Stanove neće imati ko da kupi: Nova strategija srpskih građevinara

Foto: Bascar/Shutterstock
Stanogradnja u Beogradu i Srbiji prethodne dve godine probija sve granice i obara rekorde iz zlatnog perioda SFRJ. Samo tokom 2020. godine završeno je 25.360 stanova, a značajan deo od ovih investicija, na ime naknada i taksi popunio je republičku i gradsku kasu. Dugoročno gledano, demografski pad uticaće negativno na ovu granu ekonomije.
Zalet građevinske industrije pokrenuo je i druge grane privrede. Međutim, za par godina, kada se popune predviđene lokacije za izgradnju, biće zadovoljena „glad“ za stambenim kvadratima. Najveći broj izgrađenih kvadrata je u Beogradu, gde je realno za par godina da se preokrene situacija na tržištu, pa umesto velike potražnje, bude višak kvadrata.
Naime, prema zvaničnim podacima, prošle godine u Beograd se doselilo 43.428 osoba, a odselilo 38.652, što je na godišnjem nivou plus od 4.866 ljudi. Ta brojka je nedovoljna da se popuni praznina između broja umrlih (25.526) i rođenih (17.236), prenosi Sputnjik.
Ovaj scenario može imati štetnu sliku na celu ekonomiju. Prema rečima Marka Stojčića, glavnog gradskog urbaniste, Grad Beograd je pronašao model kako da amortizuje pad u prihodima, kao i da zadrži mehanizaciju na gradilištima.
“Ovo je istorijski trenutak, imamo najveći stepen izgradnje stambenih objekata u istoriji. To je ekonomski nosilac razvoja ne samo Beograda, nego cele Srbije, a prestonica čini 41 odsto cele ekonomije države”, za Sputnjik govori Stojčić, ukazujući na potencijalna problem u budućnosti.
“U ovom trenutku na tržištu postoji potražnja za stanovima, naročito za onim jeftinijim. Međutim, zbog nedovoljnog broj stanovnika, stanogradnja će po prirodi stvari u narednim godinama da se uspori. U tom slučaju, Grad Beograd ima spremnu strategiju za naredne decenije. Sledeće godine donosimo novi Generalni urbanistički plan, koji će udariti temelje razvoja prestonice do 2041. godine”, navodi on.
Nove zone gde će stvarati intelektualni proizvodi
Prema njegovim rečima, u planu je da se urbano oživi Makiško polje, Blok 18, zona oko fabrike IMT, kao i sama fabrika IMT.”Tu se planira gusta izgradnja, i sve to će učiniti da imamo jasnu sliku, da je potrebno promeniti pravac od čega će živeti Grad Beograd u ekonomskom smislu”, objašnjava Stojčić.
Dok se budu te lokacije popunjavale, prestonica planira da prazne građevinske parcele promene namenu – gradiće se objekti gde će stvarati intelektualni proizvodi.
“Zidaće se veći broj fakulteta, ustanova kulture. Ideja je kada odškolujemo novu intelektualnu elitu, da omogućimo da se izgradi veliki broj poslovnih habova, poslovnih i inženjerskih zajednica. Sa novim, modernim fakultetima privlačimo ne samo studente iz Srbije, već i one iz zemalja regiona i drugih udaljenih država”, kaže sagovornik Sputnjika.
Prema njegovim rečima, mladi ljudi, kada završe fakultete, imaće uslove da ostanu Beogradu, i stvaraju intelektualni proizvod. Nešto slično je prethodne decenije uradio Berlin, koji je danas lider u Evropi kada su intelektualni proizvodi u pitanju.
“Želimo da sprečimo odlazak mladih ljudi. Da bi ih zadržali, Beograd pravimo humanijim mestom za život. Izgradnjom metroa, ubrzavamo komunikaciju, smanjujemo broj automobila. Grade se novi parkovi, rekreativne površine, formiramo urbane šume. Sa novim ustanovama kulture, život u velikom gradu postaje još humaniji”, navodi Stojčić.