Markuš: Ono što nije uspjelo austrougarskom caru, uspjelo Brozovim komunistima 1972. godine

Priredio: Jovan Markuš

Ono što nije uspjelo Austro -ugarskom caru Franju Josifu ostvarili su komunisti Josipa Broza Tita razorivši crkvu Svetog Petra Cetinjskog i Njegošev grob na vrhu Lovćena 1972. godine- napisao je Jovan Markuš na fejsbuk profilu prilažući podatke o pomenutom događaju.

Spomenik na Lovćenu koji je trebao da podigne austro– ugarski okupator na mjestu razorene kapelice u čast  osvajanja Lovćena i kapitulacije Crne Gore 11. januara 1916. godine, prema projektu Marka Rašice.

-,,Uskoro će se na Lovćenu podići ogroman spomenik u znak osvojenja ovog »Gibraltara Adrije«. Na balčaku mača nalaziće se inicijali F. J. I, a i na maču istorijski datum 11. I 1916, kad su naše pobjedonosne čete osvojile Lovćen.
Cetlnjske novine, 19-X-1916.“-

SPOMENIK NA LOVĆENU

Otrag dva mjeseca bio je raspisan natječaj za model jednog spomenika na Lovćenu »u slavu zauzeća ovoga jadranskog Gibraltara a potomcima na izgled«. Konkurencija je biia raspisana na sve arhitekte, inžiniere, kipare, tehnihe itd. te su u vojnoj službi u području od Njeguša do Dubrovnika. Konkurisalo je 17 umjetnika sa preko 100 izložbenih objekata. Izložbu je aranžirao u »Hrvatskame Domu« u Hercegnovorne akademski slikar g. Marko Rašica, koji je takogjer bio u broju natjccatelja. Na Carev-dan (18 augusta) izložbu jo otvorio presvijetli F. M. L. pl. Weber sa pet članova, koji su imali izabrati najpodesniji model dotićno nacrt od izložonih objekata. I baš jedini, koji je imao model iz glpsa respekt. sadrc, bio je g. Marko Rašica, dok su svi drugi natjecatelji imali samo nacrte. Ovaj nacrt velevrijednog našeg slikara odnese sam prvu nagradu po jednoglasnom sudu svega skupa za prosuđivanje. Tako dok smo prije upoznali u g. Marku Rašici jednoga poizbor slikara, sada se upoznajemo s još jednom veiikom njegovom vrlinom u svojstvu kipara i arhitekta. Spomenik je arhitektonsko-kiparskc naravi, a bit će zidan od bijeloga kamena sa crvenkastim kamenim umecima. Kako će spomenik stajati na ogromnoj visini od 1759 m to će biti gragđen od prilično surova materijala, da kumpaktnije djeluje. Svi nepotrebni detalji bili su ispušteni. Spomenik će stršiti u visini od 16 dotično 32 metra.

Spomenik predstavlja genija pobjede i slave. Obzirom na veliku visinu genij je kazan u jednoj vrsti tunike sa kacigom. Ovaj, stigavši na najveću visinu Lovćena (Stirovnik), osovio se na vjećna vremena prekriživ ruke na maću. Na vrhu maća je monogram F J I (simbol vojske našega Cesara) a na donjoj strani mača je uklesan historijski datum: ll/I 1916 t.j. dan osvojenja Lovćena od naše nepobjedive vojske. Genija ovjenčava okolo glave, niz tijelo i preko mača lovor-vijenac (simbol slave). Ovaj vijenac kao i pismena bit će samo od crvenoga kamena, da ih svaka zastava na Jadranu uzmogne vidjeti i pokloniti se koliko onome monogramu toliko sretnome historijskome datumu. Genij će bit okrenut proma jadranskoj pučini i protivnoj italskoj obali. On je straža Jadrana i istočne jadranske obale. Geniju otraga priljubljena je uz tijelo trokuta kula kao obrana proti zavrletnim navalama. U spomeniku je dakle reinkorporisana I snaga, obrana, slava i pobjeda pod veličanstvenim monogramom našega viteškog vladara Frana Josipa I.
B. Vihtlć

Prava crvena Hrvatska (Dubrovnik), I6-IX-1916.

Spomenik će se moći s mora vrlo lijepo videti, a svaka austro-ugarska zastava moraće ga pozdraviti.
Obzor (Zagreb), 26-1X1916.

Uskoro će se na Lovćonu podići ogroman spomenik u znak osvojenja ovog »Gibraltara Adrije«. Na balčaku mača nalaziće se inicijali F. J. I, a i na maču istorijski datum 11. I 1916, kad su naše pobjedonosne čete osvojile Lovćen.
Cetlnjske novine, 19-X-1916.