฤe na Podlovlovฤevski dolac (kako se nazivalo danaลกnje Cetinje) i poฤine pod danaลกnje selo Ivaniลกeviฤe, u Gomile, ฤe su do skora bile razvaline kuฤiลกta, koja je Ivan gradio sa sinovima.“
Ivan se doselio na dolac okolo 30โ40 god. prije dolaska Ivana Crnojeviฤa na Cetinje, a doveo je sobom ลพenu Jelicu i sinove: Boroja, Vladislava, Vuลกura i Dragoslava. Rijeฤica Cetinja, kao da je bila prije toga ostavila tok cetinjskim poljem โ te je bilo malo vode, kao obiฤna potoฤina.
Viลกe je puta Ivan savjetovao sinove, da ลกto prije podignu โ ฤe vide da je najzgodnije mjesto โ malenu crkvicu i da je posvete roฤenju sv. Bogorodice, poลกto toga dana doฤoลกe na podlovฤenski dolac. Joลก ih je savjetovao, da njega i ลพenu mu Jelicu ukopaju onฤe, gฤe uzmisle crkvu graditi โ ako 6i umrli prije podignuฤa crkve; da paze dolac i da ga dobro rade; da im je najljepลกe mjesto kuฤama ispod prisoja sjevernijem krajem doca; da se ljube, sluลกaju i sloลพno ลพive ; da lijepo primaju gonjenu braฤu Srbe i da im daju mjesta kod sebe, a da se ne uznose od siromaha; da budu ฤuvari narodnijeh obiฤaja, svojijeh svetinja, branioca slobode, branioci vjere i zakona i da budu pokorni zetskijem gospodarima.
โBudete li izvrลกili moje amanete โ obiฤno Ivan svrลกavaลกe savjetovanje โ biฤete dostojni zvat se sinovima vojvode Ivana, imaฤete pristupa i mjesto kod ljudi i imaฤete ovo prvijenstvo, koje od starine ima naลกa kuฤa!โ โ Ivan je bio u dubokoj starosti i poลพivio je u novoj postojbini pet-ลกest godina, pa umre, a naskoro po njegovoj smrti umre i ลพena mu Jelica. Sinovi ih ukopaju na โVelju Gomilu,“ ฤe odrede graditi crkvu, a na grobove navale dva velika kamena, koji se i danas mogu viฤeti pred Vlaลกkom crkvom. Ivanovi sinovi poitaju ลกto prije izvrลกiti oฤev amanet i oko trideset godina prije dolaska Ivan-begova na Cetinje na pVelju Gomilu,“ koje je mjesto โ ฤe je danas Vlaลกka crkva โ oฤito svakom kutu cetinjskog polja, opletu od pruฤa, a pokriju slamom crkvicu i posvete je roฤenju sv. Bogorodice, a u isto vrijeme odrede: ko-god bi se naselio na Podlovฤenski dolac mora slaviti ili prisluลพivat Malu Gospoฤu, pa je i ovi uzmu za prislugu. Taj njihov dogovor, ta njihova odredba i zbilja izvrลกavata je kod svijeh stanovnika Cetinja, ลกto je jaki nepobitni svjedok, da su โCetinjaniโ bili prvi naseljenici Podlovฤenskog doca.Stanovnici iz okola nazvaลกe ovu crkvicu โVlaลกka“ crkva s toga, ลกto su je podigli dodigaoci iz Starog Vlaha, pa joj to ime ostade za vazda.
Podlovฤenski dolac, prozvat je Cetinjem po rijeฤici Cetinji, no poลกto je ona gotovo presuลกila, i poลกto je Ivan-Beg – ogradio manastir i dvorac na uvoru reฤice Cetinja, pa stanovnici izokola i sinovi vojvode Ivana ne ลกฤeลกe poลกlje zvat Starovlaลกanima, no โCetinjani“, tako ih nazivahu i docniji doseljenici na Cetinje, pa docnije to ime โCetinjani“ primiลกe svi naseljenici Podlovฤenskog doca.โ
Jovan Joลกo Ivaniลกeviฤ dalje piลกe da su od ฤetvorice sinova vojvode Ivana Borojeva ( koji je bio Srbin sa Zlatibora,iz mjesta koje se kao toponim naziva Stari Vlah- kao i ฤitava oblast koja se prostire od Zlatibora do rijeke Ibar) i ลพene mu Jelice (koja je bila Srpkinja iz mjesta Raฤa kod Kragujevca) nastali potomci sa prezimenima: Ivaniลกeviฤi (na Cetinju,Beogradu,Petrovom selu u ล umadiji,Mostaru i Popovu u Hercegovini), Ivanoviฤi(na Cetinju i u Bjelicama), Vuลกuroviฤi (na Cetinju i u Bjelicama), Dragoslaviฤi( od njih ล abani na Ljubotinju), Dapฤeviฤi (sa Vranjine i iz Mrkojeviฤa), Boลกkoviฤi (sa Cetinja) i Marinoviฤi (u Grblju, Kotoru i Trstu). Od Ivaniลกeviฤa vode porijeklo: Ivaniลกi u Budvi, Ivanฤiฤi na Korฤuli, Raduloviฤi u ลฝupi Nikลกiฤkoj, Raduloviฤi u Gacku i Popovu u Hercegovini, Ljepave u Hercegovini, Maฤuge u Hercegovini, Glavati u Hercegovini i Peraลกinoviฤi u Kladovu. Borojeviฤa od kojih je vojvoda Ivan Borojev ima i danas na Zlatiboru i Uลพicama. Krsna slava potomaka vojvode Ivana Borojeva na Cetinju je ฤurฤevdan a posluลพuju Malu Gospoฤu (Roฤenje Presvete Bogorodice) kako su se zavjetovali njihovi preci.
Znameniti srpski etnograf dr Jovan Erdeljanoviฤ poslije dugogodiลกnjih nauฤnih istraลพivanja u voluminoznoj studiji โStara Crna Goraโ (Beograd, 1926, st. 126), samo potvrฤuje pisanje Jovana-Joลกa Ivaniลกeviฤa iz 1892.g., i zakljuฤuje sljedeฤe: โPredanje o doseljenju Ivana Borojeva iz Starog Vlaha i o tome, da su njegovi sinovi podigli poslije nazvanu Vlaลกku Crkvu, vrlo pouzdano, jer je zasvjedoฤeno sa raznih strana (kao ลกto smo pokazali)โ.
Kao ลกto piลกe Jovan Joลกo Ivaniลกeviฤ crkva je nekoliko puta prepravljana, dok najzad, sredinom 19. vijeka, nije dobila danaลกnji izgled. U prilog tome govori i natpis uklesan iznad ulaznih vrata:
„HRAM OVI ROลฝDESTVA PRESVETE BOGORODICE SAGRADIล E DONJOKRAJCI PRVI PUT 1450. GODINE โ POSLJE PREPRAVLJANJEGA TRI PUTA POSLJEDNI PUT PODIGOล EGA OVAKO 1864. GODINE.“
Danaลกnji oblik hrama Roฤenja Presvete Bogorodice (Vlaลกke crkve), datira iz 1864. godine. Te godine je proลกirena i โiznova u klak ograฤena“. Oko crkve je bila nekropola sa steฤcima, koji su tom prilikom ugraฤeni u njene zidove. To je jednobrodna crkva, sa zvonikom ,,na preslicu“, oltarskom apsidom na istoku i portalom na zapadnoj strani. Enterijer ukraลกava divan ikonostas, koji je 1878. godine uradio Vasilije ฤinovski, ikonopisac iz Makedonije, koji je slikarsku vjeลกtinu izuฤio u Rusiji. Hram Roฤenja Presvete Bogorodice ima svakako jednu od najoriginalnijih ograda u svijetu: oko njene avlije je krajem 19. vijeka podignuta simboliฤna ograda od 1544 puลกฤanih cijevi koje su Crnogorci zaplijenili od Turaka u ratovima 1858 i 1876-1878. godine. Kada su, 1896. godine Rusi poklonili veliku poลกiljku od 30.000 puลกaka (ostraguลกa, ili moskovki), doลกlo se na originalnu ideju da se potrebna koliฤina trofejnih puลกaka izdvoji i da se od njihovih cijevi sagradi ograda oko Vlaลกke crkve. Ova ideja je realizovana 1897.godine..Cijevi su rasporeฤene u 98 polja, izmeฤu isto toliko stubova. U vrhove cijevi, postavljeni su metalni ลกiljci u vidu koplja.
U posljednjoj deceniji 19. vijeka zabranjeno je sahranjivanje ispred ove crkve, kako bi se ona pretvorila u svojevrstan spomenik kulture. Groblje je nivelisano ili konzervirano. Jedan broj grobnica je oฤuvan, i to onih u kojima su sahranjene znaฤajne liฤnosti crnogorske proลกlosti, kao ลกto su: mitropoliti Ilarion Roganoviฤ i Visarion Ljubiลกa, rektor Bogoslovije na Cetinju-protojerej Stanko Ivanoviฤ, knez Grujica Lopiฤiฤ, Jovan Pavloviฤ – prvi ministar prosvjete i crkvenih djela, Ilija Beara, direktor Cetinjske gimnazije, komandir Zrno Popoviฤ, kapetan Tripko Grubaฤiฤ, aฤutant knjaza Danila Marko J. Bjeladinoviฤ, Sula Radov Raduloviฤ – narodni mudrac i dr.
Zanimljivo je napomenuti da su u hramu Roฤenja Presvete Bogorodice (Vlaลกkoj crkvi) 27.oktobra 1860. godine vjenฤani knjaz Nikola Petroviฤ Njegoลก i Milena Vukotiฤ, kฤerka katunskog vojvode Petra Stevanovog Vukotiฤa, a da je povodom krunisanja Nikole I za kralja, pedeset godina kasnije, 1910. godine upravo u njoj obavljeno blagoradenje kraljevskog para.
(Objavljeno u dnevnom listu DAN, 13. 1. 2016)
U zakone Nemanjiฤa se vidjelo da je postojala tolka etniฤka distanca izmedju Vlaha i Srba da im je bilo zabranjeno medjusobno da se vjenฤavaju. A nije ni ฤudo da su Vlasi naselili Cetinje.
Evo vam se javlja jedan Dragoslaviฤ, potomak Dragoslava od Ivana Borojeviฤa. U naลกem bratstvu ovo predanje se uredno prenosilo sa kolena na koleno. Imam joลก i viลกe detalja, i dokumenata, koga to zanima…
I ja pogrjeลกio …
Ustvari i nijesam : Vasov, Miljanov, isto je to!
ฤerkoviฤu , svoj si ti, svakako!
Bezbojan,bezimen,blijedolik…..=Montenegrin
ลฝa’ Mas’a ka rod roฤeni …
Dekonstruisao ga ฤerkoviฤ!
Bez milosti! Bespogovorno.
… Vasovo je to! Nije se igrati ลก njim.
Priznajem ฤerkoviฤu svoju greลกku , taฤno je da su ฤerkoviฤi iz ctrrnogorskog plemena Kuฤi , neลกto sam pobrkao pa izvini !
I ja se dijelom slaลพem sa tobom , crnogorci i srbi , kao i hrvato i muslimani/boลกnjaci jesu jedno , sve su to ista da oprostiลก , dakle jedan narod od 4 nacije , jugosloveni !!!
E sad , to ลกto se dio crnogoraca posrbio od 93-03 , pa biลกe da se i mi prezovemo , e to nece moฤi !
A vi Kuฤi ste stari Dukljani , vazde ste u Duklju bili !?
Kao i uvijek petljaลก se u stvari o kojima neznaลก niลกta i kao i uvijek si liฤan, a ja sam ti rekao da moลพeลก biti liฤan samo kada se predstaviลก imenom i prezimenom kao pravi Crnogorac(ti to oฤigledno nisi).
Govorio sam o Montenegrinima a ne Crnogorcima jer su Srbi i Crnogorci jedno a Montenegrini neka nova pojava, verovatno iz mora latinskih(ฤitaj falsifikovanih)spisa.
Ja koliko znam,!Vasojeviฤi su uvijek bili Srbi(Montenegrini sigurno nisu)i nisu tebe morali pitati ko su i ลกta su, poลกto vidim,
ti bolje od svih nas znaลก naลกe porijeklo i pleme, mada si kod mene malo promaลกio. I trebalo je da kada si veฤ tako revnosno istraลพivao pogledaลก i vidio bi da sam iz Kuฤa a ne Vasojeviฤa,koje takoฤe volim kao svoju najroฤeniju braฤu!
Da dragi Masja baลก toliko mi je i kuฤa i okuฤnica stara, ti reci svoje ime i prezime pa da onda uporeฤujemo ko je stariji i viลกe u pravu,do tada smatraฤu tvoje komentare bezveznim kakvi i jesu a tebe samo nekom usputnom pojavom kojoj niko netreba poklanjati paลพnju.
Mogu se oni batrgati i koprcati koliko hoฤe ali svaki kamen,svako ime,svako slovo pa i ovaj divni tekst, koji je samo jedan u moru sliฤnih,pokazuje da Crnogorci mogu biti samo Srbi.
Svi mi koji poseฤujemo ovaj portal i u buduฤnosti ฤemo biti prinuฤeni da ฤitamo gluposti tipa,simbol Kanale je vuk a Srbije mangulica,zaboravljajuฤi pritom (namjerno)da je vuk mitoloลกko biฤe kod Srba.
Uostalom,o kakvom mitu mogu priฤati Kanaฤani ili recimo Montenegrini kada je ฤak i ograda oko moje kuฤe starija i od jedne i od druge drลพave,s’tim da ove potonje niti je kad bilo niti ฤe je kad biti!
ฤerkoviฤu iz crnogorskog plemena Vasojeviฤkog , Bogomi ti je ta ograda stara dobro he , he , joลก od arhonta Petra , Vojislava i Vladimira , pa kralja Mihaila , Bodina ….he he , pa okupacije Nemanjiฤa , pa Balลกiฤa , Crnojeviฤa , slavnijeh Petroviฤa , pa Cg u SFRJ , pa ovo DrPeS vladavine , he , he , javi se za Ginisovu knjigu ฤoฤe , he , he , he !
No , zbilja , reci mi sto se ono srpski knez ลพalio Njegoลกu da ste vi iz crnogorskog plemena Vasojeviฤkog „tukli i pljaฤkali srbljake“ , he , he , a ลกto donosiste ฤuveni Vasojeviฤki Zakonik , pa u prvoj toฤki napisaste : „da se bespogovorno izmire plemena Vasojeviฤka sa srbljacima“ , he , he , moj dobri ฤerkoviฤu , znam da bi ti sad volio da su ti ฤedovi nosili onu zastavu sa krmeฤom glavom , no nijesu na tvoju ลพalost , no su ฤasno , junaฤki i poลกteno , uzdizali sveti barjak crnogorski !!
E sad , to ลกto se tebe to ne sviฤa je druga stvar , treba bi se vrnuti u proลกlost da braniลก srbe od vas Vasojeviฤa !?
To koliko pameti imaju ovi Milogorci potvrฤuje i to da Kanadi nameฤu vuka za simbol, a dabar je dobro poznat i sto postotno prihvaฤen simbol Kanade.
ojha! Cetinjski gibanicari…
E, ovaj citat mi sve razjasnio ลกto znao nijesam!
Znaฤi tako veli Stefanica u pismu iz daleke 1984.g.?
Pa to iz korjena menja stvar, srpsku perspektivu srednjeg vijeka!
Joลก je Stefanica porazio zloฤeste despoetske Srbe, svih12. ooo turskih hriลกฤana pod komandom Altomana, koji je otuda sa ลกjevera Italskog, rodom Vizigot!
Hvala ti Mas’a, baลก tamo ฤe ne ฤuo, bez muke me izbavi iz mraka!
Sve mi se kazalo.
Javi Mas’a u centralu, joลก si jednu dukljeลกku duลกu nabrao veฤeras!
… Da zloฤesti Srbi i turski hriลกฤani, joลก i ฤetnici svakako, naลกeg jadnog Stefanicu napanu na pravdi Boga, e vala ลกto je mnogo, i od Srba ฤetnika je mnogo!???
Eto mene Mas’a hitam noฤas u dukljeลกu, kad sam u citat progledao … Javi Mas’a, znaลก ti ฤe! Traลพi duplo Mas’a, jer, ja ti ja i u dukljeลกi za dvojicu vrijedim!
Mas’a bre, naฤitano li si, sudu Boลพijem hvala!
A ฤikane rijetki Katunjanine , vidiลก kako imaลก ลกto od mene uฤiti , ฤinjenice su neumoljive , dok srpski despot ฤuraฤ Brankoviฤ zajedno sa turcima napada Zetu Stefanice Crnojeviฤa , despot Stefan Lazareviฤ donosi pobjedu svome zetu turskom Sultanu Bajazitu , uzgred koji mu je oca ubio , u bitku kod Rovina i to protiv hriลกฤanske koalicije , a Marko Mrnjavฤeviฤ i Konstantin Dajanoviฤ ginu u bici kod Rovina kao turski vazali !!
E sad , da je vlastela tako vjerna turskim Sultanima , a da narod bjeลพi ovamo zbog sukoba sa turcima , ma ajde , ozbiljni smo ljudi , u to ni ฤeca ne vjeruju , moลพda publicisti , ali niko sa dva osnovne ne vjeruje !
Moj ฤikane dobri .
Evo ve prilika da se revanลกirate Srbima: ฤim ve prime u Natu, odma udrite na Srbe i Srbiju i odmah pozovite svoju braฤu ล ฤipetare i Arbanase da udare odonud a Rvate i Turke s vami odovud te da Stefanicu (kojino je prodaa Skadar Mlecima te ga nikad ne moลพemo povratit jerbo ga predade na artiju), osvetite! A onda udri na komลกiju, udri na oca i majku, na ฤeda ako imaลก jerbo takvijeh i nema drugijeh do Srba pa oฤisti gฤe goฤ kakvog ลพivog stvora vidiลก jerbo niko niลกta drugo doli Srb biti ne moลพe te onda idi u Natu te primi kolajnu. ลฝabari ฤe ti dat makarone a drugo ti i ne treba. A Miljo nek ti dava pemziju i validu. Zasluลพijo!
Najvece moguce gubljenje vremena je polemika sa budalama koje misle da nesto znaju.
Hvala na podrลกci !?
A evo ti Maลกane po drลกka i od mene, za viลกe i nisi!
Podrska!!!
Kada ovo gore poฤne rijeฤima „predanje kaลพe“ , zna se da je u sukobu sa ฤinjenicama , pa me podลeฤa na onoga „akademika“ srpskog ลกto naฤe u peฤinama crteลพe goveda i zakljuฤi :srbi su drzali goveda , goveda su na slikama , dakle tu su zivjeli srbi“ he , he ..
E sad , kako nauka veli , te 1440 godinu srpska vlastela se utrkuje ko ฤe bolje Sultana sluลพiti , a da se njihov narod bori protiv tih istih turaka bori , priznaฤete viลกe je realna Crvenkapica .
Nema nikakvog nauฤnog utemeljenja kod tih „predanja“ , zna se ฤe su se srbi selili , mleci su zapisivali kad je ko kome kozu ukrao a ne da ne zabiljeลพe migracije stanovniลกtva , no ajde , ko voli bajke nek izvoli .
U pismu Mletaฤkom duzdu Stefanica kaลพe da je โsrpski despot odluฤio da se sveti pa je poslao svoga vojskovoฤu Altomana sa 12.000 ลกto Turaka, ลกto hriลกฤana, da ne samo silom nego i lukavstvom zatruju moju zemlju i mene liฤno uhvate. To mu nije uspjelo โฆ pa je ostavio na bojiลกtu mnogo mrtvih, a ostalo je bilo poraลพeno i razbijenoโ (โSazdanje Cetinjaโ, 1984).
Prvi srpski ustanak je najveci u istoriji otomanskog carstva.Podji do Nisa,posjeti Cele kulu i pokloni se sjenama svojih slavnih predaka.hehehe sto bi isti ti tvoji ljubljeni mlecani rekli,kamen govori.
Sram je ฤovjeku pobolji prijatelj!
Porazmisli, Komlene.
Inaฤe svijet nauke pouzdano zna otkud potiฤe ime Srbi, kao najstariji i jedinstveni protoslovenski etnonim.
Ali to je jedna druga priฤa za ozbiljne razgovore, ozbiljnog svijeta.
Komlen 28 januara, 2017 at 10:23
1 2
Zaลกto vuk, to je kanadski simbol. Simbol srbije je mangulica:))).
Odgovori
sve mi se cini da si ovo napisao,ako se ne varam?
I ponovio sam: simbol Srbije je mangulica. Nijesam rekao da su srbi mangulice.
Nemoj mi podmetati Nikola, nijesam tako rekao. Meฤed je simbol Rusije, vuk je simbol Kanade, kivi je simbol Novog Zelanda, a simbol Srbije je mangulica. Bili su najveฤi proizvoฤaฤi mangulica, ฤerali su ih na pazar sve do Beฤa. Miloลก Obrenoviฤ se obogatio od mangulica. Srbi su kako sam ฤuo tako dobili i ime jer je u korijenu te rijeฤi “ฤobanin“ a oni nijesu ฤuvali druge stoke osim mangulica. Od Masje sam nauฤio da im je mangulica bila i na grbu i zastavi. Bio sam korektan pa sam rekao da rijeฤ srbin potiฤe od “ฤobanin“, a nijesam htio reฤi da potiฤe od rijeฤi “svinjar“.
nekad bilo. a danas svakoga ko je sa Cetinja moลพeลก po kulturi poznat
Podlovcenski dolac,tako i dans zovemo nasu skromu zemlju ko je ima ,ovaj ili onaj dolac ,gornji ili donji dolac.nazivaju se jos i ledinama mada je to vise naziv za neobradjeno zemljiste gdje pase stoka ,polje je vjerovatno postalo ukrupljavanjem i doselavanjem naroda na to podrucje.
E sad ovo za Zlatobor nece dobro doci ovima koji broje krvna zrnca,zamisli da ti njima to reces,sinovima orlova i ajduka,a oni svoje preteke nazivaju mnagulicam kao Komlen prije neki dan,e Jovanu neda se mira nego pise i istrazuje.Sjecate se sigurno rasprave u Skupstini oko nekih tema i manastira na Cetinje.
Ubi neznaje tvorce nove drzave Montengra i nacije ,a stoce jadni nijesu oni kriv,ovakvi tekstovi ih umire ,jednanko kao obalci sto regulisu klimu i padavenine na zemlju,a Jovanovo pisanje ovakav dozivljavaju
https://2.bp.blogspot.com/-pbdn9uxG0SE/V2vMnlwevdI/AAAAAAAAAWE/axAUp2qMWk0LsgvFDoau7jrdvJ0lxV2xgCLcB/s1600/Savijanje%2Beksera.jpg
Publicista , mada mi joลก uvijek nije jasno to zvanje , je trebao da proลกiri temu i istraลพi oฤigledno da su ti srbi prvo ลพivjeli u Dansku koja se tada zvala Srbija , pa preko Zlatibora drito na Cetinje !?
Tada bi ovo gore bilo kompletnije !
Mada , mogao je u ovo gore ubaciti pismo koje je Stefanica Crnojeviฤ pisao Mletcima , o tome kako njegove posjede napada srpski despot zajedno sa turcima !
Kao i uticaj vjekovnog srpsko/turskog savezniลกtva na seljenje Ivana Crnojeviฤa na Cetinje , to bi upotpunilo tekst i dalo pravi prikaz tadaลกnjeg stanja !
Mora da je g.Markuลก zato samo publicista , bira ลกto prezentira ?
Po tvom idolu vi ste dosli iz Njemacke iz mjesta Zuzen i svom novom kraju dali ime Cuce.Samo sto tamo zive luzicki Srbi,za luzicke crnogorce nisam cuo.
Nije on, ni da Bog, otud iz Katunske, kakvi god da jesmo!
Ama takvi, kao on takvi, vala nijesmo!
hahaha moj Djikane,omakli su nam se Milo i Fijip pa moze i ovaj nesretnik.
Bogumi, drugi ฤu put promisliti!
Ako ti nije jasno ลกta znaฤi publicista, onda ti nije jasno ni ลกta publicista treba ili ne treba da radi, tako da ti ne moลพeลก da znaลก da li je „trebao“ (tj. da li je trebalo da) proลกiri temu. A ako ne moลพeลก da znaลก da li bi trebalo, onda ne moลพeลก ni da znaลก zaลกto bi trebalo da proลกiri temu.
Oฤigledno se ne istraลพuje, uprvo zbog toga je oฤigledno.
Kakve veze imaju pisma Stefanice Crnojeviฤa sa naseljavanjem Cetinja, znaลก samo ti. Inaฤe, takav stav je logiฤka greลกka koja se zove zamjena teza, i obiฤno je koriste loลกi polemiฤari kad nemaju argumenata. Umjesto da dokazujeลก da to ลกto je napisao g. Markuลก nije taฤno, ti uvodiลก novu tezu koja je u sasvim labavoj vezi sa temom teksta. Inaฤe bi primijetio da se tekst bavi naseljavanjem Cetinja i njegovim prvim naseljenicima, odnosno istorijatom Vlaลกke crkve, a ne Ivanom Crnojeviฤem, srpskim despotima i Turcima, koji se u tekstu ne pominju ili se pominju samo uzgred. „Radnja“ se deลกava nekoliko decenija prije nego ลกto se Ivan Crnojeviฤ pojavljuje na Cetinju, a u tekstu se Stefanica Crnojeviฤ ne pominje. Moลพda je to ลกto ti tvrdiลก taฤno, moลพda i nije, ali to nema nikakve uzroฤno-posljediฤne veze sa naseljavanjem Cetinja i gradnjom vlaลกke crkve.
Naravno, ti to znaลก, ali ne da ti se da preฤutiลก – e, pusto botovanje, botovanje, sajber ฤetovanje… Navika je druga priroda.
Jednom sam ti veฤ napisao, sad ti ponavljam: nemoj da razmiลกljaลก jer si trapav – povrijediฤeลก se.
Pa ฤe ti opet Srbi biti krivi.
Znanje koje nesumnjivo imate, sjajan logiฤki aparat i nerv polemiฤki, samo vam je na teret i ลกtetu!
U svijetu neuฤenih, joลก i uฤenih budala, bezuslovno.
Ne troลกite se zalud, moj vam je prijateljski savjet.
Joลก vam je bolje i ฤamiti, pritrpiti, saฤekati, po moguฤstvu boljega od sebe.
Kako ste onda svakako na dobitku!
ฤikane moj dobri , prijatelju , u pravu si , neฤu se viลกe „troลกiti zalud“ , teลกko ฤe ko ฤinjenice prihvatiti kao postulat , viลกe oni vole bajke i predanja .
Hahaha….dobro je dok ima Srba…jer,koga bi krivili
Moras da znas da Turaka nije bilo(najvise 2-3procenta) tako da i ako to pismo postoji ono se odnosi na nas! Ko smo to mi pa Srbi!Zasto Njegos kaze „cijela Bosna i po Arbanije“ turcili su se Srbi ,to pola Arbanije su danas „Albanci“ ,ako mislis da si neko drugi a ne Srbin procitaj poslanice Svetoga Petra kojim se rijecima obraca svom narodu -„Slavjanoserpski narode“ ..
Hvala Jovane, koji nas, po ko zna koji put, poฤasti jednom pravom poslasticom!
Da nam ulepลกa neฤelju, lijepi Boลพiji dan.
Od Starog Vlaha, joลก i otud, ฤak od Uskoka i Sandera junaฤkih, s kraja Dinare do Pologa i Epira, odasvud nas dobri Bog sabrao u najljepลกu Planinu na pjenu od mora. Srbe sabirao da baลก oฤe opstaju, svjemu naredni!
Ako je sudbina, poลกljednji ฤe baลก oฤe svijeฤu da tuli.
… Kako biti neฤe!
Kako Svedrลพatelj druge planove za Srbe ima!!!