URA: Ministarstvo zdravlja poput loših đaka izbjegava odgovore na pitanja koja ne zna

Iako je odgovor Ministarstva zdravlja na primjedbe URE da trošimo oko 100 miliona eura za ljekove i medicinska sredstva konstataciju da je to mnogo u odnosu na budžet zdravstva, pristojniji i sa više činjenica, ne možemo se oteti utisku da suštinski nijesu odgovorili na ključna pitanja i dileme i da kao loši đaci ne odgovaraju na pitanja koja postavljamo već na ona na koja znaju odgovore, kazali su danas iz Građanskog pokreta URA.

“Naime, mi smo se bavili problemom ukupnih troškova za ljekove i medicinska sredstva koji su skoro pola budžeta zdravstva i zabrinutošću, ako se tendencije pomenute potrošnje na godišnjem nivou nastave, kako će se to odraziti na održivost sistema. Sistema koji ima i mnogo drugih problema, koji su vjerujemo, vezani za ovoliko izdvajanje za ljekove kao što su niska lična primanja zaposlenih u zdravstvu, odlazak ljekara i dravstvenih radnika iz Crne Gore, tehnološko i ukupno održavanje zdravstvenih kapaciteta, školovanje kadra i sl.”, navode oni.

Navode da “kada iscuri mnogo novca za stavku kao što su ljekovi i medicinska sredstva, ono što ostane smatramo nedovoljnim za aktivnu politiku u sektoru pogotovu za stimulacije najboljima da ostanu da rade za svoju zemlju”.

“I da budemo sasvim konkretni, mislimo da se boljom politikom u sektoru ljekova i medicinskih sredstava od strane nadležnih moglo ušteđeti dosta sredstava a sa tim novcem se može uraditi mnogo toga”, naglašavaju iz URE.

Oni navode i da je primjena inovativnih ljekova i savremenih tehnologija „condition sine qua“ svakog sistema u 21 vijeku.

“Zato je i uvođenje novih ljekova za tretman onkolških pacijenata i brojnih autoimunih oboljenja, koji su, treba naglasiti, i do sada bili tretirani savremenim terapijskim i inovativnim ljekovima, za podršku svih koji brinu za pacijente. To je za pohvalu svima, a ne za nikakva osporavanja, što nije nikada bila namjera URE”, kažu oni.

Navode i da se znaju protokoli za primjenu novih ljekova, pa je to naglašavanje u saopštenju neprimjereno.

“Potrošnja ovih ljekova uprkos visokim cijenama je mala u odnosu na ukupnu potrošnju, tako da vam je ovaj argument koji iznosite slab. Agencija navodi u svom izvještaju potrošnju deset najčešćih ljekova”

10 najkorišćenijih ljekova u 2018. godini po vrijednosti DDD/1000/dan

– VANBOLNIČKA POTROŠNJA

R.br. ATC INN DDD/1000/dan

1 B03BB01 folna kiselina 153,01
2 B01AC06 acetilsalicilna kiselina 70,35
3 C09AA05 ramipril 58,04
4 B03BA03 hidroksokobalamin 47,15
5 M01AB05 diklofenak 41,84
6 C08CA01 amlodipin 32,01
7 C09BA09 fosinopril, hidrohlortiazid 27,96
8 C09AA09 fosinopril 27,16
9 A10BA02 metformin 25,86
10 C09BA03 lizinopril, hidrohlortiazid 20,23

“Naša namjera je da saznamo cijene tih ljekova u poređenju sa regionom, a ne sa Holandijom visoko razvijenom zemljom koja ima izuzetan zdravstveni sistem u Evropi. Ili pak sa Italijom, čija se izdvajanja za finansiranje zdravstvenog sistema ne mogu upoređivati sa crnogorskim. Kad nas poredite sa Evropom, uradite to i po drugim indikatorima funkcionisanja zdravstvenog sistema i sredstvima za finansiranje zdravstvene zaštite”, navode oni.

Ističu i da bi u Ministarstvo zdravlja trebalo da da odgovore koliko je ljekara napustilo sistem javnost zdravstva u poslednjih 5 godina i iz kojih razloga?

Da li je tačno da skoro trećina ljekara u Crnoj Gori prima 550 evra plate? Koliko se zdravstvenih radnika prijavilo za otpremninu i napuštanje sistema javnog zdravstva?

Koje mjere preduzima Ministarstvo zdravlja da bi spriječilo odlazak medicinskog kadra?

Zašto se odluke o proširenju prava pacijenata, na bilo koji segment zdravstvenih usluga, uključujući i farmaceutske usluge ne baziraju na tačnim proračunima i analizama?

Zašto su pojedini ljekovi u Crnoj Gori dosta skuplji nego u regionu (primjeri: pradaxa, monopril, mostrafin, singulair…)?

Koliki je broj ljekova koji se djelimično refundiraju?

Koje mjere je Ministarstvo preduzelo da se u apotekama ljekovi ne prodaju preko maksimalno dozvoljene cijene?

“Hvaliti se sa listom od 1000 ljekova, a biti svjedok nestašica elementarnih ljekova u apotekama i zdravstvenim ustanovama je zamagljivanje stvari, pa je tako i sa iskrenom brigom za zdravlje koju pokazuje Ministarstvo u svom saopštenju. URA se bavi realnim problemima društva a zdravstvo je u vrhu prioriteta građana po svim ispitivanjima javnog mnjenja”, ukazuju oni.

“Kvalitetne činjenice podrazumijevaju, kako rekosmo, analizu troškova po grupama ljekova, postignute cijene ljekova za crnogorske građane (koje pregovara MZ i Fond zdravstva) i cijene istih u zemljama regiona – uporedne cijene. Tada bi građani imali potpuniju predstavu o problem.”, zaključuju oni u saopštenju.