ИН4С

ИН4С портал

Зашто се Срби при поздраву љубе трипут?

1 min read
Код већине народа образ се сматра средиштем части, за Србе је то посебно карактеристично тако да има посебно значење и смисао.

Срби у Црној Гори

Три пољупца су део наше културе и традиције и од њих се ретко кад одступа. Љубљење три пута у знак поздрава у Србији заживело је тек последњих деценија 20. века.

Основно разумевање значења овог поздрава у хришћанском свету представља међусобно поздрављање Светог Тројства, посвећујући сваки пољубац: Оцу, Сину и Светому Духу. Поред овог постоји и друго мање познато објашњење, које у себи носи поруку и завете националне части, а оно гласи:

“Кад се дуже време нису видели, Срби се љубе три пута: у име живота, у име смрти и у име части.”

Код већине народа образ се сматра средиштем части, за Србе је то посебно карактеристично тако да има посебно значење и смисао.

Први пољубац: У име живота, прославља вредности истог, односно да се живи животом достојног часног човека.

Други пољубац: У име смрти, посвећује се с дужним поштовањем нашим најближим покојницима, као и нашим славним прецима.

Трећи пољубац: У име части, у хришћанском духу поручује да се живи у части хришћанских врлина.

(Фејсбук-страница Историја Срба)

Подјелите текст путем:



Придружите нам се на Вајберу и Телеграму:

     

4 thoughts on “Зашто се Срби при поздраву љубе трипут?

  1. Петар Палавичини… са Корчуле

    три прста, спојена, јесу ЛОГОС, сабраност

    они који који служе Деници, они знају значења… брадати несретник је показао три раздвојена „српска“, на зло

    раздвојени су за раздвојене

    http://svetinjebraniceva.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=2708:2016-04-08-07-52-07&catid=46:2016-02-01-23-09-54&Itemid=71

  2. U srpskoj i pravoslavnoj tradiciji, broj tri je izuzetno važan.

    „Podizanje tri prsta je za pravoslavne Srbe oduvek bilo vezano za Svetu Trojicu čime se direktno apostrofiraju na tri lica jednog Boga i njihova nerazdvojiva uloga i delovanje u hrišćanstvu“, objasnio je za Tanjug heraldičar i poznavalac pravoslavnih simbola Dragomir Acović.
    Isto je značenje, kako je rekao, i kada se krstimo sa tri skupljena prsta što je karakterističan način kod pravoslavaca, za razliku do katolika koji se krste celom šakom.
    „Sveta Trojica za pravoslavlje znače i naglašavaju veru u Oca, Sina i Svetog Duha, koji se istovremeno poštuju kao tri ipostasi jednog Boga i kao jedinstvo u jednom Bogu“, rekao je Acović.
    On je naveo da je to razlog što se i prilikom polaganja zakletve takođe podiže desna ruka sa tri prsta u znak zaklinjanja u Oca, Sina i Svetog Duha.
    Prema njegovim rečima, pravoslavci smatraju da zapadni pojam „Sveto Trojstvo“ ne ukazuje dovoljno jasno na svaku do tri pojedinačne ličnosti.
    „Postoji tu i dodatak bližeg vremena a to je pozdravljanje sa tri razdvojena prsta što je reakcija na zapadni gest pozdravljana sa dva prsta u obliku slova ‘V’, koje je početno slovo latinske reči ‘viktoria’ sa značenjem – pobeda“, navodi Acović.
    On je rekao da su pozdrav „V“ u Drugom svetskom ratu obilato koristili Britanci, podsetivši na poznatu fotografiju tadašnjeg britanskog premijera Vinstona Čerčila koji pozdravlja znakom „viktorija“, dodajući da su isti simbol koristili i Nemci kao znak za pobedu.
    Acović je naveo i da su razdvojena tri prsta u Srbiji, između ostalog, reakcija na to što su svi koji su Srbe proglasili neprijateljima takođe koristili znak „V“, a reč je o narodima koji su u Drugom svetskom ratu bili na nemačkoj strani – Albanci, Hrvati, Bošnjaci. (Politika)

    Srpska poslovica kaže „Nema krsta bez tri prsta”.
    Karađorđe Petrović je izabran za vođu srpskih ustanika nakon što su svi podigli „tri prsta u vazduh” i zakleli se na vijernost.
    Tri prsta su smatrana simbolom srpstva u 19. vijeku. Njegoš navodi „ne ostade krsta od tri prsta” kada govori o islamizaciji Srba, središnjoj temi Gorskog vijenca.
    Slika Paje Jovanovića, „Takovski ustanak” (1888), prikazuje Miloša Obilića kako drži krstaš-barjak i pozdravlja sa tri prsta… ( Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije)

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *