Svečano otvorene 55. Ratkovićeve večeri poezije u Bijelom Polju

Otvarajući Ratkovićeve večeri poezije u Bijelom Polju ministarka kulture Crne Gore Tamara Vujović je istakla da ova manifestacija više od pola vijeka potvrđuje da je poezija duhovna praksa, estetičko i intelektualno traganje za smislom, ogledalo istorijskog trenutka i unutrašnjeg života čovjeka.

„Da je ona skrovita tajna koja otvara put onome što nadilazi riječi. Ona se rađa samo tamo gdje misao još uvijek zna da pocrveni pred sopstvenom dubinom. Njena istina prebiva u viziji, u alegoriji i apologiji. Ime koje ovaj festival nosi je središnja metafora jedne egzistencijalne i poetske sudbine. Risto Ratković, pjesnik mračnih vizija i lirskih uzleta, u svojim stihovima oblikovao je pejzaže u kojima su se prožimali život i smrt, java i san, svjetlost i tamna voda“, kazala je Vujović, dodajući da njegova poetika otvara prostor u kojem jezik prestaje da bude samo sredstvo komunikacije, već postaje teritorija unutrašnjeg nemira, intelektualnog otpora i metafizičkog traganja.

Ratkovićeve večeri poezije su, naglasila je Vujović, omaž jednom autoru i dinamičan prostor susreta različitih poetika, jezika i generacija.

„Festival koji se odvija na više lokacija u Kući Rista Ratkovića, Parku pjesnika, dvorištu Zavičajnog muzeja, gradskom parku, kafe baru Klik“ i ulici Slobode, svjedoči da poezija izlazi iz institucionalnih okvira i ulazi u samu svakodnevicu grada“, kazala je Vujović.

Direktor JU „Ratkovićeve večeri poezije“ Kemal Musić naglasio je da je ova manifestacija slika savremene Crne Gore, gdje se ukrštaju različite kulture, sučeljavaju riječi, sažimaju umjetnički izrazi, grade prijateljstva, razmjenjuju iskustva i dogovaraju novi susreti.

„Ratkovićeve večeri poezije su slika moderne Crne Gore, gdje se čuju savremeni pjesnički izrazi sa Istoka i sa Zapada, sa Sjevera i sa Juga. Mjesto multikulturnog i interkulturnog dijaloga. Mjesto gdje se zaboravlja na sve drugo, osim na ljepotu stvaralaštva“, kazao je on, dodajući da to povrđuje i ovgodišnji koncept i program manifestacije na kojoj učestvuju pjesnici iz Italije, Turske, Luksembrurga, Francuske, Ukrajine, Rusije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Sjeverne Makedonije.

Dobrodošlicu učesnicima manifestacije poželio je i prvi čovjek Opštine Petar Smolović, ukazujući na značaj kulture i riječi Vinstona Čerčila: „Ako smanjite budžet za kulturu, zašto onda uopšte ratujemo?“

„Ni Risto Ratković nikada nije sumnjao u značaj umjetnosti, jer su – kako je vjerovao – njene rijeke uvijek usmjerene ka spasonosnom moru ljepote“, kazao je Smolović.
Napomenuo je da Risto Ratković rođen 3. septembra 1903. godine u glasovitoj i imućnoj porodici prepoznatljivoj po etičkim vrlinama.

„O njegovom ocu Đoku ostala je uspomena da je radnicima poklanjao placeve za kuću, a u teškim vremenima ratnih nedaća porodica Ratković nesebično je pomagala drugima. Omogućili su Ristu školovanje i put do prestižne diplomatske karijere. Ipak, on je najviše ostao vjeran originalnosti svoga stila i života. Bio je pjesnik koji je prigrlio sopstveni univerzum, odbacivši svijet kao nestvaran – u korist pjesničkog privida, koji je poistovjetio sa vlastitim osjećanjima. Do kraja života ostao je smiren, povučen, dostojanstven i otmen”, istakao je Smolović.

Risto je, navodi Smolović koketirao sa više književnih pravaca – od nadrealizma do zenitizma – i oglasio se u gotovo svim književnim žanrovima: poeziji, prozi, romanu, drami, memoarima, putopisima, prevodilaštvu, estetici i kritici.

„Njegov doprinos književnosti ostaje trajan: kroz metaforičnost jezika, smjelost poređenja, arhaičnu boju riječi i galeriju likova oblikovanih filigranskom preciznošću”, kazao je on, dodajući da je Risto Ratković uveo Bijelo Polje u duhovno kraljevstvo svjetske kulture i svojim djelom postao dio vanvremenskih tokova filozofske misli o svijetu.

Nakon svečanog otvaranja održano je međunarodno pjesničko veče “Eno ga, po moru teče Lim” na kojem su pjesnici iz Italije, Turske, Luksembrurga, Francuske, Ukrajine, Rusije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Sjeverne Makedonije. Svoje stihove kazivali su: Dragana Tripković (Crna Gora), Emilio Nigro (Italija), Asmir Kujović (Bosna i Hercegovina), Ahmet Edip Bašara (Turska), Petar Matović (Srbija), Julijana Veličkovska (S.Makedonija), Darija Žilić (Hrvatska) i Barbara Delić (Crna Gora)

Vijesti