Studija slučaja: Živko Andrijašević – ekspert iz oblasti inženjeringa, tehnologija i matematike

Članovi akademske zajednice u Crnoj Gori nerijetko znaju biti neskromni i svoje rezultate kada oni i možda nisu previše značajni objavljivati gromoglasno na sva zvona. Međutim, jedan značajan naučni rezultat u akademskim krugovima u Crnoj Gori je prošao skoro neprimjetno zahvaljujući vjerovatno prije svega skromnosti jednog od njegovih autora, renomiranog istoričara, dr Živka Andrijaševića. Skromnost je uvijek bila vrlina velikih naučnika što se i ovog puta direktno potvrdilo.

Naime, tri autora Univerzitet Crne Gore su objavili rad STEM Education and Growth in Europe u Springerovom časopisu Journal of the Knowledge Economy. Rad je moguće vidjeti na linku

U tome ne bi bilo ništa čudno da su svi autori ovog rada ekonomisti. Međutim, jedan od njih je dr Živko Andrijašević koji u najširim naučnim krugovima slovi kao izuzetan istoričar. Za manje upućene engleski pojam STEM je skraćenica nekoliko akademskih disciplina: nauka (science), tehnologija (technology), inženjering (engineering, ne misli se na inženjering u stvaranju nacija), i matematika (mathematics). Ključni termini kojima autori upućuju čitaoce na sadržaj rada su STEM education, GDP growth, High-knowledge manufacturing, Knowledge-intensive services, Investment in research and development. Nije najjasnije kakva veza postoji između oblasti za koje je zvanično na UCG kompetentnan dr Andrijašević (istorija do 1918. godine) i teme ovog rada, ali za manje upućene treba reći da se potencijal koji ispoljava pišući o različitim naučnim pa i o ekonomskim temama krije prije svega u njegov širokoj naučnoj nadahnutosti razvijenoj još od srednjoškolskih dana, kako su o tome već imali prilike da saznaju čitaoci portala IN4S, kada je dr Andrijašević postizao izuzetne rezultate iz svih naučnih oblasti.

Dr Živko Andrijašević, zlonamjerni bi rekli dvorski istoričar, je svoju širinu kompetencija pokazivao i još uvijek pokazuje raznim članstvima u mnogim značajnim tijelima i na istaknutim predsjedničkim mjestima. On je bivši član borda direktora Montenegro erlajns – a, bivši predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje, bivši prorektor Univerziteta Crne Gore i uskoro, nakon podgoričkih izbora, bivši predsjednik Savjeta RTV Podgorica.

Ovakva menadžerska i naučna širina je garant da u narednom periodu od dr Andrijaševića možemo vjerovatno očekivati različite naučne radove, podrazumijeva se jedino u koautorstvu, iz oblasti porodičnog prava, organske hemije, maksiofacijalne hirurgije, mineralnih đubriva, kliničke psihologije i mnogih drugih oblasti čime će samo potvrditi svoj široko razvijeni talenat koji je nagovješten još u ranoj mladosti.

Moguće je da bi naučna širina Dr Andrijaševića mogla biti uzrok ljubomore mnogih uskogrudih naučnika, posebno u Crnoj Gori, ipak, on je primjer vrsnog naučnika, široko obrazovanog, intermultidisciplinarno orjentisanog po uzorima na antičke ideale, savršen primjer mladim naučnicima kako ne bi trebalo naučna dostignuća posmatrati u uskim naučnim torovima, već naprotiv, razmjenjivati različita naučna iskustva i umrežiti timove naučnika iz što više različitih oblasti kako bi istraživačka aktivnost opštom sinergijom dala najbolji mogući rezultat.