URA: Vlada vodi anti-razvojnu politiku, klizimo ka bankrotu javnih finasija
1 min read
Pitanje je vremena kada ฤe Vlada Crne Gore krenuti u pregovore sa MMF-om, jer makroekonomski pokazatelji govore o stalnom pogorลกanju koji vodi ka neodrลพivosti javnih finansija, istakao je Milovan Baลพdar, ฤlan Sekretarijata za ekonomiju Graฤanskog pokreta URA.
On navodi da je Crnoj Gori hitno potrebna โsveobuhvatna ekonomska reforma kroz set kratkoroฤnih i dugoroฤnih mjera, kao i da se drลพava ne smije viลกe skupo zaduลพivatiโ. Baลพdar istiฤe da konsolidacija budลพeta neฤe iฤi โbez sniลพenja rashodnih stavki, u situaciji kada nemamo moguฤnosti rasta izvornih prihodaโ, te da je DPS-ova vlast crnogorsku ekonomiju โdovela u krajnje sloลพenu i teลกku situaciju iz koje se ne moลพe lako izvuฤiโ.
โNemamo podatke o izvrลกenju budลพeta za 2016. godinu, ali ฤak i da je ostvaren na nivou budลพetskog zakona, potpuno je jasan ngativan trend svih vaลพnih agregata: deficit budลพeta nije manji od 300.000.000 eura, budลพetska kreditna zaduลพenja su u porastu – iako su 2015. godine iznosile ฤak 832.000.000 eura, konstantno visoki bruto troลกkovi drลพavne administracije, kao i rast javnog dugaโ, istakao je Baลพdar.
Baลพdar navodi da โsa jedne strane imamo nizak nivo SDI, ogroman spoljnotrgovinski deficit, slabu naplatu poreskih prihoda i uopลกte pad gotovinskih prihodaโ, dok su, sa druge strane, budลพetski izdaci โgenerisani kroz rast finansijskih troลกkova (godiลกnje kamate na zajmove cca 80.000.000 eura)โ.
โNaplata nezakonitih drลพavnih garancija, porast socijalnih davanja i rast kapitalnih izdataka zbog preuzetih obaveza kreiraju sliku javnih finansija u stalnom i brzom pogorลกanju. Uzroci ovakvog stanja leลพe u dva osnovna elementa: prvi je anti-razvojna ekonomska politika koju DPS-ova Vlada vodi decenijama (koja se ogleda u odsustvu jasne strategije razvoja ekonomije kroz oslonac u realnom sektoru), a drugi elemet je DPS-ova ad hoc politika koja uvijek otvoreno valorizuje partijski interes kroz nezakonito davanje drลพavnih garancija i tome sliฤnoโ, naveo je Baลพdar.
Baลพdar istiฤe da je โliberalna trลพiลกna ekonomija u sprezi sa lobijem DPS-a i kriminogenim strukturama dovela do pojave monopola i snaลพnog uvozniฤkog lobija i da nije moguฤe oฤekivati prestruktuiranje privrede bez adekvatne ekonomske politike – prije svega, finansijske i fiskalneโ. Baลพdar navodi i da je paradoksalno to ลกto pored postojeฤih potencijala โjoลก uvijek nemamo niti jedan razvijeni proizvodni ili usluลพni sektor na nekom ozbiljnijem trลพiลกnom nivouโ.
โVladina politika se konstantno rukovodi principom socijalizacije i privatizacije dobitaka, da nijesu uvedene progresivne poreske stope kojim bi se fiskalni teret viลกe usmjerio na prihode od kapitala, da je izuzetno niska stopa poreza na dobit kojom je dodatno favorizovan kapital a ne produktivne investicijeโ, zakljuฤio je Baลพdar.