Tihi genocid: U Hrvatskoj izbrisano 67.000 Srba

Poražavajući podaci hrvatskog Ministarstva uprave. Sledi ukidanje „specijalnih“ prava, a u mnogim sredinama i nestanak.

Podaci hrvatskog ministarstva uprave pokazuju da je primenom Zakona o prebivalištu samo u poslednje vreme sa popisa birača u Hrvatskoj izbrisano čak 67.496 hrvatskih građana srpske nacionalnosti. To znači da će na ovogodišnjim lokalnim izborima u Hrvatskoj, veoma važnim i za Srbe u Hrvatskoj, upravo toliko građana biti uskraćeno za to da bira i da bude izabrano u lokalnu vlast.

Sve u svemu, tako je smanjen ionako mali broj preostalih Srba u Hrvatskoj, a ako se taj trend nastavi, veoma brzo Srba gotovo neće ni biti. Doveden je u pitanje i proces povratka, čak i u sredinama gde je do sada to išlo relativno dobro, pa je broj izbrisanih u Sisku i sisačkoj županiji čak 10.000.

Te neverovatne brojke beleže se i u svim drugim delovima Hrvatske, pa je u karlovačkoj županiji izbrisano 8.677 Srba, u šibensko-kninskoj 6.436, zadarskoj 6.207, u požeško-slavonskoj 5.222, a u ličko-senjskoj 5.099. Nema dela Hrvatske gde nisu izbrisani Srbi, a broj nije manji od stanovnika manjih hrvatskih gradova. Tako je u nekim gradovima, poput Knina, više Srba izbrisano nego što ih je ostalo, a slično je i u Pakracu, Lipiku, Gračacu, na Plitvičkim jezerima. U Voćinu u Slavoniji je izbrisan 1.161 građanin srpske nacionalnosti, a ostalo ih je svega 300.

Masovno brisanje iz prebivališta bilo je i u mestima gde je broj Srba koji su ostali nešto veći od onih koji su izbrisani, poput Vojnića, Dvora, Donjeg Lapca. Brisani su i Srbi u Glini gde su nekoć bili većinski narod, kao i u Petrinji, a u Vukovaru je preostalo 9.280 Srba, dok ih je izbrisano 3.573.

Sve ukazuje na to da će se bitno izmeniti i položaj Srba u Hrvatskoj, jer im je ustavni zakon u sredinama gde su bili većinsko stanovništvo omogućio korišćenje prava koja nemaju u drugim hrvatskim gradovima. To se pre svega odnosi na zagarantovana mesta u institucijama, od županija do mogućnosti zapošljavanja u državnoj upravi. Kako pada broj povratnika, a srpsko stanovništvo koje je ostalo u Hrvatskoj sve više stari, očito je da se položaj Srba krajnje komplikuje i da im preti nestanak iz Hrvatske. I sada se beleži trend odlaska, jer Srbi više nemaju snage da se bore sa administracijom i trpe sve moguće pritiske kojima su podvrgnuti već više od dvadeset godina. Srpska zajednica u Hrvatskoj već sada ne može da ostvari svoja prava prema ustavnom zakonu u mnogim sredinama, od Zadra do Daruvara i Lipika, a za koju godinu situacija će biti gotovo tragična.

U Hrvatskoj će novi popis stanovnika biti sproveden za četiri godine i ako se nastavi brisanje i odlazak Srba, znatno će se pogoršati njihov položaj u gotovo svim hrvatskim županijama. Izgubiće i minimalna prava koja su jedva uspeli da ostvare primenom ustavnog zakona, a teško da će se zakon menjati u korist srpske zajednice. Kada se spozna realnost, a ona ukazuje da mnogi Srbi povratnici i dalje žive u izuzetno teškim uslovima, u mestima bez vode i struje, stanje postaje krajnje alarmantno. Mesta gde su pre živeli Srbi ostaju prazna, polja napuštena, kuće urušene, a jedino funkcioniše striktna kontrola koju policija provodi primenjujući Zakon o prebivalištu, što rezultira drastičnim smanjenjem broja Srba u Hrvatskoj.

Statistika pokazuje da danas u Hrvatskoj živi samo 186.633 Srba, što je 67,91 odsto manje od 581.663 Srba, koliko ih je bilo 1991. godine u Hrvatskoj. Broj hrvatskih građana srpske nacionalnosti u Hrvatskoj stalno opada, pa su već sada neka mesta gde su Srbi živeli pre devedesetih opustela, bez ijednog stanovnika.