Više leda na Južnom polu: Da li su klimatske promjene laž?

Satelitski podaci pokazuju da se ledeni pokrivač Antarktika u posljednjim godinama blago povećao. Da li je time otkrivena „klimatska laž“? Klimatolozi objašnjavaju zašto nema razloga da se proglasi kraj opasnosti.

Nedavna studija je pokazala da je masa ledenog pokrivača Antarktika u posljednjim godinama blago porasla. Ovaj nalaz izazvao je talas tvrdnji na društvenim mrežama, prema kojima se trend globalnog zagrijavanja preokreće.

U martu 2025. godine, istraživači sa Univerziteta Tongđi u kineskoj metroploli Šangaju izvijestili su da je ledeni pokrivač Antarktika između 2021. i 2023. godine rastao za otprilike 108 milijardi tona leda godišnje. Ovi podaci, koji se fokusiraju na četiri glečerska bazena u regionima Vilkisova zemlja i Zemlja kraljice Meri, na istočnom dijelu ledenog pokrivača, oni koji negiraju klimatske promjene koriste kao navodni dokaz da je klimatska kriza izmišljotina.

Više takvih objava postalo je viralno na platformama poput Iksa. U jednoj, koja je imala više od 270.000 pregleda, tvrdi se: „Pouka: nikada ne vjeruj klimatskim uzbunjivačima.“ U drugoj, koja je imala više od 55.000 pregleda, piše: „Naučnici moraju da zaustave prevaru o klimatskim promjenama.“

Tim za provjeru činjenica Dojče velea detaljnije je analizirao studiju, prenosi RTCG.

Antarktički ledeni pokrivač: tačni podaci pogrešno protumačeni

Rezultati kineske studije zasnivaju se na javno dostupnim podacima satelita Nase Gravity Recovery and Climate Experiment, koji od 2002. godine mjere gravitaciono polje Zemlje i dokumentuju promjene u ledu i vodama planete.

Podaci mogu biti tačni, ali interpretacije nisu. Na to je možda uticao grafički prikaz studije: rastuća linija pored veoma varijabilne krive sa pojedinačnim vrijednostima debljine ledene mase.

„Ovo je naravno plodno tlo za one koji namjerno žele da šire dezinformacije“, kaže Johanes Feldman, fizičar sa Instituta za posljedice klimatskih promjena u Potsdamu. Feldman ističe da klimatologija može da izvuče pouzdane trendove samo iz dugoročnih podataka – obično preko 20 do 30 godina.

„Dvije, tri ili čak pet godina su prekratko razdoblje da bismo govorili o trajnom trendu“, objašnjava Feldman.

Isticanje kratkoročnih podataka je česta taktika onih koji žele da opovrgnu klimatske promjene: „Uvijek postoje periodi kada se rast uspori, i tada se kaže: ‘Globalno zagrijevanje je stalo, sada je došla faza preokreta’“, nastavlja Feldman. „Ali to se nikada nije pokazalo tačnim.“

Varijacije u prirodnom sistemu, a ne preokret trenda

Studija Univerziteta u Lidsu u Velikoj Britaniji pokazala je 2023. godine kako meteorološki događaji mogu privremeno uticati na količinu leda i nivo mora – na primjer, neobično jak ili slab snijeg. Zbog toga se, prema Angeliki Humbert, glaciologu sa Instituta Alfred Vegener (AWI) u Bremerhavenu, mogu očekivati varijacije poput onih koje su zabilježene između 2021. i 2023. godine.

„Radimo sa prirodnim sistemom koji je podložan varijacijama, i to nije ništa neobično. Jednom je godina sa puno snijega, potom godina bez snijega, i takve stvari se dešavaju i na ledenim pokrivačima“, kaže Vegener.

Istraživači sa Univerziteta Tongđi sami su to potvrdili u posebnoj studiji iz 2023. godine, u kojoj povezuju rast leda na istočnom Antarktiku sa neobično velikim sniježnim padavinama.

„Znamo da se padavine mogu povećavati u narednim godinama, zbog toplije atmosfere“, kaže Feldman. „To znači da će se češće dešavati da na ledeni pokrivač padne više mase, ali istovremeno, ako se atmosfera dodatno zagrije, više će i da se otopi.“

Ovi fenomeni su dobro proučeni i biće predmet daljih istraživanja u narednim godinama, kaže klimatolog.

„Bio je to kratkotrajan porast, ali je on daleko od toga da je nadoknadio gubitke iz posljednjih decenija. Dugoročni trend koji pratimo je gubitak mase antarktičkog ledenog pokrivača“, naglašava Feldman.

RTCG